Hrvatski umirovljenici primorani raditi kako bi mogli pristojno živjeti

Umirovljenici u Hrvatskoj sve češće koriste mogućnost rada na pola radnog vremena uz istodobno zadržavanje svoje mirovine, a prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u veljači je tu mogućnost koristilo više od 36 tisuća umirovljenika, odnosno starijih od 65 godina.

Broj umirovljenika koji se odlučuju nastaviti raditi i u mirovini raste iz godine u godinu pa ih je tako 2022. godine, primjerice, radilo oko 23 tisuće, a prošle godine nešto više od 33 tisuće.

Pritom je najviše zaposlenih umirovljenika u Zagrebu, a slijede Splitsko-dalmatinska županija te Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka.

Među onima koji se zapošljavaju nakon umirovljenja su i korisnici prijevremene mirovine, čije se mirovine penaliziraju zbog ranijeg odlaska iz svijeta rada pa su im mirovine niže za 9,6 posto za četiri godine ranijeg odlaska u mirovinu, koliko je otprilike prosjek, odnosno 12 posto za punih pet godina.

Premale mirovine

Duži ostanak u svijetu rada potiče se tako da se osiguranicima nakon propisane dobi za starosnu mirovinu i 35 godina staža polazni faktor za određivanje mirovine povećava za 0,45 posto za svaki mjesec duljeg rada, a najviše za pet godina, što znači da se mirovina može uvećati za najviše 27 posto ako netko radi dodatnih pet godina, do svoje 70. godine.

U HZMO-u pritom ističu kako ne postoji zakonsko ograničenje do kada umirovljenici mogu nastaviti raditi, a oni koji su stekli najmanje jednu godinu dodatnog staža, odnosno ako su radili dvije godine na pola radnog vremena, imaju pravo podnijeti zahtjev za ponovno određivanje mirovine.

Prema podacima Eurostata, 13 posto ispitanika u Europskoj uniji nastavlja raditi nakon što odu u mirovinu, a polovina ih nastavlja raditi svoj dosadašnji posao dok ostali mijenjaju radna mjesta.

Po broju umirovljenika koji nastavljaju raditi i u mirovini prednjače baltičke zemlje. U Estoniji u mirovini radi čak 54,9 posto umirovljenika, u Latviji 44,2 posto, a u Litvi 43,7 posto.

Najmanje ih radi u Rumunjskoj, tek 1,7 posto i Grčkoj (4,2 posto). U Hrvatskoj po Eurostatu radi pet posto umirovljenika, čime je Hrvatska bliže donjem dijelu tablice, uz napomenu da se radi o podacima za 2023. godinu.

Kao razloge zbog kojih se odlučuju na ostanak u svijetu rada i nakon primanja mirovine, europski umirovljenici navode da žele biti produktivni ili zbog financijske potrebe.

Hrvatski se umirovljenici na posao u mirovini u najvećem broju odlučuju zbog premale mirovine, kao i na Cipru, Bugarskoj i Rumunjskoj, ali i zbog potrebe da »budu korisni« dok se, primjerice, umirovljenici u Nizozemskoj, Danskoj i Italiji odlučuju jer uživaju u poslu.

Europska unija se sve više suočava sa starošću stanovništva, odnosno prirodnim padom populacije sa sve manje rođenih, a sve više starijih, čime se smanjuje broj radno sposobnih stanovnika, a očekuje se da će se taj trend nastaviti s odlaskom u mirovinu generacije »baby booma«.

Zbog toga u EU-u snažno raste broj radnika starijih od 55 godina kojih je 2010. bilo 23,8 milijuna, a 2023. gotovo 40 milijuna, pokazuje najnovije istraživanje Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta Eurofound.

Hrvatska nije izuzeta od tog trenda i broj starijih radnika se neprekidno povećava, a broj radnika starijih od 60 godina se u pet godina više nego udvostručio i trenutno ih je 147 tisuća, a samo u odnosu na prošlu godinu njihov broj se povećao za 10 tisuća.

Sve je više i starijih radnika od 55 do 59 godina, njih 176.467, a svi stariji od 55 godina čine gotovo petinu ukupnog broja zaposlenih.

Ženama teže

U istraživanju Eurofounda se pritom navodi da je manje vjerojatno da će stariji radnici ostati nezaposleni nego radnici sa srednjim stažem, ali kada se to dogodi, njihov je rizik od dugotrajne nezaposlenosti veći i suočavaju se s većim izazovima u pronalaženju zaposlenja.

Jedna trećina starijih zaposlenika ima opunomoćene poslove s dobrom kvalitetom posla, pokazalo je istraživanje, dok je svaki peti na visokorizičnom poslu s najvišim razinama radnog opterećenja, a takvi su poslovi povezani s nižim mentalnim blagostanjem, financijskom nesigurnošću i lošijom ravnotežom između poslovnog i privatnog života.

Također, rodne nejednakosti u radnoj snazi često rezultiraju razlikama u plaćama, nesigurnošću posla i izazovima mentalnog zdravlja žena, koji se s vremenom povećavaju.

Ovi štetni učinci mogu pogoršati izglede za karijeru starijih žena i povećati razlike u zapošljavanju, napominju u Eurofoundu.

Ustanove za skrb i socijalna podrška ključni su za starije radnike, posebno žene, budući da mnogi rano napuštaju tržište rada kako bi skrbili o članovima obitelji.

To je posebno vidljivo u državama članicama srednje i istočne Europe, gdje možda nedostaju odgovarajuće ustanove za skrb i sustavi socijalne podrške, navodi se u istraživanju Eurofounda.

Inače, najbrojnija dobna populacija zaposlenih u Hrvatskoj je između 40 i 44 godine, njih 238.682, a zanimljivo je da radi i 16.565 djece i mladih u dobi od 15 do 19 godina.

Umirovljenici se najčešće zapošljavaju u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (5.563), zatim u sektoru trgovine (5.000), prerađivačkoj industriji (3.922), građevinarstvu (3.567) te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi gdje radi nešto više od tri tisuće umirovljenika.

Prema podacima Atlasa liječništva, 717 liječnika radi u mirovini, a onih starijih od 60 godina je 2.741 ili 16 posto ukupnog broja liječnika u Hrvatskoj.