“Danas je ovdje bilo jako puno zemalja koje žele nastaviti pomagati Ukrajini, među kojima je i Hrvatska, a da nemaju ambiciju slati svoju vojsku na ukrajinski teritorij”, rekao je Plenković nakon sastanka 30-ak čelnika o miru i sigurnosti u Ukrajini.


To je treći samit tzv. “koalicije voljnih”, koju bi činile zemlje spremne pružiti sigurnosna jamstva u slučaju prekida vatre između Rusije i Ukrajine. Sastanak u Parizu bio je u dosad najširem sastavu




“Ova rasprava koja se odvija u Parizu je rasprava je o sigurnosnoj arhitekturi Europe, a za Hrvatsku je vrlo važno, izrazito važno da bude za stolom tamo gdje se odlučuje i o pitanjima koja su vezana i za našu slobodu i za našu sigurnost za našu gospodarsku i društvenu stabilnost”, rekao je Plenković.


Dodao je da je Hrvatska dosad imala 12 paketa pomoći Ukrajini i da će s tim nastaviti “jer samo snažna Ukrajina, politički čvrsta i vojno osnažena, može biti ravnopravan sudionik pregovora koji slijede”.


Što se tiče eventualnog slanja vojnika u Ukrajinu, Plenković je rekao da je još daleko do te odluke i da se razgovara o nekoliko scenarija. Jedan od njih za koji se pretpostavlja da bi bio prihvatljiv i Ukrajini i Rusiji bio bi slanje vojnika s mandatom UN-a, koji ne bi dolazili ni iz zemalja članica NATO-a ni EU-a i bili bi raspoređeni najbliže crti razdvajanja.


Na sastanku se uglavnom razgovaralo o vojnoj pomoći Ukrajini, jer njezina snažna vojska može biti najbolji odvraćajući faktor da Rusija ponovno ne napadne. Druga je tema da one zemlje koje imaju kapacitete i političku volju rasporede svoje snage u zapadnom dijelu Ukrajine, koje bi bile svojevrsno jamstvo i odvraćajući element za daljnju rusku agresiju na Ukrajinu, s tim da svi žele u pozadini imati podršku Sjedinjenih Država, objasnio je Plenković.


Plenković kaže da je temeljni cilj Rusije u pregovorima koje vodi sa Sjedinjenim Državama unijeti nejedinstvo unutar NATO-a i EU-a i ponovno uspostaviti svoj dijalog s Washingtonom, a preko toga dijaloga potpuno rehabilitirati svoju međunarodnu poziciju.


“Rusiji je u ovom procesu važnije da se vrati na međunarodnu scenu nego što je zanimaju detalji i nijanse o primirju i mirovnom sporazumu”, rekao je.


Što se tiče američke pozicije, Plenković kaže da američki se američki predsjednik Donald Trump svojoj javnosti želi predstaviti kao mirotvorac, a hoće li taj mir bilo u Ukrajini ili u Gazi biti pravedan to je za njega manje bitno.