Prošli tjedan kontinentalni dio Hrvatske bio je zahvaćen prodorom hladnog zraka sa sjevera, s noćnim i ranojutarnjim temperaturama i do minus osam celzijevih stupnjeva.


Riječ je o advekcijskom mrazu, kaže Markota, koji se javlja kada hladan zrak horizontalnim strujanjem (advekcijom) dolazi sa sjevera ili viših nadmorskih visina, a to jako šteti biljkama u cvatu.




Ovisno u kojoj je fazi razvoja biljka zahvaćena hladnoćom – je li to za vrijeme rasta listova, pupanja ili cvata – može se ocijeniti je li šteta nastala i kolika je. Kod koštićavih vrsta kao što su trešnja, višnja, breskva, nektarina, marelica i šljiva, kao i ranih sorti s punom cvatnjom, to znači znatan gubitak uroda.


U hrvatskim predjelima od prošlotjednog prodora hladnog zraka nastale su znatnije štete upravo na koštićavom voću, pogotovo u voćnjacima  u Virovitičkoj -podravskoj županiji i u Baranji, kaže Markota.


Napominje kako je riječ o voćnjacima u kojima nisu primijenjeni antifrost sustavi, “lovci mrazova” ili kakva druga zaštita.


Jabuke i kruške prošli tjedan uglavnom nisu bile u stadiju razvoja cvijeta pa su prošle bez znatnijih oštećenja od niskih temperatura, a veće štete nema ni u vinogradima, kaže Markota.


Upozorava da će sljedećih dana vegetacija zbog topline bujati, a to povećava opasnost stradavanja od kasnijih mrazova, jer njihovo vrijeme nije prošlo.


Podsjeća kako su mrazovi proteklih nekoliko godina nanijeli velike štete voćkama, posebno jabukama i kruškama i to duboko u drugoj polovici travnja.


Prema pučkom vjerovanju, mrazovi u Europi mogući su sve do “ledenih svetaca” od 11. do 14. svibnja (sveti Mamert, Pankracije, Servacije i Bonifacije) i “hladne Sofije” 15. svibnja, kada može naglo zahladnjeti, podsjeća Markota.