EU će Hrvatskoj dozvoliti odstrel vukova. Stočari za odstrel, a udruga za očuvanje prirode – protiv

Iza naslova članaka »Vuk u Murvici napao stado ovaca«, »Vuk zaklao nemarkirane ovce, ostali krvavi tragovi, a od odštete ništa« ili »Dva čopora vukova kolju ovce od Slivnice do Ždrila Kneževića« i slično, koji se nažalost sve češće pojavljuju, stoje ogromna zabrinutost i stočara i mještana, ugroza egzistencije, ali i osjećaj bespomoćnosti jer se, u okvirima zakona, smatra se, nije moglo pravovremeno djelovati i zaštititi blago koje bi bilo uništeno u nekoliko minuta.

Na terenu još i gore

Prema podacima Ministarstva gospodarstva, vukovi su u četiri godine, od 2019. do 2023., zaklali 10.765 domaćih životinja, dok su 1.423 ozlijeđene. Najviše prijavljenih šteta od vukova bilo je na području Dalmacije, najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a zatim u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Štete su zabilježene i u Lici i Gorskom kotaru, ali u znatno manjem broju jer tamo, tumače, ima puno više divljači. Premda je riječ o golemim brojkama, stvarna situacija na terenu još je i gora. Jer, malen je broj onih koji drže ovce po propisima, a nadležne službe nemaju uvid u ostale. Dakle, za nemarkirane ovce nije moguće dobiti odštetu, već će stočar, ako prijavi napad vuka, zaraditi tek kaznenu prijavu.

No, ni oni koji su radili sve po propisima, ne bi dobili stvarnu vrijednost uništenog. Naknada štete za ovce stradale od napada vuka iznosi 80 eura po ovci, dok se za janjad isplaćuje 93 eura po jedinki. Ako se uzme u obzir cijena produkata i sve ostalo, jasno je da stočari nisu ni približno na nuli.

U skladu s tim, nakon brojnih pritisaka poljoprivrednika diljem EU-a, Europska komisija predložila je Stalnom Odboru Bernske konvencije smanjenje statusa zaštite vukova u Europi, navodeći kao razlog njihovu rastuću populaciju i sve veći sukob sa stočarima, što je Stalni Odbor prihvatio. Dakle, ranije klasificirani kao »strogo zaštićeni«, vukovi su prema Bernskoj konvenciji reklasificirani kao »zaštićeni« u prosincu prošle godine, što omogućuje veću fleksibilnost u upravljanju njihovim brojem, a što je stupilo na snagu prošli tjedan, 7. ožujka.

Kako bi države članice EU-a mogle mijenjati svoje zakone o lovu na vuka, novu klasifikaciju Bernske komisije moraju u Europskom parlamentu izglasati države članice EU-a, a iz EK-a očekuju da će se to ubrzo dogoditi. Time će se državama članicama EU-a omogućiti veća kontrola nad lokalnim populacijama vukova, što će im omogućiti provedbu mjera upravljanja prilagođenih regionalnim potrebama.

Iz Hrvatske poljopriredne komore kažu da su s kolegama iz drugih država članica radili pritisak na Komisiju i na nacionalne institucije zbog stalnih napada vukova s kojima su se suočavali poljoprivrednici, osobito u krškim krajevima.

– Mapa populacije vuka u EU-u pokazuje veliku gustoću na području Hrvatske, što predstavlja veliki problem za poslovanje stočarima. Prijedlog Europske komisije mogao bi dati dodatnu fleksibilnost državama članicama u upravljanju njihovim lokalnim populacijama vukova, tako da mogu poduzeti mjere koje su dobro prilagođene regionalnim okolnostima. Budući da će vuk ostati zaštićena vrsta, mjere očuvanja i upravljanja država članica i dalje će morati postići i održati povoljan status očuvanosti. Osim toga, države članice i dalje će imati mogućnost održavati višu razinu zaštite vukova, ako se to smatra potrebnim prema nacionalnom pravu, kazali su iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Dodaju da je iz prijedloga Komisije jasno da su ulaganja u odgovarajuće mjere za sprječavanje štete i dalje ključna za smanjenje napada na stoku.

Zapuštenost polja

Međutim, kako nam iz prve ruke govori Mladen Brkić iz Murvice Gornje, kojem je vuk koncem 2023. zaklao ovce, ni zaštita i električni pastir ponekad u opasnom području nisu dovoljni. Iako je u međuvremenu nabavio svu opremu, i dalje mora biti uz ovce zbog čega ne može obavljati druge poslove. Nakon pretrpljene štete, prijedlog o smanjenju statusa zaštite vukova itekako podržava.

– Vukove iz Ravnih kotara treba u potpunosti maknuti, pa nije ovo veliko područje, nije ovo Velebit. Prije mjesec dana vuk je došao na sto metara od mene, on iz gustiša »snima«, prati pastira. Ljudi imaju ograde, imaju desetak ovaca za svoju djecu, unuke, za fešte, a ne smiju držati ni to, nego moraju za krizmu ići u mesnicu kupiti uvozno meso, kazuje Brkić i naglašava da je ogroman problem zapuštenost polja i okolica kuća.

Jer, vuk ne dolazi na čistinu, već vreba iz neodržavanog, obraslog područja. Stoga apelira na privatne vlasnike, jedinice lokalne samouprave Hrvatske šume da se »prime posla i to riješe«.

– Vuk neće na čistinu, on se skriva i vreba iz šumarka, pogotovo kad ima mlade. Vreba janjad koju će im donijeti, kaže Brkić.

On je dobio odštetu, ali s obzirom na to da su dvije ovce nosile dvojke i da je izgubio voljenog ovna vilaša kojeg nije lako uzgojiti, ne može biti zadovoljan.

– Ja svog ovna vilaša ne bi’ dao ni za tri tisuće eura, on je neprocjenjiv, njega mi je najviše žao. Osim toga, stvar je u tome da se nanosi šteta i drugim ovcama, postaju nemirne, gube na kilaži. Uglavnom, nismo dobili koliko bismo mogli inače zaraditi, a da ne govorim o emotivnoj povezanosti, priča Brkić.

Prvi na udaru

Da brojnost vukova danas predstavlja realnu opasnost, rekao nam je i predsjednik Lovačkog saveza Zadarske županije Damir Perić naglasivši kako vukovi danas zaista rade veliku štetu.

– Ponajprije rade štetu stočarima, oni su prvi na udaru te svakodnevno broje svoja stada. U lovištu je teško procijeniti štetu, osim ako slučajno ne pronađemo ostatke. U svakom slučaju, vuku je lakše doći do stada, nego uhvatiti primjerice srnu, objašnjava Perić i dodaje da najprije slijedi vrijeme prilagodbe na nove odredbe.

Do promjena će zasigurno doći, nastavlja Perić, ali daleko je od to od ugrožavanja biosustava.

– Ljudi misle, što nije točno, da će doći do pretjeranog odstrela. I dosad se tražila dozvola ako je bilo riječi o velikim štetama. Uvijek treba naglasiti da naši ljudi iz ruralnih područja imaju 10-15 ovaca i oni od toga žive. Nemaju oni 500 tisuća ovaca pa da im napad vuka ne znači puno. Plaćanja odštete nisu u potpunosti funkcionirala, puno se čekalo i ta su plaćanja bila sitna. Možda ovca i stoji 50 eura, ali treba uzeti u obzir da ta ovca daje janjce i ostalo. Da je sve to skupa bilo malo bolje uređeno i funkcioniralo u praksi, bilo bi manje nezadovoljstva, govori Perić.

Pozdravlja prilagodbu regionalnim okolnostima te kaže da sve treba prilagoditi stanju na mikrolokaciji.

– Nisam za hajku, da istrijebimo nešto što smo godinama čuvali. Brojnost je veća i to treba kontrolirati, kao i sve ostalo, zaključuje predsjednik Lovačkog saveza.

Ovaj će prijedlog Europske komisije za ciljanu izmjenu Direktive o staništima u vezi sa statusom zaštite vuka sada morati usvojiti Europski parlament i Vijeće, a dio javnosti iskazao je priličnu dozu zabrinutosti ovim najavama. Primjerice, udruga BIOM, organizacija civilnog društva za očuvanje prirode u Hrvatskoj, objavila je kako je ova odluka, potaknuta inicijativom Europske unije da oslabi zaštitu vuka, ozbiljna greška i predstavlja potez lišen bilo kakvih čvrstih znanstvenih temelja.

Bitan suživot

Kako su upozorili iz BIOM-a, izglasavanjem smanjenja zaštite vuka pod Bernskom konvencijom, države članice EU-a ignorirale bi apele više od tri stotine organizacija civilnog društva, Inicijativu za očuvanje velikih zvijeri za Europu i stotine tisuća građana koji traže djela zasnovana na znanstvenim spoznajama za promicanje suživota s velikim zvijerima.Također, uvelike se govorilo o ovoj problematici dodavši joj čak i politički predznak, a sve to jer se odluka promatrala kroz prizmu motiviranosti osobnim razlozima, nakon što je zbog vuka stradao poni predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen 2022. godine.

Europska unija, kao što je obrazložio i Perić, već sada ima program odgovornog upravljanja populacijom vukova, a to uključuje i odstrel ako je nužno.

– Populacija vuka jedva se oporavila nakon što je izumrla u većini dijelova Europe i slabljenje njihove zaštite može ugroziti ovaj krhki oporavak. Umjesto smanjivanja napetosti, ova odluka mogla bi pojačati podjele i srozati povjerenje u napore učinkovitog upravljanja populacijom vuka, naveli su iz BIOM-a. ​

Ivana Selanec, izvršna direktorica Udruge BIOM, naglašava da je, s obzirom na to da o prirodi ovisimo, suživot s njom jako bitna tema.

– Degradacijom statusa vuka postaje upitna mogućnost isplate odšteta i davanja podrške našim OPG-ovima u traženju načina za suživot s prirodom. Smanjenje zaštite predstavlja izrazito veliki rizik za samu vrstu, ali i »nož u leđa« najosjetljivijima, malim i mladim poljoprivrednicima, kojima financijska odšteta za štete od vuka i mogućnost korištenja alata za izbjegavanja konflikta znače jako puno. U Hrvatskoj nažalost imamo i primjer čaglja koji jasno pokazuje da se upravljanje vrstama koje žive u čoporu ne može provoditi tako da se radi odstrel, kao što je to u slučaju, primjerice, kod solitarnih medvjeda ili lisica. Odstrel vukova uzrokuje kontraefekt »rasipanja« čopora na šira područja i time potencijalno uzrokujemo još veći pritisak na naše stočarstvo i širenje na nova područja, tvrdi Selanec.