U Zatonu Obrovačkom gradi se nova sunčana elektrana, mještani nezadovoljni: 'Dolazi do uništavanja...'

Još jedna privatna hrvatska tvrtka, EnergoVizija d.o.o. iz Zagreba, planira izgraditi sunčanu elektranu na predjelu Bravara u Općini Jasenice gdje su na širem području već izgrađene dvije sunčane elektrane, od kojih su na jednoj za lanjskih božićnih blagdana znatno stradali solarni paneli pod udarima bure. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ovoj je tvrtki odobrilo da ne treba provesti postupak procjene utjecaja na okoliš za SE Bravar. Prigovor protiv gradnje ove elektrane podnijela je pri nedavno provedenoj javnoj raspravi o prijedlogu V. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Jasenice skupina žitelja obližnjeg zaseoka Maričići Donji.

Sunčana elektrana Bravar, instalirane snage 44 MWp, treba se graditi unutar općinske proizvodne zone Bravar, južno od državne ceste D 54 Jasenice-Zaton Obrovački. Oko 150 m sjeverno od lokacije ove elektrane nalaze se bazeni crvenog mulja i otpadne lužine bivše tvornice glinice. Na planirani zahvat razmotren ovim elaboratom nisu u tom postupku zaprimljene primjedbe javnosti niti zainteresirane javnosti.

Opasni paneli

U javnoj raspravi o prijedlogu Izmjena Prostornog plana uređenja skupina mještana zaseoka Maričići Donji podnijela je prigovor na planirano područje ove sunčane elektrane koja se treba graditi upravo nedaleko od njihova zaseoka.

– Smatramo kako je područje za postavljanje solarnih panela preblizu naselja, čime bi bio narušen krajobraz i ugroženi životi stanovnika, budući da zbog olujne bure može doći do kidanja panela i ugrožavanja života ljudi. Glavni izvor prihoda mladim obiteljima u tom zaseoku su obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja se bave stočarstvom i poljoprivredom, što će gradnjom elektrane biti ugroženo, budući da dolazi do uništavanja biljnih i životinjskih staništa. Postoji i zabrinutost zbog buke koju proizvodi oprema i svjetlosti koja bi mještanima smetala u noćnim satima. Na površini gdje je predviđena izgradnja elektrane stoka ide na ispašu. Bazen koji dugi niz godina služi za napajanje stoke i zalijevanje vrtova tijekom sušnih razdoblja također se nalazi na prostoru predviđenom za gradnju, ističu žitelji Maričića Donjih i dodaju kako je u Elaboratu zaštite okoliša ove elektrane navedeno da ima samo malo zračenja, no da je i to malo previše.

Nadalje, preko tog zemljišta prolaze instalacije za električnu energiju, vodu i telefon čiji sustavi prilikom gradnje mogu biti oštećeni.

Predstavnici izrađivača Izmjena Prostornog plana, Zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu djelomično su prihvatili primjedbe mještana navodeći kako će se odredbama za provođenje propisati obveza planiranja i postava odgovarajućih vjetrobrana duž granice obuhvata područja s fotonaponskim pločama.

– Nadalje, propisat će se da rub površine za postavu fotonaponskih ploča mora biti udaljen najmanje 50 metara od ruba najbližeg građevnog područja naselja. Odredbama za provođenje propisat ćemo najmanju udaljenost za izgradnju planirane inverterske stanice od 300 metara mjereno od ruba najbližeg građevnog područja naselja. Što se tiče buke, možda je proizvodi inverterska stanica, a svjetlosti u noćnim satima nema, budući da se na području elektrane ne troši proizvedena struja. Po pitanju dovođenja stoke na ispašu, pitanje je imaju li mještani dozvolu stvarnog vlasnika zemljišta da je tamo dovode, napominju izrađivači Plana.

Sinergija sa stočarstvom

Iz Elaborata zaštite okoliša koji je izradio ovlaštenik, tvrtka CIAK iz Zagreba, mogu se iščitati neki odgovori na primjedbe mještana Maričića Donjih. Ističu kako tehnologija sunčanih elektrana nema izvora buke te tijekom korištenja SE Bravar neće biti opterećenja okoliša bukom.

– Prema podacima iz ARKOD sustava korištenja poljoprivrednog zemljišta, na lokaciji zahvata SE Bravar evidentirane su parcele, krški pašnjaci za ispašu stoke. Zahvat se planira na dijelovima površina četiri parcele te zauzima ukupno oko 31 hektar površine krških pašnjaka, što ukupno čini oko 11 posto krških pašnjaka na području ove općine. Budući da se radi o prostorno i vremenski ograničenom i privremenom utjecaju na tlo, procjenjuje se da SE Bravar neće imati značajan negativan utjecaj, naglašava se u Elaboratu u kojem navode i kako se područje sunčane elektrane može koristiti i za ispašu tzv. solar grazing, kao način održavanja vegetacije ispod solarnih panela na ekološki prihvatljiv način. Ispašom ovaca eliminira se potreba korištenja opreme za košnju u kojoj se koristi gorivo, tako da je moguće i poželjno organizirati i takav oblik sinergije gospodarskih djelatnosti.

Potvrdili su i mogući negativni utjecaj na tlo uslijed uklanjanja drvenaste vegetacije, grmlja i izvođenja aktivnosti na gradnji. Ministarstvo ih je, pak, u Rješenju obavezalo da na površinama koje neće biti neposredno zahvaćene građevinskim radovima zadrže postojeću vegetaciju, kao i da interne prometnice u obuhvatu zahvata izvedu tako da oborinska odvodnja u okolni teren ne prouzroči pojačanu eroziju.

Investitori iz tvrtke EnergoVizija naglašavaju kako će sunčana elektrana Bravar imati instaliranu snagu 44 MWp. Planiraju se dvije faze izgradnje, na ukupnoj površini od oko 37 ha, a obuhvaćaju se dvije površine, međusobno udaljene oko 480 metara, obje na području proizvodne zone Bravar.

Drugi energetski projekti EnergoVizije

Iz sudskog registra može se vidjeti kako je tvrtku EnergoVizija, koja je investitor u ovu elektranu, osnovalo sedam osoba. Najveći pojedinačni dioničar je Kamilo Vrana koji ima bogato poslovno iskustvo, svojedobno je radio u diplomaciji, a potom i u Vladi RH. EnergoVizija je prošle godine ishodila energetsko odobrenje za prvu plutajuću elektranu u Hrvatskoj snage čak 400 megavata, koju planira postaviti na ribnjacima Končanica pored Daruvara, čiji su vlasnik.