Doroteja Kamber Kontić: 'Knjižnica je živo središte zajednice, mjesto okupljanja, susreta i druženja'

Na Odjelu za mlade obilježen je Dan Gradske knjižnice Zadar (GKZD), a povodom toga dodijeljene su nagrade najvjernijim korisnicima. U tom prigodnom programu, uz čestitke i aplauze, nastupila je i glumica Žana Bumber iz Hrvatskog narodnog kazališta Zadar, ali i mladi kantautor Gabriel Sorić koji je svojom glazbom upotpunio atmosferu ove svečanosti. Istodobno, ispod niza knjižničnih svodova, u Središnjoj knjižnici, kao i u ograncima – Aleksandar Stipčević – Arbanasi, Bili Brig i Ogranak Grad, za posjetitelje su pripremili košaru s pitanjima o Zadru i knjižnici, pa su oni s točnim odgovorima zasluženo dobili i simbolične nagrade.

Ravnateljica GKZD-a Doroteja Kamber Kontić, s neskrivenim ponosom, u razgovoru nam je otkrila mnogo toga o aktivnostima, programima i projektima koje neprekidno nastoje održavati i proširiti tako svoju misiju. Posebno ističe da broj novih korisnika, a također i broj zaposlenika, iz godine u godinu raste. To je, kako kaže, rezultat dobre organizacije i uspješno realiziranih inicijativa kojima neprestano potvrđuju važnost uloge knjižnice u zajednici.

Čitateljski klubovi

– Povodom Dana knjižnice – 1. ožujka – pripremili smo prigodan program s posebnim naglaskom na naše korisnike. Tradicionalno smo nagradili one najaktivnije među njima, uzimajući u obzir različite dobne skupine i lokacije naših ogranaka i odjela. Naime, svaki odjel, od Središnje knjižnice s Odjelom za odrasle, Dječjim odjelom, Glazbeno-filmskom zbirkom, Odjelom za mlade normirao je svoje naj-korisnike, kao i svi naši ogranci i bibliobusna služba. Nagrade su prigodne – besplatno članstvo i knjige odabrane prema njihovim afinitetima, kao mali znak zahvalnosti za njihovu ljubav prema knjigama, čitanju i vjernost knjižnici. Simboličnim priznanjem željeli smo im zahvaliti ne samo na čitanju i broju posuđenih knjiga i građe, već i sudjelovanju u našim programima, praćenju preporuka za čitanje te na druženju s knjižničarima.

Kroz različite programe okupljaju najrazličitije skupine korisnika – od najmlađih do najstarijih.

– Kroz odabranu građu u roditeljskom kutku i posebne aktivnosti potičemo čitanje od najranije dobi. Primjerice, provodimo program »Bebinim koracima« namijenjen roditeljima i bebama do jedne godine. Također, aktivno sudjelujemo i u nacionalnoj kampanji poticanja čitanja od najranije dobi pod nazivom »Čitaj mi!«, a provodimo i edukativne programe za roditelje. Za starije korisnike već nekoliko godina provodimo program »65+ razloga da ti čitam«, u sklopu kojeg knjižničari posjećuju domove za starije i nemoćne te čitaju korisnicima koji se prijave. Ti susreti nisu samo prilika za slušanje priča, već i za razgovor i druženje, podijelila je Kamber Kontić dodajući kako imaju i niz čitateljskih klubova koji su iznimno popularni, a u ograncima djeluje nekoliko njih za različite dobne skupine i interese.

– Odnedavno imamo najnoviji klub čitatelja za djecu u Ogranku Bili brig, počeo se okupljati pod nazivom »Čitateljski kluBB!« za djecu od 9 do 13 godina. Prošle godine, nakon što smo svu našu strip građu objedinili u jedan prostor pokrenuli smo i »Klub čitatelja stripa Klub 74«. Odaziv je sjajan, a svi ljubitelji stripa sada imaju mjesto gdje mogu razgovarati i raspravljati o omiljenim naslovima. Ponosni smo i na naš »Festival stripa« koji se održava svake godine u listopadu posljednjih nekoliko godina. Svake godine nastojimo dovesti renomirane strip-crtače i goste, a interes je iznimno velik. Isto tako u Ogranku Aleksandar Stipčević u Arbanasima imamo dva kluba čitatelja »Klub čitatelja 20+« i »Klub čitatelja 50+«, dok u Ogranku Grad djeluje klub čitatelja »Zlatna liga«. Duže vrijeme aktivni su »Klub čitatelja za srednjoškolce« i Anime klub, klub ljubitelja japanskog animiranog filma. Najnoviji klub čitatelja je »S one strane ogledala«. Namijenjen je ljubiteljima žanrova fantastike, znanstvene fikcije, čiji prvi susret očekujemo ovih dana na Odjelu za mlade, a vjerujemo da će privući mnoge zainteresirane ljubitelje znanstvene fikcije, otkriva nam ravnateljica, te dodaje kako, osim kroz čitateljske klubove, čitanje potiču i kroz različite neformalne inicijative poput »book crossing« postavljanjem zbirki knjiga na raznim lokacijama – oo Zračne luke Zadar i Nacionalnog parka Paklenica do Marine Tankerkomerc. Zainteresirani mogu uzeti knjige, ali i ostaviti svoje.

Porast broja korisnika

U svemu tome, posebna pažnja se posvećuje i najmlađima u nekoliko pedijatrijskih ordinacija u gradu te na odjelima Opće bolnice Zadar.

– U tijeku je akcija prikupljanja slikovnica pod nazivom »Čitam, dam, sretan sam. Svoju knjigu daruj, tuđe srce obraduj!« – svi koji kod kuće imaju višak slikovnica mogu ih donijeti do 14. ožujka na sve naše lokacije. Prikupljene slikovnice podijelit ćemo gdje su najpotrebnije, poručuje Kamber Kontić.

Ovakve aktivnosti zasigurno potvrđuju da je knjižnica mnogo više od mjesta za posudbu knjiga – ona je živo središte lokalne zajednice, mjesto okupljanja, susreta i druženja. Važnost u zajednici potvrđuje i činjenica da za 2024. godinu bilježe porast broja korisnika.

– Za 2024. godinu bilježimo porast korisnika za oko 400 više njih u odnosu na godinu prije. To je jedan od pokazatelja. No, uvijek volim naglasiti da statistika ne može izmjeriti sve. Na primjer, jednu knjigu službeno posudi jedna osoba na svoju iskaznicu, ali iz povratnih informacija koje dobivamo u razgovoru s našim korisnicima znamo da je tu istu knjigu pročitalo još nekoliko članova obitelji, prijatelja ili susjeda. Dakle, iako mi to statistički brojimo kao jednu posudbu, zapravo je više puta pročitana i korištena, što je sjajno – knjiga uvijek pronađe put do većeg broja ljudi. Naravno, statistika nam ipak daje uvid u to gdje smo, na što trebamo obratiti pažnju i u kojem smjeru dalje razvijati programe, objašnjava ravnateljica, ističući i još neke od programa poticanja čitanja.

– Imamo program besplatnog upisa za sve učenike prvih razreda osnovne škole i prvih razreda srednje škole koji provodimo u suradnji s Gradom Zadrom i Zadarskom županijom. To se odnosi na sve naše lokacije, uključujući i bibliobusnu službu, a odaziv je jako dobar. Bibliobusna služba je posebno važna jer knjigu činimo dostupnom i onima koji žive u udaljenim područjima, ističe Kamber Kontić, nastavljajući kako su u prošloj godini imali 78 stajališta diljem županije, dok njihova dva vozila u sklopu Bibliobusne službe putuju do najudaljenijih mjesta – od Donjeg Srba, udaljenog više od 100 kilometara od Zadra, pa sve do otoka Ugljana, Pašmana, Dugog otoka i Iža. Dva puta mjesečno dolaze na ta stajališta i osiguravaju da njihovi korisnici na otocima imaju pristup knjižničnoj građi.

Proširenje mreže

Zahvaljujući podršci osnivača, Grada Zadra, povećali su i broj zaposlenika kako su širili mrežu knjižnica i razvijali nove programe.

– Od otvaranja Ogranka Grada 2022. godine, zatim Odjela za mlade u susjednoj zgradi Centra za mlade, do knjižnične stanice u Kožinu i Male knjižnice na Bokanjcu, uz naše redovne ogranke na Bilom Brigu, Arbanasima, Ploči i Crnom – knjižnica je zaista proširila svoju mrežu. U nastojanju da korisnicima omogućimo što bolju dostupnost knjižnične građe i usluga, novost je i da od 1. ožujka naš Ogranak Aleksandar Stipčević – Arbanasi radi cijeli dan, dakle od 8 do 20 sati, jednako kao i Središnja knjižnica. Dakle, uskladili smo radno vrijeme i s drugim ograncima, što smatramo jako važnim jer korisnicima omogućavamo veću dostupnost knjižničnih usluga, navodi ova ravnateljica, dodavši kako je ovakva promjena proizašla upravo iz osluškivanja potreba korisnika i njihovih prijedloga.

Prošli tjedan dobili su potvrdu da su svi prijavljeni programi na javni poziv Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske odobreni, što ih, kako ističe, izuzetno veseli jer to znači samo jedno – da mogu krenuti u realizaciju aktivnosti.

– Prekjučer i jučer smo organizirali festival pripovijedanja »Naraton« koji održavamo četvrtu godinu zaredom. Nakon toga slijedi »Zadar čita«, zatim »Zeleni korak«, program posvećen ekološkim temama. U pripremi je i 15. festival dječjih klapa, ljetni program.. Dakle, puno toga nas očekuje. Među brojnim programima, posebno nas veseli što nam je odobren novi program »Palača riječi – susreti s autorima«, kao dio razvoja publike. To znači da ćemo tijekom godine ugošćavati brojne poznate hrvatske autore, razgovarati s njima o knjigama i omogućiti našim korisnicima da se upoznaju s njihovim radom. Stalno radimo na poboljšanjima – u siječnju smo malo presložili Dječji odjel, premjestili igraonicu i već je pun odjel djece, od najmlađih do školaraca. Tijekom školskih praznika trudimo se ponuditi im što više aktivnosti – od kreativnih radionica do kvizova iz glazbe i filma u suradnji sa srednjim školama. Programi su brojni i prilagođeni svim uzrastima, i to nas iznimno veseli – zato smo tu! Stoga, pozivam sve korisnike da nam se pridruže, istraže našu ponudu i postanu dio naše zajednice, govori Kamber Kontić, najavljujući kako razmišljaju i o širenju bibliobusne službe za udaljenije lokacije kroz nabavu još jednog vozila uz podršku Ministarstva kulture i medija RH.

Primjetan retro povratak

S obzirom na to da živimo u digitalnom dobu, upitali smo Kamber Kontić kako gledaju na digitalne sadržaje poput e-knjige u odnosu na analogne medije.

– Da, e-knjige su dosta popularne, i neke knjižnice su krenule u tom smjeru. Kod nas je prije dosta vremena bilo nekih pokušaja uvođenje e-knjiga, ali nekako smo ipak više usmjereni na fizičke knjige i druge medije. Evo, recimo, od kad smo otvorili Odjel za mlade i Glazbeno-filmsku zbirku imamo i gramofonske ploče – jedan medij iz prošlog stoljeća koji je sada opet jako popularan i stvarno se jako puno posuđuje. Dakle, primjetan je retro povratak, i mislim da je to dobro – korisnici vole mogućnost izbora. Što se tiče e-knjiga, one imaju neke svoje prednosti, ali i ograničenja – kada je posudite, imate je samo jedno određeno vrijeme, a nakon toga joj više ne možete pristupiti. Kod fizičke knjige uvijek se možete vratiti u knjižnicu, ponovno je uzeti, držati u ruci koliko treba. Razlika između digitalnog i tradicionalnog formata je jasna, ali mislim da je spoj jednog i drugog važan i potreban, tvrdi ravnateljica, dodajući kako knjižnica treba i jedno i drugo, a oni digitalne sadržaje implementiraju upravo kroz STEM programe.

Bez obzira na zahtjeve digitalnog doba, Kamber Kontić naglašava kako fizička knjiga i dalje ostaje njihov prioritet i fokus, pa je iskoristila priliku da podsjeti zašto je važno čitati.

– Naš program »Mozak treba vježbati, najbolje čitanjem« moto je koji smo stavili na zgradu. U toj kratkoj rečenici je zapravo rečeno puno. Čitanje, mislim, ne treba ni previše objašnjavati zašto je važno – od razvoja rječnika, novih spoznaja, širenja vidika, jačanja memorije, poboljšanja koncentracije… Ali ono što je ključno, pogotovo od najranije dobi je stvarati naviku čitanja. Čitanje zahtijeva koncentraciju, mirno okruženje, posebno u trenucima kada djeca i roditelji zajedno čitaju. To nije samo čitanje već i zajedničko druženje, stvaranje slika, razvijanje mašte. Posebno bih naglasila važnost odmaka od ekrana kod djece od najranije dobi, što se može postići upravo zajedničkim čitanjem.

Danas smo svi, htjeli-ne htjeli, uronjeni u digitalni svijet koji je brz, dinamičan i vrlo promjenjiv. Naravno, sve to ima svoje prednosti, digitalni alati su nam važni, trebaju nam u svakodnevnom radu i život je bez njih teško zamisliti. Ali čitanje nas vraća nečem sporijem, introspektivnijem, usmjerava pažnju, opušta, čitanjem puno toga možemo naučiti. Kad čitate, vi zapravo sami sebi stvarate slike i značenja, ulazite u svijet koji vas smiruje, potiče na razmišljanje, na promišljanje. Mislim da je to danas potrebno – malo se odmaknuti, zastati i dati si vremena, zaključuje ova ravnateljica.

Najkorisnici u 2025. godini:

• Ogranak Aleksandar Stipčević – Arbanasi: Sunčica Režan
• Ogranak Bili brig: Gordana Viduka
• Ogranak Crno: ​Rafaela Stjepanović Troskot
• Ogranak Grad: Zdravko Zubak
• Ogranak Ploča: Sandra Perović
• Stacionar Bokanjac: Korina Matešić
• Stacionar Kožino: Sara Tokić
• Stacionar Olib: Meri Veršić
• Stacionar Silba: Olga Franc
• Bibliobus 1: Mauro Smokrović
• Bibliokombi: Alžbeta Lalić​

Središnja knjižnica:

• Obitelj: Obitelj Mandić (Marina, Biserka i Marin)
• Odjel za odrasle: Kosa Mutavdžić
• Glazbena i filmska zbirka: Berislav Markulin
• Dječji odjel: Dominika Mileusnić
• Odjel za mlade: Klaudio Vidaić​​