Istraživanje o posljedicama stambene krize u Hrvatskoj donijelo je rezultate koji su očekivani, ali i dalje poražavajući, ocjenjuje se u priopćenju. Ono, u prvom redu, pokazuje da postoje značajne razlike u stambenim uvjetima između mlađih i starijih ispitanika.


Osobe starije od 31 godine najčešće žive u vlastitom stanu ili kući koje su kupili ili naslijedili, dok mlađi od 31 godine uglavnom borave u nekretninama roditelja ili rodbine, bilo bez plaćanja stanarine, uz stanarinu ili u unajmljenom stanu.




Financijska priuštivost samostalnog stanovanja predstavlja veliki izazov, osobito za mlađe ispitanike. Samostalan život u unajmljenom stanu u potpunosti si može priuštiti 39% ispitanika, pri čemu je taj udio značajno manji među mladima od 18 do 30 godina.


Trećina ispitanika može si djelomično priuštiti takav način stanovanja uz dodatne izvore prihoda, dok 28% uopće nema financijske mogućnosti za samostalni život.


Priuštivo stanovanje prvenstveno se odnosi na dostupnost stambenih opcija koje su financijski prihvatljive, a to obično podrazumijeva da kućanstva troše do maksimalno 30% svojih prihoda na stanovanje, stoji u priopćenju ureda zastupnika.


Glavni razlozi nemogućnosti financiranja samostalnog stanovanja su nedovoljni prihodi, visoki troškovi najma i režija, nepovoljna poslovna situacija te visoki životni troškovi uzrokovani inflacijom. Stariji ispitanici češće navode nedostatak prihoda, dok mladi u većoj mjeri ističu financijsku povoljnost života s roditeljima.


Uz to, mladi često nailaze na poteškoće u pronalaženju stana unutar svojih financijskih mogućnosti te imaju ograničene kreditne mogućnosti.


Većina ispitanika (73%) smatra da je dostupnost financijski pristupačnih stanova za mlade loša, pri čemu nema značajnih razlika između dobnih skupina.


Također, većina se slaže s tvrdnjama da bi država trebala povećati financijske subvencije za kupnju prve nekretnine, regulirati tržište najma kako bi stanovanje postalo pristupačnije te da su postojeći programi subvencija nedovoljni za rješavanje stambenog problema mladih.


Mlađi ispitanici u većoj mjeri vjeruju da će u narednih 10 godina moći kupiti nekretninu – 20% smatra to vrlo realnim, dok gotovo polovica vjeruje da je kupnja moguća, ali uz financijsku potporu roditelja, partnera ili putem kredita.


Kao ključne mjere za poboljšanje stambene situacije mladih ispitanici najčešće ističu poboljšanje kreditnih uvjeta (68%), povećanje državnih subvencija za kupnju prve nekretnine (64%) i smanjenje poreza i doprinosa za mlade kupce nekretnina (61%).


Nadalje, 59% podržava izgradnju povoljnih državnih stanova za dugoročni najam, dok 56% smatra da bi trebalo regulirati tržište najma ograničenjem cijena.


Gotovo polovica ispitanika (48%) ističe važnost poticanja rada na neodređeno vrijeme kako bi mladi lakše ostvarili pravo na kredit. Istraživanje je u veljači u Hrvatskoj provela agencija Hendal na uzorku od 1001 ispitanika.


”Istraživanje je potvrdilo ono što smo pretpostavili i očito nam predstoji mnogo posla kako bi se situacija popravila.


Na europskoj razini, kao socijalisti i demokrati tražimo ograničenje privatizacije javnih ili društvenih stanova, odgovarajuća pravila za iznajmljivanje, punu transparentnost ulaganja u stambene objekte, obuzdavanje kratkoročne preprodaje nekretnina te obuzdavanje turistizacije ili Airbnb učinka tržišta nekretnina.


Također, osobno smatram kako je i ruralni razvoj jedno od rješenja stambene krize, uz društvenu stanogradnju u velikim gradovima. Ruralne sredine nude povoljnije cijene nekretnina, ali i bolje životne uvjete.


Stoga, ako uložimo određena sredstva u razvoj infrastrukture, prometnu povezanost i obnovu postojećih objekata, upravo one mogu osigurati adekvatne uvjete za život brojnih obitelji diljem Europe,” zaključio je zastupnik Vešligaj, navodi se u priopćenju.


Marko Vešligaj zamjenski je član u novoosnovanom Posebnom odboru Europskog parlamenta  za stambenu krizu (HOUS).


Posebni odbor za stambenu krizu će, među ostalim, evidentirati trenutačne stambene potrebe u različitim područjima i skupinama stanovništva te analizirati postojeće stambene politike i financijska sredstva Unije namijenjena održivom i priuštivom stanovanju, sa ciljem iznošenja preporuka za izradu i buduću provedbu europskog plana za priuštivo stanovanje i europske strategije za stanogradnju koje će predstaviti Komisija.


Uz Vešligaja kao zamjenski članovi i koordinatori svojih političkih klubova u odboru HOUS su i hrvatski europarlamentarci Gordan Bosanac (Možemo/Zeleni) i Nikolina Brnjac.