Započeo Prvi simpozij hrvatskoga kao materinskog jezika. Fuchs: 'Jezik treba štititi od pritiska globalizacije'

U zadarskom hotelu Kolovare započeo je Prvi simpozij hrvatskoga kao materinskog jezika. Ovaj trodnevni državni stručni skup organizira Agencija za odgoj i obrazovanje, a namijenjen je voditeljima županijskih stručnih vijeća učitelja razredne nastave, učiteljima hrvatskoga jezika u osnovnim školama i nastavnicima hrvatskoga jezika u srednjim školama.

Pojačana briga

Simpozij je po prvi put okupio učitelje hrvatskoga jezika svih razreda, čime se omogućava dijalog i razmjena iskustava unutar cijele obrazovne vertikale – od prvog razreda osnovne škole do kraja srednjoškolskog obrazovanja. Na skupu će se razmatrati nužne aktivnosti i promjene s ciljem unaprjeđenja učenja i poučavanja hrvatskoga kao materinskog jezika u školama.

Razmotrit će se uzroci i posljedice najnovijih rezultata učenika na nacionalnim i međunarodnim ispitivanjima u području jezične kompetencije na hrvatskome jeziku koji, kako stvari trenutno stoje, otvaraju razloge za brigu. Također, nastavnici će imati priliku upoznati se sa suvremenim pristupima ovladavanju jezičnih djelatnosti.

Stručni skup svojim je obraćanjem otvorio Tomislav Paljak, v.d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje koji je naglasio potrebu za pojačanom brigom o hrvatskom jeziku u suvremenim okolnostima.

– U trenutku vremena pokazalo se nužnim posvetiti posebnu pozornost hrvatskom kao materinskom jeziku i to s nekoliko razina, počevši od materinskog jezika kao sociološkog idioma ili fenomena kojeg učimo nesvjesno, preko nadregionalne razine, standardiziranog jezika kojega ponekad miješamo s književnim jezikom, a u stvari bismo ga trebali razlikovati, do razlikovne u smislu dijalekta, narječja, mjesnih govora, žargona, a u današnje vrijeme i onog digitalnog jezika koji nas zaokuplja i koji nam ponekad zadaje probleme.

Ovaj skup će pokazati i što stručnjaci imaju reći o jeziku u neurolingvističkom smislu. Stavit ćemo ga i u kontekst zaštite njegovog povijesnog razvoja zbog toga što smo ga nedavno zaštitili Zakonom o hrvatskom jeziku.

Promatrat ćemo ga i s mjerljivih kategorija onoga što imamo pred sobom, a to su rezultati na testiranjima koja su nam smjerokaz prema daljnjem razvoju, kazao je Paljak.

Širina i razvoj

Skupu je prisustvovao i prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih te, u ovoj prilici, izaslanik premijera Vlade RH koji je istaknuo važnost ranije donesenog Zakona o hrvatskom jeziku.

– Kada smo pristupili Europskoj uniji i postali punopravna članica Europske unije, hrvatski jezik postao je valjan službeni jezik svih tijela Europske komisije i Europskog vijeća. Samim time što smo postigli tu razinu međunarodnog priznanja i integracija, Vlada je odlučila da hrvatski jezik i institucionalno stavi u okvire koji bi mu omogućavali daljnji razvoj i koji bi ga zaštitili od utjecaja globalizacije, pod pritiskom velikih i na neki način agresivnih jezika.

Napravili smo jedan dobar zakon koji je uključiv, afirmativan, ide u smjeru promocije i osigurava jednu širinu i mogućnost daljnjeg razvoja, kazao je ministar Fuchs te napomenuo da će o hrvatskom jeziku u budućnosti skrbiti i Savjet za hrvatski jezik koji je već započeo s radom.

Uz to, ministar je apostrofirao potrebu da se hrvatski kao materinji jezik poučava i u predškolskoj dobi i na visokoškolskim institucijama kako bi se budućim generacijama Hrvata osigurala kompetencija komunikacije na hrvatskom jeziku.

Na skupu sudjeluje 300 voditelja županijskih stručnih vijeća razredne nastave i hrvatskoga jezika, koji će imati obvezu znanja i spoznaje usvojene na skupu implementirati i diseminirati na svojim županijskim vijećima.