SUVREMENI MEDIJI Nova “Špica s Macanom” o političkim “ratovima” u digitalnom svijetu

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

U današnjem se svijetu sve ubrzano mijenja, a među stvarima koje se najbrže mijenjaju su i mediji. Oni tiskani, ali čak i televizija, polako, ali sigurno ustupaju prostor novim medijima. A jedan od tih izuma s kojeg građani sve više dobivaju informacije su i podcasti. O tim najnovijim medijskim izumima i njihovom utjecaju na više od stoljeća stare hrvatske političke podjele razgovarali su ovog tjedna u »Na špici s Macanom« novinar i publicist, autor jednog od najpoznatijih podcasta u Hrvatskoj, Podcast Inkubator, Ratko Martinović, i autor podcasta Kontrapovijest, povjesničar Hrvoje Klasić.

Urednik »Na špici s Macanom«, stručnjak za odnose s javnošću Krešimir Macan predložio je sugovornicima da pokušaju analizirati je li točan dojam da hrvatskom podcast scenom dominiraju desne politike i autori dok ljevica nije značajnije zastupljena. Martinović smatra da je jedan od razloga manjeg prisustva ljevice na hrvatskim podcastima i u tome što se ljevičari često boje na njima gostovati.

– Oni često ne žele doći u podcast. Istina, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević mi je recimo bez problema došao. Ali donedavni predsjednik SDP-a, tada je još bio na čelu stranke, Peđa Grbin, nije. S njim sam se praktički sve bio dogovorio. Sve fino i krasno, i onda par sati od početka podcasta čovjek mi otkaže. Malo se više kalkulira na ljevici. Ali, po mojem mišljenju, onda to obično loše završi. Bilo bi jako puno pregleda da netko s ljevice dođe u moj podcast. Istina, ljudi s ljevice dolaze, ali puno rjeđe, rekao je Martinović, koji smatra da su kod nas još uvijek utjecajniji tradicionalni mediji jer smo relativno stara zemlja.

Foto Davor Kovačević

Klasić se složio da je na djelu generacijska podjela.

– Nemam taj podatak tko najviše gleda moj podcast. Ali sigurno da na zapadu podcasti puno duže postoje nego kod nas. I, da, jesu vjerojatno utjecajniji. Opet je pitanje, kao i kod nas, kod koje generacije. Vjerojatno nekog iz generacije mojih studenata teško mogu zamisliti da jedan dan u tjednu provede uz televiziju čekajući neku seriju. Jer mogu je pogledati kada žele negdje drugdje. Isto je tako i s podcastima. Poslušat će nešto u pet ili više navrata, ali neće sjediti pred televizorom, a kamoli da će čitati novine, rekao je Klasić.