U prvoj globalnoj procjeni takve vrste, međunarodni tim istraživača otkrio je nagli porast otapanja u proteklom desetljeću, s oko 36 posto više izgubljenog leda u razdoblju od 2012. do 2023. nego u godinama od 2000. do 2011.


U prosjeku se godišnje izgubi oko 273 milijarde tona leda – što je jednako potrošnji vode svjetske populacije za 30 godina, rekli su.




Nalazi su “šokantni” ali ne i potpuno iznenađujući jer globalne temperature rastu s emisijom stakleničkih plinova, rekao je Michael Zemp, profesor na Sveučilištu u Zürichu, koji je bio koautor procjene objavljene u časopisu Nature.


Sve u svemu, istraživači su otkrili da su svjetski ledenjaci izgubili oko pet posto svog volumena od prijelaza stoljeća, s velikim regionalnim razlikama koje se kreću od dva posto gubitka na Antarktici do čak 40 posto u europskim Alpama.


Zemp je rekao da ih regije s manjim ledenjacima brže gube, a mnogi “neće preživjeti ovo stoljeće”.


Istraživanje – koje su koordinirali Svjetska služba za praćenje ledenjaka (WGMS), Sveučilište u Edinburghu i istraživačka grupa Earthwave – bio je pokušaj da se objedine terenska i satelitska mjerenja kako bi se stvorila “referentna procjena” za praćenje gubitka leda.


Zemp, koji vodi WGMS, rekao je da zapažanja tima i nedavne studije modeliranja sugeriraju da će otapanje ledenjaka u ovom stoljeću biti brže od projekcija u najnovijoj procjeni klimatskih stručnjaka IPCC-a Ujedinjenih naroda.


“Stoga se suočavamo s većim porastom razine mora do kraja ovog stoljeća nego što se prije očekivalo”, rekao je za AFP, dodajući da bi gubitak ledenjaka također utjecao na zalihe slatke vode, osobito u središnjoj Aziji i središnjim Andama.


Ledenjaci su drugi najveći doprinositelj globalnom porastu razine mora – nakon porasta uzrokovanog širenjem morske vode kako se zagrijava.


Skoro dva centimetra porasta razine mora koji se pripisuje otapanju ledenjaka od 2000. znači da će gotovo četiri milijuna ljudi više na svjetskim obalama postati ranjivi na poplave, procjenjuju znanstvenici.


‘Strategija preživljavanja’


Za sada manji ledenjaci najviše doprinose porastu razine mora, ali Martin Siegert, profesor sa Sveučilištu u Exeteru koji nije bio uključen u studiju, rekao je da je istraživanje “zabrinjavajuće”.


To je zato što predviđa daljnje gubitke ledenjaka i može pokazati kako golemi ledeni pokrivači Antarktika i Grenlanda reagiraju na globalno zatopljenje.


“Ledene ploče sada gube masu sve više – šest puta više nego prije 30 godina – a kada se promijene, prestajemo govoriti o centimetrima i počinjemo govoriti o metrima”, rekao je.


Ledenjaci su desetljećima bili ključni predvodnici klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, a podaci WGMS-a sežu više od jednog stoljeća unatrag.


U 20. stoljeću procjene su se temeljile na terenskim mjerenjima na nekih 500 ledenjaka. Nedavno su sateliti omogućili znanstvenicima da bolje prate promjene na 275.000 svjetskih ledenjaka koristeći kamere, radare, lasere i metode za procjenu Zemljine mase.


U siječnju su Ujedinjeni narodi rekli da je spašavanje svjetskih ledenjaka važna “strategija preživljavanja” planeta.


Da biste to učinili, “morate smanjiti emisije stakleničkih plinova, to je jednako jednostavno i komplicirano”, rekao je Zemp.


“Svaka desetina stupnja zagrijavanja koju izbjegnemo štedi nam novac, spašava nam živote, spašava nas od problema.”