U projekt je uključeno pet kliničkih bolničkih centara – KBC Zagreb, Sestre milosrdnice, Split, Osijek i Rijeka te opće bolnice u Varaždinu, Slavonskom Brodu, Dubrovniku i Zadru.


Njegova vrijednost je 12,26 milijuna eura, a uključuje nabavu medicinske opreme, prilagodbu prostora i softver. Od toga se 8,27 milijuna eura financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost NOO, te razlika sredstvima državnog proračuna.




Neke bolnice poput KBC-a Zagreb, KBC-a Osijek, te bolnica u Varaždinu, Šibeniku i Puli već su ranije imale organiziranu centralnu pripremu citostatika koji se koriste u liječenju raka, a ovim projektom se broj bolnica povećava.


U Ministarstvu zdravstva kažu da se vodilo računa o boljoj regionalnoj raspoređenost takve vrste priprave kako bi osigurali da što više građana dobije najvišu razinu zdravstvene usluge.


Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore (HLJK) Ana Soldo objašnjava da će magistri farmacije i farmaceutski tehničari u bolnicama preuzeti važnu ulogu u pripremi citostatika, bioloških lijekova i određenih antibiotika u posebno opremljenim aseptičnim jedinicama.


“Ovaj model rada predstavlja veliki iskorak za hrvatski zdravstveni sustav jer donosi višestruke koristi. Na prvom mjestu sigurnost pacijenata jer priprema citostatika u strogo kontroliranim uvjetima značajno smanjuje rizik od pogrešnog doziranja i kontaminacije pripravaka, čime se povećava učinkovitost terapije i sigurnost pacijenata”.


Važno za onkologiju


To je ujedno, naglašava Soldo, i veliki korak prema modernizaciji zdravstvenog sustava i uvođenju standarda kakve primjenjuju razvijene europske zemlje s kojima se želimo uspoređivati.


Takav način priprave štiti i zdravstvene djelatnike jer su do sada ljekarnici i farmaceutski tehničari u bolničkim ljekarnama, te u nekim bolnicama medicinske sestre na bolničkim odjelima bile izložene štetnim supstancama prilikom pripreme citostatika.


Centralizacijom pripreme u specijaliziranim aseptičnim jedinicama sa zaštitnim sustavima, rizici od izloženosti citostaticima i ostalim toksičnim lijekovima bit će minimalizirani, kaže Soldo.


Kao treći dobitak navodi veću preciznost terapije jer će digitalizacija procesa i upotreba specijalizirane opreme omogućiti preciznije doziranje lijekova prema individualnim potrebama pacijenata. To je osobito važno u onkologiji gdje i najmanja odstupanja u dozi mogu utjecati na učinkovitost liječenja i nuspojave.


“U središtu procesa je farmaceutska struka što znači da magistri farmacije preuzimaju veću odgovornost u zdravstvenom sustavu, aktivno sudjelujući u individualizaciji terapija i osiguravanju kvalitete pripravaka. Farmaceutima se tako otvara prostor za daljnji profesionalni razvoj i veću integraciju u multidisciplinarne timove”, navodi predsjednica HLJK.


Dosadašnja iskustva u centralnoj pripremi lijeka u više hrvatskih bolnica pokazala su i da dolazi do ušteda koje su, ovisno o godini i farmakoepidemiološkim parametrima, kretale u rasponu od 5 do 12 posto na godišnjoj razini.


Planirani rok za puštanje uređaja u punu funkciju je lipanj ove godine.


“Iako je cilj da sve bolnice započnu s radom u sličnom vremenskom okviru, određene prilagodbe mogu biti potrebne ovisno o specifičnim uvjetima svake ustanove. Ono što je najvažnije za nas i za naše pacijente, implementacija će se provesti tijekom ove godine u skladu s rokovima koji su propisani Nacionalnim planom za oporavak i otpornost”, rekla je Soldo.