Bobičasto voće ne zahtijeva veliki prostor, a vrlo je zahvalno

Veljača je vrijeme kada se sade drvenaste poljoprivredne kulture. U poljima se sve manje podižu plantažni nasadi voća, ali okućnice postaju sve zanimljivije. Onaj tko posjeduje okućnicu bez obzira gdje živi može osigurati dovoljno voća i povrća za vlastite potrebe. Ako na vašoj okućnici postoji dovoljno prostora dobro je posaditi neke biljke koje nisu redovite u uzgoju na našem području.

To je prvenstveno bobičasto voće koje ne zahtijeva veliki prostor, a vrlo je zahvalno. Može se posaditi uz ogradu, budući da raste kao živica.

Kada se spominje bobičasto voće prvenstveno se, nažalost, misli na ono koje je došlo iz nekih drugih podneblja, ali ima i onog koje se stoljećima uzgaja kod nas, prvenstveno u kontinentalnim područjima. To su u prvom redu kupina, malina, ribiz i ogrozd.

Sve su to višegodišnje biljke koje se najčešće uzgajaju u obliku grmova, koji su dovoljno atraktivni da sami po sebi mogu biti ukras svakog vrta.

Podupiranje izbojaka

Kupina je vrlo zahvalna voćka, budući da ne zahtijeva posebne karakteristike po pitanju svojstva tla i položaja na koje se sade. Vrlo dobro uspijeva u sjenovitim područjima, iako osunčani položaji osiguravaju nešto bolju rodnost. Tolerantnija je od ostalih bobičastih voćki na zadržavanje vode u tlu, makar bi joj bilo dobro osigurati dobru drenažu.

Kako bi ljepše rasle i kako bi je bilo lakše držati pod kontrolom, preporučujemo da ih podupre na žicu ili da ih se posadi uz ogradu. Kupina će rasti samostalno i bez ikakvog potpornja, no ljepše i urednije će izgledati ako je se podupre na žicu između stupića.

Svakog proljeća potrebno je obaviti rezidbu. U prvoj godini je poželjno skratiti izbojke kako bi korijen ojačao. Skraćivanje izbojaka u prvoj godini gubite urod, no dugoročno time profitirate. U jesen je potrebno obrezati sve izbojke na kojima su bili plodovi.

Za uspješan uzgoj kupina nužna je umjerena vlažnost tla, a voda je posebno važna za razvoj jednogodišnjih izbojaka i ploda kupine. Tijekom ljetnih mjeseci kupine je potrebno redovito zalijevati.

Druga kultura iz skupine bobičastog voća koje je poželjno imati u svakom vrtu je malina. Malina je zeljasta biljka niskog rasta koja rodi odmah nakon sadnje. Postoje stare sorte koje rode jednom godišnje i suvremene krupnog ploda koje rode više puta.

Malinu treba zalijevati

Malina nema posebne zahtjeve prema agroekološkim uvjetima. Zimi podnosi temperature do minus 18 stupnjeva Celzijusa, a proljetni mrazovi joj ne štete, budući da kasno cvate. Traži dovoljno vode tijekom vegetacije, kao i kupina, pa je ljeti treba zalijevati. U nedostatku vode plodovi su sitni i suše se na izdancima.

Malinu je najbolje uzgajati na propusnim tlima, budući da joj se korijenje razvije do dubine jednog metra.

Maline se razmnožavaju korjenovim reznicama, pa je za podizanje manjeg nasada dovoljno uzeti izbojke od nekog tko već ima nasad maline ili kupiti nekoliko sadnica pa sljedećih godina širiti njihovu masu s vlastitim izbojcima.

Malina se mora orezati u drugoj polovici svibnja, pri čemu se uklanjaju dvogodišnji izbojci. Izbojci koji ne donose plod moraju se prikratiti.

Sorte koje daju dvije berbe godišnje dozrijevaju krajem lipnja i krajem kolovoza. Sazrijevanje i berba traju oko petnaest dana.

Ogrozd je visoko vrijedna bobičasta voćna vrsta koja u nas ima slabu tradiciju uzgoja. Uzgaja se zbog svojih privlačnih plodova koji obiluju hranjivim tvarima. Izgledom je vrlo privlačan, pa se može koristiti i za dekoraciju okućnice. Uzgaja se na zasjenjenim položajima, a može se uzgajati i ispod stabala u voćnjaku.

Ako želite vaš vrt obogatiti ovim vrijednim bobičastim voćem malih zahtjeva, možete kupiti gotove sadnice u nekom od rasadnika ili u supermarketima. Ogrozd cvjeta već od početka ožujka do sredine travnja, a ima bijele cvjetove.

Rano zrije, plodovi su mu sočne bobice žuto bijele, žuto zelene ili tamnocrvene boje. Zrenje plodova možemo očekivati tijekom srpnja.

Plodovi su bogati vitaminima, osobito C vitaminom, beta karotenom, dijetetskim vlaknima, kalcijem, a u manjim količinama sadrže i željezo.

Ne voli visoke temperature

Ogrozd je osjetljiv je na niske temperature, ali ne voli ni one previše visoke te ga je dobro saditi u sjeni ispod stabala. Za razvoj mu je potrebno manje vlage, što znači da ne podnosi previše vlažna mjesta i visoku razinu podzemnih voda, budući da u takvim uvjetima strada. Ogrozd ne podnosi izrazito pjeskovita i vrlo propusna tla.

Rezidba ogrozda je vrlo jednostavna i sastoji se u prorjeđivanju gustih grmova i prikraćivanju jednogodišnjih izbojaka, radi bolje rodnosti i kvalitetnijeg grananja.

Najbolje rodi na dvogodišnjim i trogodišnjim izbojcima. Zbog toga rez treba obaviti tako da se u većoj mjeri odstranjuju stariji izbojci, a osigura obnova, odnosno zamjena starijih izbojaka novima.

Ogrozd je bodljikavi grm, pa prilikom berbe treba biti oprezan. Siguran sam da će onaj tko jednom kušao plodove ogrozda poželjeti imati nekoliko grmova u svojem vrtu.

Ribiz je bobičasto voće vrlo skromnih zahtjeva. Postoji više vrsta ribiza, ali za okućnice se preporučuje crveni ribiz. Crveni ribiz idealan je za pripremu prirodnih sokova, smoothieja, sladoleda, džemova i ostalih voćnih slastica.

Ribiz je je uspravan grm koji doseže do dva metra visine i može živjeti i roditi 20 godina i više. Razvija razmjerno jak korjenov sustav plitko ispod površine tla. Ribiz se razmnožava vegetativno, zrelim reznicama sa selekcioniranih grmova.

U proljeće prije bubrenja pupova ili u kasnu jesen uzimaju se jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice dužine oko 19 cm i režu se ispod pupa, a na vrhu se režu koso 1 cm iznad pupa. Posade se u zemlju i ostave da vire samo dva pupa, pokriju se malčem i ostave tako godinu dana.

Nove sadnice mogu se dobiti iz položenica ili nagrtanjem, što se radi na manjim površinama i na okućnicama. Osim toga, danas se kvalitetne sadnice mogu kupiti u bolje opskrbljenim rasadnicima i u supermarketima.

Ribiz se sadi u obliku žive ograde na razmaku 3 x 1 ili 3 x 1,5 metar, ovisno o bujnosti sorte, a i na takvim razmacima može se obrađivati mehanizirano. Pri sadnji se sve grane skraćuju do zemlje.

Druge i treće godine, ako je grm previše gust, prorjeđuju se grane iz sredine grma. Od četvrte godine pa nadalje postupno se izrezuju grane starije od tri godine, te se tako grm besprekidno pomlađuje.

Ribiz dozrijeva krajem lipnja i početkom srpnja. Berba se obavlja ručno kada je zrelo 90 posto plodova, koji se stavljaju u košare ili kašete da se plodovi ne gnječe.

Ovo je samo neke od vrlo vrijednih vrsta voća koje ne traži puno brige. Moj prijatelj Zoran poslušao je savjet i u svom malom vrtu u Briševu je zasadio navedene voćne vrste, a i brojne druge.