Onešišćenja zraka sve češća i u Hrvatskoj, evo zašto

Jezikom gorka humora rečeno, Hrvatska je uhvatila korak sa svijetom i u onečišćenju zraka. Posebice se s tim zadnjih dana mogu »pohvaliti« stanovnici Zagreba kojima je prije koji dan zbog loše kvalitete zraka predložena smanjena aktivnost na otvorenom. Zašto nam je zrak sve lošije kvalitete, pitali smo Darija Brzoju, voditelja Službe za modeliranje kvalitete zraka, istraživanje i primjenu u Državnom hidrometeorološkom zavodu.

Drugačija situacija

On ističe da do onečišćenosti zraka dolazi prije svega zbog emisija onečišćujućih tvari koje su produkt uobičajenih ljudskih aktivnosti, poput industrije, prometa, ali u zimskom dijelu godine i potrebe za grijanjem prostora.

– U Hrvatskoj je zrak generalno bolje kvalitete na Jadranu i područjima uz Jadran, gdje kontinuirano provjetravanje ne dopušta zadržavanje onečišćujućih tvari na mjestu. Slično je i u gorskim krajevima te u unutrašnjosti Dalmacije.

No, u kontinentalnim krajevima, poput središnje Hrvatske i Slavonije, situacija je drugačija, osobito zimi. Ta su područja pod jakim pritiskom emisija iz malih kućnih ložišta, a u kombinaciji s nepovoljnim meteorološkim uvjetima, stabilnoj atmosferi i nedostatku vjetra, onečišćenje ostaje »zarobljeno« pri tlu, upravo tamo gdje ga udišemo, objašnjava Darijo Brzoja.

Zrak je, kaže naš sugovornik, nekad bio znatno onečišćeniji u Europi, svijetu i Hrvatskoj nego danas. Uz to ide i činjenica da je posljednjih desetljeća uz porast svijesti o okolišu, raste i svijest o kvaliteti zraka.

– Istraživanja su pokazala da određene razine onečišćujućih tvari u zraku stvaraju opterećenje na ljudski organizam te da utječu na zdravlje i posljedično skraćuju ljudski život.

To je i razlog sve većem fokusu na praćenje kvalitete zraka, prognozi kvalitete zraka i preporukama za stanovništvo te u konačnici razlog mjerama za smanjenje onečišćenja na putu prema održivoj i zdravijoj budućnosti.

Trend smanjenja onečišćenja bio je jako izražen tijekom dvijetisućitih godina, ponajviše zahvaljujući primjeni NEC Direktive i Direktive o čistom zraku na razini cijele Europske unije, podsjeća.

Složen problem

Nastavit će da je niz europskih i regionalnih politika ograničio emisije onečišćujućih tvari u zraku: koristimo čišća i kvalitetnija goriva, a i razvoj napredne tehnologije značajno je doprinio poboljšanju kvalitete zraka.

– Važno je napomenuti kako je problem zagađenja zraka složen i ovisi o brojnim čimbenicima. Na kvalitetu zraka utječu ne samo lokalni izvori onečišćenja, nego i oni udaljeni stotinama kilometara.

Zbog svog zemljopisnog položaja, Hrvatska je izložena i prekograničnom i daljinskom onečišćenju iz drugih zemalja iz ljudskih, ali i prirodnih izvora, na primjer, pijesku iz Sahare, kazuje Brzoja.

Stanovnicima metropole jamačno će biti ugodno za čuti da Zagreb nije izuzetak, da onečišćenje zraka postoji u cijeloj Europi, iako je u nekim dijelovima izraženije.

– To naravno korelira s jedne strane i s razvijenošću i bogatstvu država, zatim navikama stanovništva, ali povezano je i s geografskim položajem. Promet jest bitan čimbenik u velikim gradovima, no kod nas su najznačajniji izvori emisija, ne samo u Zagrebu, nego općenito u kontinentalnom dijelu zemlje mala kućna ložišta i sezona grijanja.

Europska agencija za okoliš objavila je prosječne razine onečišćenja finim česticama za više od 350 europskih gradova, temeljene na izmjerenim vrijednostima PM2,5 tijekom 2022. i 2023. godine.

Prema tim podacima, gradovi u središnjoj i zapadnoj Europi imaju čišći zrak u usporedbi s gradovima na istoku i jugoistoku Europe, opisuje naš sugovornik.

Ističe da najveće probleme bilježe Poljska, Rumunjska, Bugarska te Padanska nizina u Italiji. Zagreb se po kvaliteti zraka našao u donjoj trećini europskih gradova, a iza njega su i neke poznate metropole poput Ljubljane, Varšave, Milana, Valencije.

– Ipak, treba naglasiti da rangiranje gradova često ne odražava složenost problema. Na kvalitetu zraka utječu brojni faktori, od kojih mnoge, poput geografskih i klimatskih uvjeta, nije moguće kontrolirati.

Zato je ključno usmjeriti pažnju na suradnju između država, kako na regionalnoj, tako i na međunarodnoj razini, kako bi se učinkovito rješavali problemi zagađenja zraka, ističe Brzoja.

Biti informiran

No, dakako i da svatko od nas može poduzeti ponešto pa da zrak svima bude čišći.

– Među značajnijim aktivnostima, ako je građanima izvedivo, bilo bi dobro prijeći na načine grijanja koji su ekološkiji, poput peći i bojlera koji imaju veću iskoristivost i manje onečišćuju zrak pri čemu se mogu iskoristiti i financijske pomoći koje nudi država ili lokalna samouprava.

Zatim energetska obnova kuća i zgrada, bolja izoliranost znači manju potrošnju energije i samim tim manje onečišćenja. Ali i male radnje u svakodnevnom životu često znače mnogo, ističe Brzoja.

Kao primjer, navodi da se može manje koristiti osobni automobil te podržavati inicijative za čisti zrak.

– Također, važno je biti informiran, a tu može pomoći i naša trodnevna prognoza kvalitete zraka dostupna na meteo.hr. Prognoza kvalitete zraka odnosi se na tekući dan i sljedeća dva dana te je prikazana na prostornoj karti Hrvatske, kaže Brzoja.

Dodaje da su razine kvalitete zraka označene bojama, a svaka razina povezana je sa zdravstvenim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), omogućujući građanima donošenje informiranih odluka o svom zdravlju.

– To je posebno važno za osjetljive skupine, poput ljudi s respiratornim kroničnim bolestima, astmatičare, starije građane i djecu, poručuje Brzoja.

Vratimo se na kraju na početak, onom zagrebačkom zraku, opet kroz mrvu gorki humor. Ne bi li sve bilo drugačije da je zimi moći grad izmjestit na Sljeme!?

– Zrak je svakako čišći na višim nadmorskim visinama, to pokazuju i naše mjerne postaje koje imamo u Pargu, na Plitvicama, na Puntijarci. Planine i more nisu slučajno mjesta gdje se grade lječilišta i gdje ljudi odlaze na odmor.

Provjetravanje pročišćava zrak, a vjetra najviše ima upravo u planinama i na moru. Preporuka za odlazak u prirodu ima i druge benefite, čist zrak je samo jedan od njih, a do izražaja dolazi osobito zimi, uči Brzoja.