Bayrou je to rekao na sastanku s predstavnicima stranke centra uoči ključnog političkog govora u utorak u kojem će izložiti svoj program rada u parlamentu.


Kasnije je u govoru u parlamentu rekao da je reforma francuskog mirovinskog sustava neophodna i da će ponovno otvoriti razgovore sa sindikatima i organizacijama poslodavaca o toj temi, ali je dodao da će od državnog proračunskog tijela tražiti reviziju mirovinskog sustava i poručio da se preispitivanje sustava mora izvesti na način da ostane financijski uravnotežen.




Govor će sigurno dovesti do glasanja o povjerenju vladi, vjerojatno na zahtjev krajnje lijeve Nepokorene Francuske, ali ne zna se hoće li biti dovoljno glasova za rušenje vlade, piše agencija Reuters.


Bayrouova vlada, osnovana prošli mjeseci nakon pada vlade njegova prethodnika, nastoji dobiti jamstva od nekih oporbenih stranaka, u prvom redu socijalista, da neće glasati protiv njezina proračuna za 2025. ili pokušati srušiti ga s vlasti.


Socijalisti, koji su u prosincu glasali protiv prijedloga proračuna zajedno sa zastupnicima krajnje ljevice, srušivši vladu Michela Barniera, postavili su ustupke u pogledu mirovinske reforme iz 2023. kao uvjet za svoju potporu.


Reforma, kojoj se ljevica protivi, postupno podiže minimalnu dob za punu mirovinu sa 62 na 64 godine starosti kako bi se uštedjelo 17 milijardi eura na godinu.


Ne može se reći hoće li Bayrou uspjeti uvjeriti socijaliste da ga podrže ili će proći kao i Barnier, kojemu je izglasano nepovjerenje nakon samo tri mjeseca na dužnosti.


Dva izvora iz krajnje desnog Nacionalnog okupljanja, koji su predvodili napore da se sruši Barnierovu vladu, rekli su da će stranka odbiti glasanje o povjerenju. Glasnogovornik Zelenih Benjamin Lucas rekao je da je jako vjerojatno da će glasati protiv vlade.


Zastupnici desnog centra pozdravili su Bayrouovu odluku. Zastupnik Republikanaca Vincent Jeanbrun rekao je da to znači da će izbjeći veliku financijsku krizu.


Bayrou je rekao zastupnicima da bi sindikati i udruženja poslodavaca umjesto toga do jeseni trebali ponovno početi razgovore o mirovinskoj reformi između sebe, po izvoru iz Macronova okruženja.