PREGLED ŽUPANIJE Nikad manje rođene djece, ali je sve više stranih doseljenika

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku koji je objavio podatke prirodnog kretanja u Hrvatskoj za 2023. godinu, rođeno je 32.170 djece, a umrlo 51.275 ljudi čime se nastavlja trend negativnog prirasta stanovništva. No, ono što je pozitivno je to što je 2023. godine negativni prirodni prirast prvi put nakon tri godine pao ispod 20 tisuća, no trend pada negativnog prirasta posljedica je toga što je umrlo manje ljudi, a ne zbog većeg broja rođenih.

Kad govorimo o negativnom prirodnom prirastu, ističu se Primorsko- Goranska, Ličko-senjska, Karlovačka, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka i Šibensko-kninska županija, županije u kojima je i zabilježen gubitak broja stanovnika u zadnjem međupopisnom razdoblju, od 2011. do 2021. godine.

Pregled županije

Kada je riječ o Zadarskoj županiji, ukupno je zabilježeno 1.454 rođene djece, od čega je 1.448 živorođenih i šestero mrtvorođenih. Umrlih je zabilježeno 2034, a prirodni prirast iznosi – 586.

Kad govorimo o gradovima u našoj županiji, naravno, najviše je rođenih u Zadru gdje je 623 djece, zatim u Benkovcu 91, potom slijedi Biograd na Moru s 50 rođenih, Pag s 27, Obrovac s 26 i na kraju grad Nin s 21 rođenih. Što se tiče općina, najmanje je rođeno u Kukljici gdje je na svijet došlo troje djece, a najviše u Sv. Filip i Jakovu s 53 rođene djece.

Kako se navodi u podacima Zavoda, umrlih u 2023. godini je u Zadru bilo 7989, od gradova slijedi Benkovac s 147, u Biogradu na Moru i Obrovcu 56 osoba, u Pagu 53 i Ninu 27 osoba.

U općinama je, u Gračacu i Preku umrla 71 osoba, a najmanje ih je u Kukljici, gdje je umrlo sedam osoba. Kada se gleda tzv. vitalni indeks koji mjeri broj živorođenih na 100 umrlih, u našoj županiji najbolje stoji Biograd na Moru (89,3), Zadar (79,0), Nin (77,8), Benkovac (61,9), Pag (50,09), a zatim Obrovac (46,4).

Vera Graovac Matassi, profesorica s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, razgovarala je s nama o temi prirodnog pada, odnosno negativne prirodne promjene, objasnivši nam da je pojam »negativan prirodni prirast« zastario jer je Hrvatska do početka 1990-ih imala prirodni prirast, a sad govorimo o padu.

Migracijski saldo

– Doista, otkada se vodi statistika o živorođenima u Hrvatskoj, ovo je najmanji zabilježen broj živorođene djece. Razloga ima više, a jedan od njih je i taj što je Hrvatska u zadnjem međupopisnom razdoblju, od 2011. do 2021. godine, izgubila preko 400 tisuća stanovnika, a navedeni pad broja stanovnika najvećim je dijelom posljedica emigracije stanovništva iz Hrvatske, posebice nakon ulaska u Europsku uniju.

Emigriralo je najvećim dijelom stanovništvo koje je bilo u fertilnoj i radno aktivnoj dobi. Također, nisu odlazili samo pojedinci, već čitave obitelji. Rezultat toga je ne samo pad ukupnog broja stanovnika, već i značajan pad stanovništva u fertilnoj dobi.

Prema popisnim podacima, u Hrvatskoj je 2021. godine bilo 100 tisuća obitelji s djecom manje nego 2011., kazala je Graovac Matassi dodavši da je sve skupa jako složeno jer su i uvjeti za podizanje obitelji postali sve teži s godinama.

Međutim, ono što je prema podacima pozitivno je migracijski saldo, odnosno razlika između broja useljenih u odnosu na broj iseljenih, koja je zadnje dvije godine u plusu. U Hrvatsku se 2022. godine doselilo 57.972 ljudi, a odselilo 46.287, pa je migracijski saldo u plusu za 11.685 osoba.

U 2023. doselilo se više od 69 tisuća ljudi, a odselilo njih više od 39 tisuća čime je ostvaren pozitivan migracijski saldo od 30.178 više doseljenih nego onih koji su odselili iz Hrvatske.

Stambeno pitanje

– Od ovih koji su se doselili u Hrvatsku u 2023. godini 85 % su bili strani državljani, a samo 15 % hrvatski državljani koji su se doselili iz inozemstva. Među onima koji su se doselili, velikim dijelom se radi o uvoznoj radnoj snazi o kojoj su pojedine djelatnosti u Hrvatskoj počele uvelike ovisiti.

S obzirom na zemlju podrijetla, većina doseljenih stranaca (oko 56 %) je iz europskih zemalja izvan EU, prvenstveno Ukrajine, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije. Osim s područja Europe, značajno je i doseljavanje iz azijskih zemalja, navela je Graovac Matassi s kojom smo provjerili stanje u našoj županiji.

– Doista se vidi da zadnjih desetak godina broj rođene djece opada. Nije to nagli pad, ali ipak se primjećuje da je godišnji prosjek nešto niži. Posljedica je to promjena u dobnom sastavu stanovništva i planiranja obitelji.

Iako neki gradovi i općine provode određene mjere stimulativne populacijske politike (subvencije za rođenje djeteta, prodaja građevinskog zemljišta mladim obiteljima po povoljnijim cijenama i sl.), navedene mjere nisu dovoljne za povećanje rodnosti, već samo dodatna pogodnost za one koji su se već odlučili imati djecu.

Jedan od većih problema danas je rješavanje stambenog pitanja. Prirodni pad je teško zaustaviti u okolnostima smanjenja broja mladih stanovnika i općeg starenja stanovništva. Da bi se neka populacija prirodnim putem održala na sadašnjem nivou, potrebno je da svaka žena u prosjeku rodi 2,1 dijete.

Dakle, više od dva djeteta po ženi, a u Hrvatskoj je ta razina posljednji put zabilježena u prvoj polovini 1960-ih.

Već dugi niz godina u Hrvatskoj se u prosjeku rađa 1,5 djece po ženi, tako da se hrvatska populacija ne obnavlja prirodnim putem, objasnila nam je profesorica Graovac Matassi dodavši da se puno više smanjio broj osoba u fertilnoj dobi nego ukupno stanovništvo, a kad se tome dodaju problemi današnjih mladih obitelji, budućnost se nažalost ne čini sjajnom.

Stopa nataliteta

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2023. godini ukupno je rođeno 32.325 djece, i to 32.170 živorođene i 155 mrtvorođene djece. U istoj je godini broj živorođene djece pao za 5,1 % u odnosu na 2022., tj. rođeno je 1.713 djece manje nego u prethodnoj godini.

Od ukupnog broja živorođenih rođeno je 50,8 % dječaka i 49,2 % djevojčica. Stopa nataliteta (živorođeni na 1.000 stanovnika) u 2023. iznosila je 8,3, dok je stopa totalnog fertiliteta iznosila 1,46, što je mnogo ispod razine jednostavne reprodukcije (2,1). Kao i u prethodnoj godini, tako je i u 2023. najviše bilo prvorođene djece, i to 45,1 %, drugorođene je bilo 34,0 %, trećerođene 12,8 %, a četvrtorođene i višerođene 7,0 %.

U 2023. je umrlo 51.275 osoba (50 % muškaraca i 50 % žena), što je za 10 % manje nego u prethodnoj godini. Stopa mortaliteta (umrli na 1.000 stanovnika) u 2023. iznosila je 13,3. Muškarci su prosječno umirali sa 73,7 godina, a žene s 80,7 godina. Inače, u zadnjih deset godina, najveći broj umrlih je zabilježen za vrijeme pandemije koronavirusa, točnije 2021. godine kad je umrlo 23.096 osoba više nego je rođeno.