Štedimo na grijanju, ali trpi poljoprivreda

Zima je obično sinonim za hladno i vjetrovito vrijeme, no ovoga siječnja smo svjedoci neobično visokih temperatura za ovo doba godine. Velike su količine vlage u zraku, a nema ni traga buri koja je obično prisutna u ovom razdoblju. Iako su uštede na računima za grijanje uvijek dobrodošle, ovakvo vrijeme ipak donosi i niz negativnih učinaka na okoliš, poljoprivredu i zdravlje ljudi.

Kontaktirali smo meteorologa Duška Kraljeva, kako bismo saznali kakvi su učinci spomenute klimatske situacije.

– Toplo je, nema bure te ima dosta vlage u zraku, a sve to ne odgovara ovom razdoblju početka mjeseca siječnja i općenito razdoblju zime. U ovakvim okolnostima zima nam se može učiniti lijepom, jer nije potrebno previše grijati, nema velike potrošnje energije te ovako štedimo, međutim, nije dobro da je ovako topao siječanj, to ukazuje da će ovi drugi mjeseci isto biti neuobičajeni, odnosno ni veljača i ožujak neće biti hladni.

Mislim da će ipak ovogodišnja zima biti preslika lanjske i preklanjske zime, kazao je Kraljev te dodao da nećemo imati velikih neugodnosti s hladnim danima.

Ovakvo prekomjerno toplo vrijeme odražava se i na poljoprivredu te može dovesti do štetnih učinaka na razvoj usjeva, rast i prinos.

– Za neke je ovo možda dobro, ali za poljoprivredu to nikako nije dobro. Možemo uočiti da su se već pojavile prve ljubičice, a negdje je i počelo pupati voće, što znači da bi samo jedna hladna noć mogla donijeti veće probleme. Zima stiže s anticiklonom iz Sibira, a nje još nema.

Nažalost, cijela Europa je topla, ali to je sve u trendu globalnog zatopljenja koji se pokazuje i kroz ovakva neobična vremena te se sve to najavljivalo i ranije od strane svjetskih meteorologa, komentirao je Kraljev.

Globalno zatopljenje je dugoročni trend povećanja globalne temperature zbog povećane emisije stakleničkih plinova u atmosferi. Ovi plinovi, poput ugljičnog dioksida, zadržavaju toplinu u atmosferi i dovode do povećanja temperature.

– Prosinac je također bio neobično topao te ni snijega nema nigdje u Hrvatskoj, a nalazimo se u prvom tjednu siječnja. Fali nam i bura, jer mi ovdje bez bure i vjetra nemamo zimu. Jedina pozitivna strana je što ćemo uštedjeti na grijanju, no ovakvo vrijeme ima razne negativne učinke i na zdravlje ljudi, ali i na okoliš, zaključio je Kraljev.