Turbulentni pregovori o sastavljanju nove većine, koji su nakon travanjskih izbora potrajali gotovo mjesec dana, rezultirali su koalicijom HDZ-a, DP-a, HSLS-a, HDS-a, HNS-a, HSU-a i dijela nacionalnih manjina. Izvršnu su vlast, na zahtjev DP-a, morali napustiti predstavnici srpske manjine i njihov SDSS, a nova, 16. Vlada RH, s radom je počela 17. svibnja.


Junior partneri dobili su tri ministarske pozicije u Vladi, koja je formirana i s dva ministarstva više u odnosu na prethodnu, pa ih je sada ukupno 18. Iz kvote DP-a novim su ministrima imenovani Josip Dabro, Ante Šušnjar i Ivan Šipić.




Zbog toga, ali i odlaska nekih HDZ-ovih ministara svojom voljom, došlo je i do rošade na čelnim pozicijama u pojedinim ministarstvima. Dabro je naslijedio Mariju Vučković u Ministarstvu poljoprivrede, kojemu je dodan i resor šumarstva i ribarstva, a Vučković je preuzela novoosnovano Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.


Šušnjar je od Damira Habijana preuzeo Ministarstvo gospodarstva, dok je Habijan “prešao” u Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, pri čemu je digitalna transformacija također novoformirani resor u tom Ministarstvu. Habijan je uz to zamijenio i Ivana Malenicu, koji je svojevoljno napustio Vladu, a političku karijeru nastavio u Hrvatskom saboru.


Vlada je osnovala još jedno novo ministarstvo – demografije i useljeništva, na čije je čelo došao Šipić. Nikolina Brnjac napustila je Ministarstvo turizma i sporta, a mjesto ministrice zamijenila pozicijom zastupnice u Europskom parlamentu, dok je na čelo Ministarstva došao Tonči Glavina, dotadašnji državni tajnik u tom ministarstvu.


Zbog akcije USKOK-a, Vlada je mjesec i pol prije kraja ove godine ostala i bez ministra zdravstva Vilija Beroša, koji je završio u istražnom zatvoru zbog sumnje u namještanje natječaja za određenu tvrtku prilikom nabave medicinskih uređaja, ali i njihovu preplaćenost, zbog čega ga je premijer Plenković odmah razriješio dužnosti. Vrlo brzo Vlada je dobila novu članicu – Ministarstvo zdravstva preuzela je Irena Hrstić.


Nastavak obnove, povećanje plaća i ulaganja u obranu


Fokus rada Vlade bio je na dodatnom ubrzanju poslijepotresne obnove, poreznoj reformi, nastavku povećanja plaća, kako građanima, tako i sebi i svim dužnosnicima, stambenoj politici, demografskoj obnovi, ali i nabavi vojne opreme.


Tako je do sada, prema posljednjim podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za područje obuhvaćeno petrinjskim i zagrebačkim potresom, obnova završila na 12.747 objekata od čega na 12.058 privatnih zgrada i kuća koje obuhvaćaju 48.018 stambene jedinice te na 689 javnih zgrada i objekata infrastrukture. Trenutno je u obnovi na području zagrebačkog i petrinjskog potresa 1.938 gradilišta (1.721 privatnih zgrada i kuća te 217 zgrada javne namjene i objekata infrastrukture), izgrađeno je 309 kuća dok je njih 283 u postupku gradnje.


Izrađen je i predstavljen i Nacionalni plan stambene politike kojem je cilj priuštivo i održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja. Donesena je i Strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. koja kao dva temeljna strateška cilja definira – izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade te uravnoteženu mobilnost stanovništva, a ukupni troškovi provedbe planirani su u iznosu od 9,6 milijardi eura.


Vlada je predložila, a Hrvatski sabor usvojio i Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, kojim će se između ostalog ograničiti prenamjena stanova u komercijalne svrhe. Cilj je limitirati kratkoročni najam i povećati ponudu stanova za dugoročni najam.


Donošenjem novih uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijenata za obračun plaće završena je reforma sustava plaća u državnoj službi i javnim službama te su one za 244.000 službenika i namještenika u travnju porasle za 32 posto u odnosu na 2023. godinu, a broj naziva radnih mjesta smanjen je za 1.155 te je uveden dodatak za učinkovitost u radu.


Po prvi put nakon 2008. godine djelatnim vojnim osobama povećani koeficijenti za izračun plaće – najviše, oko 40 posto, onima s najnižim koeficijentima (vojnici i dočasnici) te bruto plaća vojnika sada iznosi 1515 eura (prije 1103). Povećana je i naknada za služenje dragovoljnog vojnog osposobljavanja sa 700 na 900 eura.


Donesene su i odluke o nabavi osam raketnih lansera HIMARS s pripadajućim raketama i opremom, koji će biti isporučeni 2028. i vrijedni su 290 milijuna dolara, potpisan je i ugovor o nabavi besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar TB2 (šest modernih, naoružanih besposadnih letjelica), vrijedan 67,01 milijun eura (bez PDV-a) koji će u operativnoj uporabi Hrvatske vojske biti do kraja rujna iduće godine. U Hrvatsku su tijekom godine počeli stizati i prvi višenamjenski borbeni avioni Rafale, a do kraja travnja iduće godine trebao bi stići i posljednji – 12., pa će Hrvatsko ratno zrakoplovstvo tada imati kompletu eskadrilu.


Vlada u brojkama


U ovoj godini Vlada je održala ukupno 87 sjednica, od toga telefonskih 36, a ukupno je na njima bilo 1186 točaka dnevnoga reda pri čemu su se na usklađivanje sa zakonodavstvom EU odnosile 74 točke, a sjednice su sveukupno trajale 46 sati.


Na vladin prijedlog Hrvatski sabor donio je 91 zakon (usklađivanje sa zakonodavstvom EU njih 35). Vlada je donijela ukupno 1716 akata, a ukupno je bilo 158 utvrđenih prijedloga zakona. Bila su dva prijedloga državnog proračuna, 118 uredbi, 534 odluke, 63 prijedloga odluka drugim tijelima, 398 zaključaka i 443 rješenja.


U ovoj je godini Vlada razmotrila 83 strateška i analitička materijala, stajališta te informacije, a Saboru je uputila 21 izvješće, 94 mišljenja, a odgovorila je i na dvije interpelacije o svome radu te se očitovala na jedan prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja te odgovorila na 15 zastupničkih pitanja. Ustavnome sudu uputila je tri akta, kao i Upravnome sudu.