Plaća zaposlenih u javnim i državnim službama u prosjeku rasla gotovo 32 posto

Godinu na izmaku, 2024. obilježili su sindikalni prosvjedi prosvjetara i štrajk medicinskog osoblja koji su tražili izmjenu Uredbe o koeficijentima, ali i veće plaće dobivene potpisivanjem kolektivnih ugovora za koji Vlada tvrdi da je donijelo najveće povećanja primanja ikad.

Sindikati javnih službi jednoglasno su odbili Vladinu ponudu povećanja osnovice te se očekuje otvaranje postupka mirenja, a ne postigne li se dogovor, najavljuju i štrajk.

Vladin pregovarački tim ponudio je sindikatima javnih službi rast osnovice plaće za 3 posto od 1. ožujka i još 2 od 1. listopada. Sindikati su zatražili rast osnovice po četiri posto s 1. siječnja i 1. travnja, naknadu za topli obrok u visini 50 eura, što nije prihvaćeno, no Vlada je prihvatila uvećanje naknade za noćni rad na 50 posto te isplatu 2,5 osnovice plaće pri odlasku u mirovinu.

Sindikati državnih službi prihvatili su ponuđenu Vladinu ponudu povećanja osnovice te se očekuje da će uskoro potpisati dodatke kolektivnom ugovoru.

Zajedno za veće plaće

Prosvjedom “Zajedno za veće plaće”, koji je u prosincu organizirao Tiger, jedan od sindikata unutar Hrvatske pošte, zaposlenici su, uz veće plaće, tražili bolje uvjete rada i isplatu 1200 eura svim radnicima u operativi, a ne samo dijelu, kako je planirano.

Upozorili su kako je njihova prosječna plaća na razini 75 posto hrvatskog prosjeka, a od 1. siječnja osnovna će biti ispod minimalne koju je Vlada utvrdila uredbom.

Sindikat Zajedno organizirao je u studenome štrajk tražeći povećanja osnovice za najmanje 20 posto i promjene uredbe o koeficijentima, u kojem je u 58 zdravstvenih ustanova štrajkalo oko 4000 zdravstvenih djelatnika. U štrajku dijela zdravstvenog osoblja koji je organizirao sindikat Zajedno bili su laboranti, radiološki tehnolozi, farmaceutski tehničari i dio medicinskih sestara.

Sindikati su dobili mogućnost suodlučivati je li određeni zahtjev za korekciju koeficijenta za pojedino radno mjesto opravdan ili nije kroz nadzorno tijelo.

Vijeće za praćenje sustava plaća neće nakon svake sjednice mijenjati koeficijente, nego će, kada proanalizira zahtjeve koji i dalje pristižu, sugerirati Vladi što kod iduće promjene Uredbe i koeficijenata treba korigirati, a nije realno očekivati promjenu Uredbe u roku kraćem od godine dana, rekao je ministar rada Marin Piletić.

U povodu 7. listopada, Svjetskog dana dostojanstvenog rada, istaknuto da bi što više zaposlenika trebalo biti obuhvaćeno kolektivnim ugovorima koji reguliraju radnička prava te da je cilj povećati pokrivenost s trenutnih 46,5 posto na 80 posto.

Standard ispod razine pristojnog

Na Međunarodni dan rada, predstavnici sindikata upozorili su na probleme hrvatskog radništva, istaknuvši da je prosječni standard građana ispod razine pristojnog, dok je visoka inflacija pojela rast plaća.

Poslodavci godinama nastoje držati nižu cijenu rada ili usporiti njezin rast uvozom stranih radnika, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel dodajući da je uvoz radne snage iz “bazena susjednih zemalja” presušio pa se sada poslodavci okreću Nepalu, Indiji, Filipinima i drugim dalekim zemljama.

Ipak, sve više se pokazuje da su strani radnici u stvari skuplji i nisu baš produktivni. Razlog za slabiju produktivnost ne leži samo u njihovu lošem obrazovanju i manjkavoj stručnoj osposobljenosti, nego i u nedostatku interesa za dulje zadržavanje u Hrvatskoj.

„Mislim da poslodavci polako shvaćaju da Hrvatska više ne može biti zemlja jeftine radne snage“, ocijenio Novosel.

Ove je godine minimalna plaća rasla za 21 posto, a SSSH namjerava kroz kolektivne pregovore osnažiti i ostale plaće, poglavito u sektorima ugostiteljstva, graditeljstva i drvoprerađivačke industrije, a uskoro i trgovine, najavio je.

U javnim i državnim službama plaće veće za 32 posto

Dvije sindikalne središnjice – SSSH i NHS, pozdravile su Vladin prijedlog da minimalna plaća od 1. siječnja raste s 840 na 970 eura bruto, ali naglašavaju da moraju rasti i one niže i srednje plaće kako ne bi došlo do uravnilovke odnosno svi imali minimalnu plaću.

Sindikati državnih i javnih službi i ministar Marin Piletić potpisali su u ožujku Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama i izmjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.

Premijer Andrej Plenković je ocijenio kako te time zaokružuje veliki proces reforme sustava plaća. Podsjetio je na donošenje Zakona o plaćama te na dijalog o uredbama o koeficijentima u javnim i državnoj službi čime je, istaknuo je, osigurano najveće povećanje plaća u povijesti za 244.000 zaposlenika u državnoj i javnim službama, prosječno od 31,9 posto.

Nezadovoljni reformom plaća i ponuđenim koeficijentima u sektoru obrazovanja i znanosti, učitelji i znanstvenici prosvjedovali su u veljači na Markovom trgu, a sindikalni čelnici poručili su Vladi da popravi Uredbu o koeficijentima jer je sektor podcijenila u odnosu na druge.