Zadranka Petra Demo o 'Štoriji o slatkom': 'Ponosna sam što su moje slastice prepoznate. Nikad nije kasno...'

Slastičarka Petra Demo, koja stoji iza poznatog zadarskog brenda »Štorija o slatkom« kao dijete uvijek se motala po kuhinji, gledala baku i mamu kako pripremaju kolače i torte. Njihovi pokreti, mirisi i radost koju su stvarale ostali su joj urezani u pamćenje. Bio je to, a da nije bila niti svjesna, prvi poticaj da kasnije u životu »ozakoni« svoju ljubav prema slatkom i i kao obrtnica započne jednu od najpopularnijih slatkih priča u Zadru. Ispričala nam je zato priču koja stoji iza »Štorije« i s nama podijelila recept za svoje neizostavne blagdanske roščiće s vanilijom i linzere.

– Bila sam prava mala pomoćnica, iako im često možda i dosadna – baš kao što je danas moj sin Jakov meni. Međutim, kad je došlo vrijeme za upis u srednju školu, odlične ocjene i utjecaj društva odveli su me u ekonomsku školu. Slastičarstvo, moja prava ljubav, ostalo je negdje sa strane, zarobljeno kroz cijelo školovanje. Ipak, nada da će jednog dana ta strast oživjeti nikad me nije napustila, prisjetila se Petra, dodavši kako se sve promijenilo kada je ostala trudna.

Slastičarski počeci

– Upisala sam školu za slastičarstvo i prekvalificirala se. I tako je nastala »Štorija« – iz ljubavi prema tradiciji, obitelji i slasticama. Poručujem svima koji imaju snove – nikad nije kasno. Uz trud, ljubav i odlučnost, sve je moguće ostvariti, poručila je Demo, čija štorija o uspjehu slavi peti rođendan. Slastičarstvo je jednako zahtjevna, ali i kreativna, ispunjujuća profesija koja umjetnicima slastičarima omogućava ne samo da kroje novitete u okusima, već i dekoracijama, ukrasima i modernim stilovima.

– Svaki dan sam učila nešto novo, trudila se, eksperimentirala i težila tome da uvijek budem bolja. S vremenom, kroz puno rada i iskustva, stekla sam sigurnost i usavršila svoje vještine. Danas sam ponosna što su moje slastice prepoznate, posebno tradicionalni kolači koji svaki tjedan uveseljavaju razna slavlja – od rođendana, vjenčanja, krštenja i drugih posebnih prilika. Osim toga, poznati smo i po svečanim tortama, koje su postale naš zaštitni znak, poručila je Demo, s ponosom kazavši kako je »Štorija« sada brend prepoznat u županiji, ali i šire.

– Uvijek nastojimo donijeti radost i slatke trenutke u živote naših kupaca, jer to je ono što nas pokreće. Trendovi u slastičarstvu se stalno mijenjaju, ali u posljednje vrijeme primjećujemo povratak jednostavnosti – »manje je više«. Sve više se traže elegantne torte s minimalnim ukrasima, bez pretjerivanja i kiča, istaknula je. Najviše, zato, poručuje, uživa kada joj klijenti daju potpunu slobodu uz riječi: »Napravite kako vi mislite da je najbolje.«

– To mi omogućuje da svakoj torti dam svoj osobni pečat – niti jedna torta nikad nije ista, čak i ako je radim više puta. Ta kreativna sloboda i uživanje u procesu ukrašavanja čine svaki zadatak posebnim. Trenutačno je vrlo popularan wafer papir koji daje tortama elegantan, sofisticiran izgled, često bez potrebe za dodatnim detaljima. Takve su torte same po sebi prava umjetnička djela, stava je Demo, koja nam je na kraju razgovora kazala i koji su to njezini slatki aduti za božićnu trpezu.

Obiteljske tradicije

– Božić je poseban dio godine, a slastice su neizostavni dio blagdanskog stola. Moram priznati da kod mene doma rijetko završi kolač iz »Štorije« – uvijek se nađu oni kupci u zadnji tren kojima jednostavno ne mogu reći »ne«, pa se sve rasproda. Za Badnjak su nezaobilazne fritule – to je obiteljska tradicija, i svi ih s nestrpljenjem čekaju. Na Božić uvijek pripremam klasike – orahnjaču, linzere, mađaricu, breskvice, a zadnjih godina obavezno napravim i tortu ili ledeni vjetar, tako da svatko pronađe nešto što voli.

– Primjerice, orahnjaču radim prema receptu moje pokojne bake Ane, koja je bila poznata po najmekšim orahnjačama. Ljubav prema dizanom tijestu naslijedila sam od nje. Breskvice, s druge strane, pripremam po receptu moje svekrve Mire, starom preko 100 godina. Njih često pohvale jer nemaju veze s onim suhim verzijama koje se mogu naći u trgovinama – one su prava poslastica, zaključila je Demo, dodavši kako je posebno veseli kada joj se kupci vraćaju iz godine u godinu, što je potvrda da radi dobar posao.

– Za mene su kvaliteta sastojaka i ljubav prema onome što radim najvažniji – nikad ne štedim na sastojcima jer se to uvijek osjeti u konačnom proizvodu, poručila je Demo, preporučivši našim čitateljima recept za božićne kekse. I upozorava – najvažnije je pridržavati se recepta i obratiti pažnju na nekoliko detalja kako bi keksići bili savršeni. Prije svega, nemojte ih dugo mijesiti rukama – tako će ostati prhki i ukusni danima. Koristite samo svježe i kvalitetne namirnice jer se razlika zaista osjeti. Također, keksiće možete napraviti unaprijed i uživati u njima cijelo blagdansko vrijeme. Jedna od ključnih stvari je poznavanje vaše pećnice – jer ni jedna nije ista! Na primjer, linzeri bi trebali ostati svijetli, s lagano zlatnim rubovima. Čim su gotovi, odmah ih izvadite iz pećnice, jer će u suprotnom postati pretvrdi i lomljivi.

– Uvijek dodajem prstohvat soli u tijesto – iako se to možda čini neobično, sol naglašava slatke elemente i daje posebnu ravnotežu okusa. Još jedan savjet: pazite da ne dodajete previše brašna, kako tijesto ne bi postalo žilavo i mrvičasto, savjetovala je Demo.

Recept za vanili kiflice

Sastojci:

✱ 300 g glatkog brašna
✱ 200 g maslaca
(sobne temperature)
✱ 200 g mljevenih
lješnjaka
✱ 100 g šećera
✱ 1/2 praška za pecivo
✱ 1 vanilin šećer
✱ 1 burbon šećer
✱ 1 cijelo jaje
✱ 1 žumanjak

Priprema:

1. Od navedenih sastojaka zamijesite glatko tijesto. Kada je tijesto gotovo, zamotajte ga u prozirnu foliju kako se ne bi isušilo i stavite u hladnjak na 1 sat.
2. Nakon hlađenja tijesto izvadite i izrežite na male komadiće. Ja obično svaki komadić stavljam na vagu i odmjeravam oko 10 g kako bi kiflice bile jednake veličine.
3. Od svakog komadića najprije oblikujte kuglicu među dlanovima, a zatim je razvaljajte u oblik male »zmijice«. Tu »zmijicu« savijte u oblik slova U kako biste dobili kiflicu.
4. Poslažite kiflice na tepsiju obloženu papirom za pečenje i pecite ih u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 °C, oko 12–14 minuta.
5. Nakon pečenja ostavite kiflice da se potpuno ohlade, jer će se u suprotnom lomiti.
6. Ohlađene kiflice uvaljajte u šećer u prahu pomiješan s burbon šećerom.
Savjet: Kiflice su najprhkije i ukusne ako se pripreme s kvalitetnim sastojcima i uz malo strpljenja.

Recept za linzere

Sastojci:

• 500 g glatkog brašna
• 180 g šećera
• 1 prašak za pecivo
• Korica 1 limuna
• 4 žumanjka
• 250 g maslaca (sobne temperature)
Priprema:

1. Od svih navedenih sastojaka zamijesite glatko tijesto. Tijesto je odmah spremno za valjanje – nema potrebe za hlađenjem.
2. Tijesto razvaljajte na pobrašnjenoj podlozi na debljinu od oko 3–4 mm. Izrezujte oblike po želji, pazeći da imate jednak broj punih oblika i oblika s izrezanom sredinom (za gornji sloj).
3. Oblike poslažite na tepsiju obloženu papirom za pečenje.
4. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 °C oko 10 minuta, dok rubovi lagano ne poprime zlatnu boju.
5. Ohlađene kekse spajajte marmeladom od marelice, stavljajući punu polovicu keksa kao bazu, a izrezanu polovicu kao poklopac.
6. Po želji, gotove linzere posipajte šećerom u prahu za dodatni blagdanski ugođaj.
Savjet: Koristite kvalitetnu marmeladu za najbolji okus, a limunova korica daje tijestu posebnu svježinu i aromu. Uživajte u pripremi i slatkom uživanju!