Hrvati tjednima čame u zatvoru u Zambiji bez optužnice

MVEP nastavlja pratiti situaciju te će i dalje diplomatskim putem u suradnji s nadležnim tijelima Republike Zambije pružati konzularnu pomoć pritvorenim hrvatskim državljanima sukladno Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima, dodaju.

Službenik Veleposlanstva RH u Pretoriji zadužen za konzularne poslove u tri navrata posjetio je hrvatske državljane u pritvoru, upoznao ih o prikupljenim saznanjima te im je dostavljena hrana, lijekovi i druge potrepštine. Veleposlanstvo se ne može uplitati u pravne postupke koje vodi druga država.

No putem nadležnih tijela Zambije i branitelja dodijeljenog po službenoj dužnosti, dodaju u Ministarstvu, zamoljeno je da se prema pritvorenim Hrvatima postupa čovječno, da se poštuje njihovo dostojanstvo, da im se u slučaju potrebe osigura liječnička pomoć, da ih se ispituje na jeziku koji razumiju te da se bez obzira na težinu kaznenog djela za koje se sumnjiče ne predmnijeva njihova krivnja.

Kakvu pomoć Hrvatska pruža toj djeci?

Pošto je četvero djece djece u dobi od jedne do tri godine razdvojeno od posvojitelja i predano ustanovama za socijalnu skrb, Hina je upitala kakvu im pomoć pruža Hrvatska s obzirom na to da djeca imaju hrvatske dokumente.

“Posjet djeci nije moguć s obzirom na to da zambijske vlasti osporavaju zakonitost postupka posvojenja, a samim time i hrvatsko državljanstvo djece.

Prema informacijama dobivenim od nadležnih zambijskih vlasti djeca su smještena u centar socijalne skrbi”, odgovorili su iz MVEP-a. Četiri para iz Hrvatske uhićena su početkom prosinca u Zambiji zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga.

Slučaj sve zapetljaniji

Taj slučaj svakim danom postaje zapetljaniji što je dovelo do raznih tumačenja oko toga što se dogodilo i tko ima nadležnost u konkretnom procesu međudržavnog posvojenja.

Tako je Vrhovni sud u četvrtak izvijestio da su hrvatski sudovi ovlašteni odlučivati o priznanju sudskih odluka iz DR Konga, ali i da su zbog uočenih praznina u reguliranju međunarodnog posvojenja izdali preporuku kako bi se poboljšala koordinacija sudova i nadležnog ministarstva.

Resorno Ministarstvo obitelji i socijalne politike ne vodi kompletnu evidenciju posvojene djece, odnosno djece koja su posvojena van haške “Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem” te tvrdi kako nije bilo upoznato s navedenim slučajem.

Samo su dva od četiri para upisana u Registar potencijalnih posvojitelja, što znači da samo dva para imaju pozitivno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje od hrvatskih institucija.

MUP je utvrdio kako djeca posjeduju hrvatske putne isprave koje im je izdao u skladu s propisanom procedurom na temelju sudskih rješenja, ali i kako proces stjecana državljanstva nije u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti Ministarstva pravosuđa.

Jednu odluku o usvajanjima u ovom slučaju donio je sud u Varaždinu, a tri odluke sud u Zlataru, pri čemu sudovi nisu odlučivali o posvojenju, nego o priznavanju odluke stranog suda temeljem Zakona o međunarodnom privatnom pravu.