VALOVIMA NAPRETKA U Vrsima održan okrugli stol na temu "Izazovi pomorstva današnjice"

U prekrasnom malom mjestu, s dugom pomorskom tradicijom, koje je iznjedrilo brojne vrsne mornare, časnike i kapetane, u Vrsima, a u povodu obilježavanja sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, održan je okrugli stol na temu “Izazovi pomorstva današnjice”.

Za organizaciju zaslužni su Sveučilište u Zadru, Pomorski odjel i Udruga pomoraca “sv. Nikola” Vrsi, a u uvodnom je dijelu pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru, izv. prof. dr. sc. Luka Grbić naglasio kako na Pomorskom odjelu, tijekom 20 godina postojanja Odjela, u svakoj generaciji ima Vršana čije predznanje dolazi iz domova. U skladu s tim, za širenje interesa za ovo hvalevrijedno zanimanje ključna je upravo pozitivna slika o pomorstvu koju će mladi upijati kako u obiteljima, tako i čitajući o ovakvim događajima. Za čuvanje i promicanje pomorske tradicije puno je učinila i čini Udruga pomoraca “sv. Nikola” Vrsi čiji je predsjednik Neven Predovan istaknuo dobru suradnju sa svim institucijama i tvrtkama koja je plod predanog rada Udruge. Također, zahvalio je načelniku Općine Vrsi, Luki Periniću na podršci i za ovaj okrugli stol, kao i druge aktivnosti.

Neven Predovan, predsjednik Udruge pomoraca “sv. Nikola” Vrsi/Foto: Doris Babić

Podsjetio je na važna ostvarenja u čast pomoraca, primjerice Park vrških pomoraca, spomenik kormilu itd., ali i najavio monografiju o pomorskoj i ribarskoj baštini Vrsi te interpretacijski centar na tu tematiku, dok je vrški načelnik Luka Perinić govorio je o važnosti sv. Nikole, zaštitnika pomoraca i zahvalio svima na sudjelovanju.

Načelnik Luka Perinić/Foto: Doris Babić

Zahvaljujući Nenadu Marašu, kapetanu duge plovidbe s, moglo bi se reći, cjeloživotnim radnim stažom na moru, dobili smo uvid u to kako je bilo ploviti prije u odnosu na danas. Na moru je bio 40 godina i mogao bi, kaže, napisati roman o tome, no ovom je prilikom izdvojio tek nekoliko zanimljivih crtica…

– Prvi put sam bio na brodu 1963. godine, kad sam imao 16, 17 godina, kao mlad čovjek, završio drugi razred nautike. Smetalo mi je more, smetala mi je odvojenost od obitelji, od simpatije. Potužio sam se jednom čovjeku i rekao mu to koji mi je rekao da je prvih 20 godina najteže, a da je poslije sve lako. Poslije 20 godina shvatio sam da je čovjek bio u pravu, simpatično prepričava Maraš i dodaje kako je velika razlika u ovom zanimanju nekoć i danas.

Nenad Maraš, kapetan duge plovidbe/Foto: Doris Babić

– Mi smo imali ugovore na godinu dana, odvojenost od obitelji najteže mi je padala. Npr. kada sam pošao na brod moja je kćer imala 17 dana, a kad sam se vratio, imala je 15 mjeseci, mala je trčala i mislila da je tata slika…, govori Maraš kojem je tada jedina komunikacija s obitelji bila ona preko radio valova, koji je slao čestitke za Božić u studenom iz Australije kako bi stigla na vrijeme…

Svejedno, ploviti se mora, pokušao je raditi i druga zanimanja, no nije mu se svidjelo i vratio se valovima. Kako bi zaradio za stan, radio je na stranom brodu, misleći da će prestati kada uspije kupiti stan, ali to se nije dogodilo.

– Pa drugi stan, pa kuća, ma to je u ljudskoj prirodi, kaže Maraš i nasmije čitavu dvoranu iskrenim izlaganjem.

Iskustva iz prve ruke zlata vrijede, baš kao i stručni pogled na izazove pomorstva današnjice; suvremene potrebe u obrazovanju pomoraca; perspektive u zapošljavanju, zelenu tranziciju, kao i očuvanje pomorske tradicije.

Na okruglom stolu koji je moderirao dr. sc. Šime Vučetić s Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru sudjelovali su Boško Ercegovac iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, izv. prof. dr. sc. Luka Grbić, pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru, njegov zamjenik izv. prof. dr. sc. Mate Barić, dr. sc. Ljiljana Peričin također s Pomorskog odjela, zatim ravnatelj Pomorske škole Zadar, Marin Perinić, zatim John Karavanić, voditelj Odjela ljudskih resursa u Tankerskoj plovidbi, potom Marko Novaselić, voditelj službe za razvoj flote Jadrolinije te Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske.

Najprije su prof. Barić i Novaselić naglasiti prednosti koje danas mladi imaju odabirom ovoga zanimanja.

– Ti mladi ljudi danas vrlo brzo nakon završetka obrazovanja mogu pronaći zaposlenje i biti samostalni, što bismo rekli, svoji ljudi. Za to ne moraju nikoga vući za rukav, sada kompanije traže pomorce, a mi smo se svi borili da odemo na brod. Isto tako, vide sve vas, kako ste se ostvarili, stekli i kako ste cijenjeni, govori prof. Barić, a Novaselić dodaje da im je to prilika i da vide svijet i najveća postignuća moderne tehnologije.

Baš zbog stalnih promjena, stalne su i potrebe za osuvremenjivanjem nastavnih programa o čemu je pričao prof. Grbić.

– Tehnologija napreduje i buduće pomorce moramo educirati u tom smjeru, a jedini je način da pozivamo ljude koji su aktivni pomorci da znanja i vještine pokazuju studentima. Mi to i radimo, to je jedini način, najispravniji, ali i najteži. Teško je očekivati da će netko tko dođe na kopno na odmor, k obitelji, izdvojiti svoje vrijeme, no to je uvjet Ministarstva i uspijevamo. Imamo predavače koji su aktivni pomorci. Naravno, postoje razne online konzultacije, videa, razna pomagala, ali najbolja je mogućnost upijati znanja od čovjeka koji plovi, kazuje prof. Grbić i napominje da također svake godine uvode novih četiri, pet kolegija.

Pročelnik Pomorskog odjela, izv. prof. dr.sc. Luka Grbić/Foto: Doris Babić

U svemu tome silno je važno i sufinanciranje opreme školama i fakultetima, kao i stipendije.

– Već odavno Ministarstvo je u svom proračunu osiguralo novac za sufinanciranje ukrcaja vježbenika, stipendiranje učenika za pomorska zanimanja, sufinanciramo nabavu opreme u srednjim školama, a od iduće godine osigurali smo novac da to proširimo i na visoka učilišta. Srednje škole su jako dobro i suvremeno opremljene. Činjenica je da tehnologija koja se uvodi na brodove zahtijeva značajna ulaganja i u obrazovni sustav, a onda je potrebna pomoć države za održavanje nivoa, govori Ercegovac iz Ministarstva.

Ravnatelj Perinić potvrio je kako je Ministarstvo prepoznalo važnost i sufinanciranja i poticanja mladih što je često ključan faktor za upis srednje pomorske škole i studija.

– Naravno, ono što učenici žele je što više stipendija i što više iznose, napomenuo je Perinić.

Kada je riječ o opremi, kazao je kako su samo ove godine prijavom na natječaj ostvarili bespovratna sredstva u iznosu od 146.000 eura čime su osigurali novi navigacijski simulator, hardverski dio, informatičku opremu…

Profesori sa Sveučilišta podijelili su razmišljanja i strahove mladih pomoraca koja se uglavnom odnose na odvojenost od obitelji, zainteresiranost na rad u ovoj struci na kopnu što je također zastupljeno, no o tome manje znaju.

Prof. Grbić napomenuo je kako mladi danas sporije sazrijevaju i kako su do 23 godine pomalo kao izvan stvarnog, odraslog svijeta.

– Potrebna je velika reforma koja će omogućiti općenito obrazovanje, a da što kasnije odrede svoj životni put. Dođu na fakultet, vide da je zahtjevno, misle da se ne vide u tome pa odustanu. A oni koji dođu do treće godine, oni progledaju. Ista je stvar na svim fakultetima. Sazrijevanje mladih ljudi nije kao prije, objašnjava prof. Grbić i dodaje da se to vjerojatno neće brzo dogoditi, stoga je promocija pomorstva itekako važna.

– Nije to pomorstvo kao što je nekad bilo, šest mjeseci na brodu, postoji mogućnost izbora. Prije su ljudi birali samo hoće li domaću ili stranu kompaniju. Danas pomorci imaju mogućnost birati koliko će biti na brodu, trebaju prihvatiti mogućnost izbora i sve mogućnosti koje EU i Schengen nude, zaključuje prof. Grbić i ističe i financijsku stranu posla, kao i njegovu dinamičnost.

– Isto tako, jako je važna podrška obitelji, dodaje.