Srijeda, 11. prosinca 2024

Weather icon

Vrijeme danas

8 C°

autora Brunislava Marijanovića

Predstavljena monografija skromnog naslova, ali velikih otkrića

Autor: Đurđa Baljak

05.12.2024. 18:01
Predstavljena monografija skromnog naslova, ali velikih otkrića

Foto: Luka Jeličić



U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru predstavljena je monografija »Fragmenti iz liburnskog svijeta mrtvih« autora Brunislava Marijanovića, koja je tiskana u srpnju ove godine. Monografija je rezultat višegodišnjih istraživanja na jednoj od liburnskih nekropola na Ljubačkoj kosi, koja je ujedno prva sustavno istražena nekropola na tom području.


Doc. dr. sc. Tomislav Fabijanić s Odjela za arheologiju ukratko je predstavio autora Marijanovića, istaknuvši kako je bio jedna od ključnih figura koja je spojila teoriju i praksu.


Devet cjelina


– Monografija je nastala kao rezultat istraživanja provedenih tijekom 2009. i 2010. godine, u kojima je sudjelovalo preko stotinu studenata. Terenska nastava je iznimno važna, iako je ponekad naporno rano ustajati.




Međutim, kada sam ja studirao ‘90-ih, terenska nastava nije postojala u takvom obliku, a profesor Marijanović bio je jedan od začetnika upravo takvog tipa terenske nastave, istaknuo je Fabijanić.


Dr. sc. Marko Dizdar s Instituta za arheologiju u Zagrebu predstavio je knjigu te na samom početku istaknuo kako knjiga nosi skroman naslov, budući da se u njoj skriva eruditsko znanje.


– ​Nerijetko desetljećima čekamo završetak arheoloških istraživanja, a za njih možemo reći da su gotova kad je pred nama monografija. Kod profesora Marijanovića je fascinantno što je on to napravio u samo nekoliko godina. Zaista može biti uzor svima nama koji dolazimo poslije njega, kazao je Dizdar.


Govoreći o strukturi i sadržaju ove vrijedne monografije, koja sadrži devet cjelina, Dizdar je dodao kako je koncipirana i strukturirana na posve pitak i razumljiv način s vrlo detaljnim i preciznim opisima popraćenima kvalitetnim snimkama.



Autor Marijanović istaknuo je kako je Ljubačka kosa, krajnji zapadni dio Ravnih kotara, iznimno vrijedno arheološko područje.


Prakse pokapanja


– Imam pravi arheološki »eldorado« na samo nekoliko kilometara, gdje je koncentrirano više od stotinu grobnih humaka s većim brojem pokopanih te dvije grobne nekropole – na jednoj se nalaze srednjovjekovni ostaci, vjerojatno podignuti na starokršćanskim temeljima, naglasio je Marijanović, dodajući, između ostalog, kako je općenito riječ o širem prostoru vrlo važnom za rane početke života tijekom srednjeg neolitika, odnosno u doba neandertalaca.


Nasuprot tome, kako naglašava, istraživanja na ovom prostoru do sada su bila vrlo skromna.


– Monografija obuhvaća 35 istraženih grobova u kojima je sahranjeno oko 50 osoba, što je omogućilo detaljan uvid u strukturu nekropole Venac. Na temelju provedenih istraživanja, identificirao sam različite prakse pokapanja pokojnika, donoseći vrlo jasan kronološki slijed, što je prvi takav slučaj na ovom području.


Utvrđene su dvije vrste grobova – humci s višestrukim pokopima, datirani od od 10. do 7. stoljeća prije Krista, te ravni grobovi s pojedinačnim pokopima, prakticirani od 6. do 5. stoljeća prije Krista.


Zanimljivo je to što većina grobova pripada ženama, među kojim su otkriveni pripadnici liburnske društvene elite, na što upućuju rijetki i luksuzni predmeti pronađeni u tim grobovima, kazao je profesor emeritus Marijanović.


Potom je podijelio više informacija o tim unikatnim ili rijetkim nalazima – od primjeraka fibula i nakita, preko veće količine jantara, do antropomorfnog torza s hibridnim prikazom, gdje je tijelo lavlje, a glava ljudska.


Na kraju Marijanović zaključuje kako prilikom istraživanja treba voditi računa o svim aspektima, uključujući i psihološke i sociološke odrednice, koje, kako kaže, uvelike određuju ponašanje neke zajednice. Ti se aspekti reflektiraju na nekropolama, a upravo je taj element, istaknuo je, često –​ zapostavljen.