Jere Bilan: ’Uspjeli smo izboriti najveći rast plaća otkad je sindikata’

Stanje plaća i ostalih prava zaposlenih u srednjim školama je bolje nego kada smo prije gotovo tri i pol godine preuzeli vodstvo Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama (NSZSSH) od kolega koji su ga vodili u prethodnom mandatu. Izborili smo se za povećanje plaće od 15,7 posto, što je najveći porast plaća otkad je sindikata, a ovo povećanje je nadmašilo i stopu inflacije.

Mi, dakako, nismo s tim zadovoljni, budući da uvijek postoji mogućnost da se još dodatno poveća plaća.

Plaća izvrsnog savjetnika, primjerice, iznosi 1.800 eura, srednjoškolski nastavnik iz Zagreba s 20 godina staža ima plaću 1.514 eura…, kaže donedavni glavni tajnik NSZSSH-a Jere Bilan, koji je bio dio vodstva koje je dobilo svoje nasljednike na izbornoj skupštini.

Za mandatno razdoblje 2024. – 2028. za predsjednika je izabran Zrinko Turalija, a na prijedlog novog predsjednika za glavnu tajnicu imenovana je Marija Jozić Mihaljević.

Sjajan sindikalac

Jere Bilan jako je poznat zadarskoj javnosti kao dugogodišnji županijski povjerenik ovog sindikata u Zadru gdje je sjajno organizirao brojne sindikalne akcije te pritom uvijek bio na raspolaganju u pojašnjavanju sindikalnih zahtjeva. Upravo taj ustrajni i kvalitetan rad lansirao ga je na dužnost glavnog tajnika NSZSSH-a.

– Na dužnosti glavnog tajnika sindikata sam mogao iz prve ruke doznati o načinu borbe za prava nas zaposlenih u srednjim školama. Mogu reći kako je osnovno u pregovorima imati dobru argumentaciju, pri čemu sam uvijek tražio pomoć sindikalnih povjerenika i članova sindikata, budući da se na njihovom osobnom iskustvu gradi argumentacija.

Imamo dvije vrste pregovora, za temeljni kolektivni ugovor (TKU) koji se odnosi na sve javne službe, i za granski kolektivni ugovor (GKU) koji se tiče specifičnosti samog sustava. Kod GKU-a se zahtjevi prema Vladi dogovaraju na razini svih javnih službi.

Najprije treba na nivou javnih službi usuglasiti zajednički stav, a onda se s tim stavom ide prema Vladi. Naš sindikat angažira makroekonomista koji nam daje procjenu koliko bismo mogli tražiti postotaka povećanja plaće ili nečeg drugog, pojašnjava Bilan dodajući kako su za zaposlenike u srednjim školama u njegovu mandatu izborili uskrsnicu kao potpuno novo pravo. Imali su i povećanje božićnice, dara za djecu.

– Nakon što se definiraju sindikalni zahtjevi, osoba koja se imenuje od strane sindikata naše zahtjeve iznese Vladi, potom na sljedećem sastanku Vlada sindikatu nešto ponudi, a onda pokušavamo pronaći neko rješenje koje bi zadovoljilo obje strane.

Teško je da će početni zahtjev sindikata Vladi biti u cijelosti prihvaćen, međutim, dobra argumentacija je osnova svega, kao i procjena situacije. Ako je turistička situacija bila uspješna, a Vlada se time hvali, onda je za očekivati da je državni proračun porastao u odnosu na neke lošije godine.

Na osnovu tih raznih parametara se iznjedri jedan zahtjev prema Vladi, otkriva ovaj sindikalist koji je rekao kako se ponekad dogodi da ni organiziranje štrajka ne pomogne da se ostvare željena prava.

Pouke štrajka

– U 2019. godini je bio veliki cirkularni štrajk u školama koji je trajao 36 radnih dana gdje smo stizali zadnju plaću u javnim službama. Nakon toga se dogodilo da su neke druge javne službe bez štrajka dobivale veće postotke povećanja plaća nego smo mi izborili štrajkom.

No kad se radilo na izmjenama Zakona o plaćama htjeli smo to iskoristiti kako bismo uspjeli izboriti nešto više za sebe. Onima koji imaju veće plaće bi odgovaralo da se poveća osnovica, budući da se onda plaća svima linearno povećava.

No to nama nije odgovaralo, već smo htjeli da se osnovnica poveća za određen postotak, a da se ostalo povećanje plaća ostvari kroz povećanje koeficijenata. U tu svrhu su najprije podignute plaće po 60, 80 i 100 eura.

Najniže plaćeni u školama, spremačice, dobivale su 100 eura povećanja, nastavnici 80 eura, a oni s većim koeficijentom 60 eura, podsjeća Bilan dodajući kako je to bila priprema za izmjene Zakona o plaćama i uvođenje koeficijenata.

Rast članstva

– Vlada je nakon toga odlučila uvesti hibridni koeficijent koji je uključivao sve dodatke. Zaposleni u socijali su tada imali veće dodatke na plaću nego prosvjeta, tako da je njihov hibridni koeficijent bio već od koeficijenta nastavnika. Naš sindikat je to pokušao ispraviti koliko god je to bilo moguće.

Koeficijent je bio 1,90, a mi smo izborili koeficijente 1,93, 1,95, 1,97 te smo na kraju došli do koeficijenta 2,01.

Nije to bilo jednostavno, bili su mnogobrojni pritisci u pregovorima, uspoređivanje, u tom procesu svatko se borio za sebe, pa tako i naš sindikat za naše zaposlenike, u čemu smo na kraju i uspjeli, ističe Bilan koji u njihovu mandatu na čelnu NSZSŠH-a smatra i značajan porast članstva za više od 2.500 novih ljudi, što je, kako tvrdi, velika brojka.

– U sindikatu nam je bitno da učlanjujemo nove ljude, budući da biologija čini svoje. Uoči našeg mandata na čelu sindikata je došlo do stagnacije, pada broja članova. Ima priličan broj kolega koji su stariji te odlaze u mirovinu, pa smo poduzeli akcije da učlanjujemo mlade ljude.

Napravili smo brošure, plakate koje smo dijelili po školama, tako da smo uspjeli našim akcijama povećati članstvo. Važno je biti član sindikata, budući da je to interesna organizacija koja može pomoći u ostvarivanju prava zaposlenika i poboljšanju materijalno-pravnog statusa.

Na poslu glavnog tajnika sam imao mnoge slučajeve koje sam rješavao i koji su pozitivno završili. Uključivalo je to osobne kontakte s ljudima iz Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje, Ministarstva obrazovanja, a posebno smo otvorena vrata imali u Ministarstvu rada jer su oni radili na koeficijentima za radna mjesta.

Bio sam i član međunarodnih strukovnih organizacija gdje sam se upoznavao s iskustvima kolega iz drugih članica EU-a, naglašava Bilan koji se po povratku s profesionalnog posla u NSZSŠH-u vraća na svoje radno mjesto nastavnika u Pomorskoj školi Zadar gdje ga po zakonu čeka posao.