Održano zanimljivo predavanje »Zadar 2074. - Perspektive i mogućnosti«

U Arheološkom muzeju Zadar profesor dr. sc. Feđa Vukić održao je predavanje na temu »Zadar 2074. – Perspektive i mogućnosti«. Na predavanju su, između ostalih, slušali i učenici Prirodoslovno-grafičke škole Zadar. Predavanje je organizirano u okviru programa AMZ-a povodom obilježavanja Dana grada Zadra i blagdana sv. Krševana, koji se slavi 24. studenoga.

Kustosica Jelena Vekić Bašić je kazala kako je Croatia osiguranje pokrenulo projekt u kojem su okupili vrsne domaće znanstvenike, koji su na različitim poljima, od međunarodnih odnosa, geografije, zabave, kulture i spora, donijeli tri moguća scenarija za našu budućnost – pesimistični, optimistični i realni. No, na predavanju se profesor Vukić usko posvetio Zadru i zadarskom području.

Nekad i sad

U uvodnom dijelu je kazao kako je dosta istraživao identitet zajednica, pa tako i u Zadru u nekoliko navrata.

– U ovom predavanju vam neću pružiti odgovor na to kako će izgledati budućnost za 50 godina, jer to nitko ne može znati, ali zato vam mogu postaviti brdo pitanja ili prijedloga za razmišljanje o budućnosti, započeo je Vukić.

Zatim se osvrnuo se na Petera Druckera i citirao njegove misli.

– Za nekoliko stotina godina, kada će povijest našeg doba sagledati iz duže vremenske perspektive, vjerojatno najvažniji događaj koji će tadašnji povjesničari vidjeti u našoj današnjici neće biti niti tehnologija, niti internet, niti e-trgovina već – mogućnost izbora. Većina ljudi sada zaista ima mogućnost izbora u mnogim aspektima svog života i prvi put se moraju sami snalaziti, a za to su potpuno nespremni, citirao je Vukić teoretičara Druckera dodavši još kako je rekao da je najbolji način za predviđanje budućnosti, upravo njezino stvaranje.

Nakon toga prikazao je fotografije Zadra koje su nastale u razdoblju od 2007. do 2022. godine. Tako je publika mogla vidjeti istodobno primjere straha od internacionalizacije, u vidu izjednačavanja tradicijskih simbola s pobjedom u ratu, ali i kontradiktorni prikaz spajanja hrvatskog proizvoda, poput mlijeka, s talijanskom tradicijom. Zatim je usporedno prikazao dvije slike igrališta, kazavši kako je i sport na neki način imao internacionalnu dimenziju i kako se pamte vremena kada je Zadar bio nešto drugačiji u tome smislu, dok se danas stari ljudi žale kako nema mladih ljudi na igralištima jer provode vrijeme za ekranima. Također, pokazao je i primjer miješanja globalnih i lokalnih elemenata vidljiv u nazivima samih restorana koji su nerijetko na engleskom ili talijanskom. Uz to, osvrnuo se i na nekadašnje zadarske tvornice, poput Bagata, koje više ne postoje; a nekad su se ljudi identificirali s njima.

Razne teme

– Istraživanja su pokazala da je identifikacija ljudi s gradom nekako u silaznoj putanji, ali raste identifikacija mladih s kvartovima ili četvrtima, to potvrđuju grafiti, više ili manje kreativni, kazao je Vukić, te pokazao primjer zidića na Voštarnici, gdje je označeno kojim smjerom treba ići, ili primjer registracijske oznake na kojoj piše »FJAKA«.

– Eto, mali uvid u kompleksno stanje između lokalnog i globalnog, a tako nije samo u Zadru i ostatku Hrvatske, nego u čitavom svijetu, naglasio je Vukić, te se osvrnuo na ponešto »teže« teme. Naime, pružio je uvid u različite teme kroz slikovite primjere iz naše stvarnosti, od demografske slike koja je u silaznoj putanji, prirodne i društvene okoline, što se ponajviše reflektira kao nebriga za okoliš, preko problema sa zagađenjem, ekonomije i turizma, pitanja održivosti, obrazovanja, tehnologije, pa do pitanja kulture, sigurnosti i pravosuđa. Svi primjeri su bili obojeni pomalo pesimističnom notom, ali je na koncu ponudio prijedlog rješenja i promjena na bolje u vidu kulture, koja je po njemu ključna za budućnost.

Socijalni organizam

Uporište za to je pronašao u mislima kanadskog dizajnera Roberta L. Petersa koji je rekao: »kultura oblikuje vrijednosti, a vrijednosti određuju budućnost«.

– Je li kultura važna da bismo lakše gledali u budućnost? Ja kažem – da! Margaret Meat, jedna od utemeljiteljica antropologije, otkrila je zaliječenu bedrenu kost, što je bio prvi poznati trag empatije u povijesti. Po njoj je upravo to početak ljudske civilizacije. Taj osjećaj za drugog čovjeka kao dijela zajednice, ja bih osobno rekao kako je upravo to ključ za budućnost. Također, jedan naš zemljak, dr. Rudolf Steiner u svojoj knjizi iz 1919. godine tvrdi da je socijalni organiziram trodijelan, odnosno da se sastoji od pravnog, ekonomskog i kulturnog dijela. U okviru tih područja čovjek ostvaruje, kako navodi, svoje potrebe u društvenom životu. Dakle, postoji kao duhovno biće, kao biće prava i dužnosti, te kao ekonomsko biće, istaknuo je Vukić.

Na koncu je zaključio kako zdrav društveni život postoji onda kad u ogledalu svaka duša zajednice nalazi svoj odraz u njemu i kada u cijeloj zajednici živi vrlina svakog pojedinca. Nakon toga je pokazao fotografiju mlade djevojke s transparentom na kojem piše: »Ovo je zemlja za poželjeti, a država za plakati«, te poručio mladima da se ključ budućnosti krije u prvom redu u jednoj stvari – kulturi!