REZIDBA MASLINA Polikonična vaza kumovala je rekordnom urodu

Legendarni zadarski agronom i znanstveni savjetnik dr. Ante Medin znao bi reći: »Škare određuju dohodak«. Isticao je da uzgojni oblik i rezidba imaju veliko značenje za rast i rodnost svake voćke, pa tako i masline. Toliku da je još starorimski znanstvenik Junius Modestus Columella pedesetih godina prvog stoljeća poslije Krista zapisao: »Ako obrađuješ tlo ispod masline, tada je moliš da ti rodi, ako uz to još i gnojiš, tada je zaklinješ da ti rodi, ali ako je režeš, tada je prisiljavaš da ti rodi«.

Sve rečeno može se vidjeti i doživjeti u mladom masliniku OPG-a Ivana Birkića iz Biograda na Moru.

– Ovo je čudo. Primjer za udžbenike, prokomentirao je Drago Malić, iskusni maslinar i šampion međunarodne manifestacije Dani masline.

Na kršu i šikari

Birkićev maslinik sa 750 stabala nalazi se u sklopu lokaliteta Gaj na južno položenom brežuljku između Biograda i Sv. Filipa i Jakova. Podignut je prije sedam godina na 3,5 hektara do tada neobrađivanog krša i šikare.

Inovacija za Dalmaciju/Foto: NEDJELJKO JUSUP

Sadnji je prethodila melioracija. Teški strojevi su odradili krčenje pa ripanje, valjanje, ravnanje, a prije toga pikaniranje velikih površina. Rupe za sadnju 140 x 140 cm širine i dužine, iskopane 60 cm plus pikanirane 60 cm u dubinu. Prilikom sadnje upotrijebljena je jako velika količina humosnog tla i cca 200 grama superfosfata po svakoj rupi.

Natapanje prije same sadnje tako da se zemlja priljepi za korjenov sustav kako bi se istjerao zrak iz samih kaverni koje su ostale pod zemljom. Sadnice jednogodišnje. Sorte prilagođene području. Od domaćih oblice, drobnice, levantinke, plavice, biograjke… Te introducirane: pendolino, leccino, picholen maroco, karolea, coratina. Dobar omjer domaćih i introduciranih sorti. Sve to omogućilo je berbu već u trećoj godini.

Rezidba na polikoničnu vazu

Uz sve agrotehničke mjere posebna pozornost pridaje se rezidbi. U početku blaga da ostane više lisne mase koja je služila bržem razvoju korijena i u cvatnji doprinosila ostanku više plodova.

A ove godine, 15. ožujka, kad su masline navršile sedam godina rezidbu su obavili mladi magistar agronomije Stjepan Dević (30) i njegov ortak Toni Družijanić (33).

– Rezali smo tako da postignemo dobar omjer drvne i lisne mase, nastojeći usmjeriti krošnju prema uzgojnom obliku polikonične vaze, kaže Dević.

Brojni maslinari pohodili praktični prikaz rezdibe/Foto: NEDJELJKO JUSUP

O kakvom se uzgojnom obliku radi pojasnio je doc. dr.sc. Šime Marcelić (39) na stručnom skupu Maslinarstvo danas i sutra, održanom u organizaciji tvrtke Colić Trade i Grada Biograda na moru, koji je u velikoj dvorani tamošnjeg Poduzetničkog inkubatora okupio niz znanstvenika, maslinarskih stručnjaka i maslinara željnih novih znanja.

Uzgojni oblik nazvan polikonična ili višestožasta vaza temelji se na četiri osnovne grane u obliku stožca koje su pravilno raspoređene u krošnji. Jedna od druge, gledano iz ptičje perspektive, udaljene su po 90 stupnjeva s izoliranim stožcem. Prednosti uzgojnog oblika polikonične ili višestožaste vaze su višestruke.

– Olakšava i pojeftinjuje rezidbu, zaštitu i berbu. Krošnja je prozračna. Plodovi ravnomjerno zriju po cijeloj krošnji, rekao je Marcelić.

Za njega kažu da je najpoznatiji znanstvenik među maslinarima i maslinar među znanstvenicima. Obnovio je 400 godina stari obiteljski maslinik, povezao znanost, struku i praksu. Zovu ga i doktor za masline.

Berba i demonstracija rezidbe

Nakon rasprave u Poduzetničkom inkubatoru svi sudionici su radoznalo pohrlili prema uzornom masliniku Gaj, u vlasništvu OPG-a Ivan Birkić, gdje se upravo odvijala berba. Istodobno je Stjepan Dević, mag. ing. agr. demonstrirao rezidbu i pojašnjavao prednosti polikonične odnosno višestožaste vaze. Za mnoge to je bila novost, za sve zanimljivo.

U masliniku: Bobanović, Ražov, Colić, Marcelić i Dević/Foto: NEDJELJKO JUSUP

– Ja radim na fakultetu i porežem 1.000 maslina godišnje, dok ih Stjepan poreže 1.000 tjedno, rekao je Marcelić.

Treba spojiti praksu, znanje i iskustvo. Stjepan ima prakse. Samo u protekloj sezoni, zajedno s partnerom Tonijem Družijanićem, porezao je niz velikih maslinika počevši od onih u Dolini maslina kod Nadina, zatim u PZ Dubrava u Raštanima Donjim, u velikom masliniku Marinka Vukševića u Zatonu kod Zadra itd.

– Nas dva porezali smo u sezoni svaki oko 15.000 maslina, kaže Dević.

Imali su i zapaženu pokaznu rezidbu u sklopu radionice na ovogodišnjoj manifestaciji Šoltanski dani maslinovog ulja »Kapja o’ zlata« na Šolti

Izoliranje vrha i odstranjivanje dihotomija

Praktikum u Birkićevom masliniku započeo je tamo gdje je tijekom posljednje rezidbe stao. Od izolacije vrha.

– Izolacijom vrha usporavamo rast masline u visinu i potičemo rast sekundarnih, postraniH grana koje nose rod, govori Dević dok reže.

Time se, pojašnjava, kontrolira rodnu površinu tako da on ne ide niti u širinu niti u visinu. Vrh se izolira kako bi se usporio rast u visinu i potakao rast postranih grana koje nose rod. Istodobno rodne grane se spuštaju prema dnu.

– Tako s manjim brojem grana dobivamo veću rodnu površinu nego kod grmolikog uzgojnog oblika koji zauzima puno veću površinu. Veći obujam krošnje, ali manje ploda, ističe Dević.

Potom je pojasnio način odabira osnovnih grana i zašto treba odstraniti dihotomije, a to su dvije usporedne grane koje rastu pod oštrim kutem.

– Treba ih odstraniti da bismo omogućili bolji razvoj rodnih elemenata pogotovo u donjim djelovima krošnje, kaže.

Dević smatra da je dobro porezana maslina ona koja na glavnom deblu imati četiri ili rjeđe tri jasne provodnice pod kutem od 45° koje završavaju s vrhom. Svaka od provodnica sa sekundarnim granama čini oblik stožca. Sekundarne grane ne smiju imati uski kut grananja u odnosu na provodnicu i ne smiju, kaže, biti deblje od 50% promjera provodnice.

Na 750 stabala 37.500 kg maslina

U sljedeće dvije do tri godine u ovom masliniku cilj je sva stabla postupno formirati u pravcu polikonične, odnosno višestožaste vaze. Taj uzgojni oblik pokazao se najbolji i najjeftiniji i za buduće rezidbe, održavanje maslinika, zaštitu, ali i za berbe. Najbolji i za urod. U Birkićevom masliniku već sada na svakom od 750 stabala ima u prosjeku po 50 kilograma. Koliko li će tek biti kad dođu na puni rod?! Berba se uglavnom obavlja ručno i samo 10-ak posto tzv. tresačima. Ide brzo jer krošnje nisu guste, plodovi padaju na mreže i kad je maslina obrana skupljaju se u plastične kašete i u što kraćem roku odvoze na preradu u uljaru.

Na svakoj maslini 50 kg ploda/Foto: NEDJELJKO JUSUP

Lakša i jeftinija obrada, zaštita, berba i rezidba

Dok je Dević demonstrirao rezidbu, Marcelić se uključivao i pojašnjavao kako polikonična vaza daje tri važna segmenta u racionalizaciji troškova. Prvi je laki i nesmetan prolaz mehanizacije koji će obaviti obradu tla, zaštitu, a u budućnosti sve više i berbu maslina (kupljenjem mreža ili trešnjom stabla). Drugi je brža i efikasnija rezidba, a treći je brža i efikasnija berba koja se trenutno obavlja ručno u kombinaciji s baterijskim češljevima popularno zvanim »trešačima masline«.

Sve te prednosti Marcelić je sažeo u rečenici:

– Kontrola rodne površine i prilagodba uvjetima uzgoja te dostupnoj mehanizaciji.

Rezidba uz berbu, čini najveći dio troška u održavanju maslinika. Berba preko 50 posto, a rezidba 20 do 30 posto. Rezidbu je bitno obaviti racionalno, u što kraćem roku i tako da se stablo prilagodi mehanizaciji. Tada se i obrada, zaštita, pa i berba mogu obavljati strojno, postavljati mreže i sakupljati plodove.

Burne reakcije na rekonstrukciju stabala

Za razliku od manjih proizvođača koji ju mogu provesti sami i kojima cijena rezidbe nije velika stavka u maslinicima većim od dva hektara kojih je sve više, ista se mora provesti ciljano, efikasno i financijski održivo.

S obzirom na manjak stručne radne snage i vrijeme za provedbu rezidbe kao najbolje rješenje nameće se polikonična ili višestožasta vaza. Taj uzgojni oblik se već odavno primjenjuje u Italiji, u posljednje vrijeme i u Istri, a u Dalmaciji ga tek otkrivaju.

No, kao i svaka novost ne nailazi odmah na prihvaćanje. Pogotovo kad se radi o rekonstrukciji stabla. Baš rekonstrukcija stabla, koja podrazumijeva prijelaz iz slobodnih grmolikih i okruglih formi s velikim brojem osnovnih grana na strogu formu vaze s četiri osnovne grane izaziva burne reakcija u maslinarskim krugovima. Iako, u literaturi dobro poznata i opisana u gotovo svakoj knjizi o rezidbi masline, na području Sjeverne Dalmacije tek se novim generacijama rezača (Stjepan Dević, Toni Družijanić, Pellegrin Kurtin, Nino Longin) počela primjenjivati u praksi na veće nasade u Biogradu, Raštanima, Zatonu, Smilčiću i tako dalje…

U nasadu kao što je ovaj Ivana Birkića, kojega svi zovu Damir, prvi put su rezali. U sljedeće dvije do tri godine će ih formirati u pravcu polikonične odnosno višestožaste vaze. Taj uzgojni oblik pokazao se najbolji za održavanje maslinika, zaštitu, berbe ali i buduće rezidbe.

Osnovali školu rezidbe maslina

A s ciljem da se mladi ljudi uključuju u rezidbe, pogotovo u maslinicima na većim površinama kakvih je sve više, Marcelić i Dević nedavno su osnovali i Školu rezidbe u sklopu koje će se održavati tečajevi za više dionika odjednom.

– Cilj je educirati maslinare i prezentirati im izazove koji se događaju u rezidbi, otkrivaju.

A najveći izazov je, opetuju, rekonstruirati uzgojni oblik iz slobodnih, grmolikih formi u polikoničnu vazu jer tako kontroliramo rodnu površinu ne damo joj da nekontrolirano ide u visinu i širinu.

– Tako postižemo uzgojni oblik koji olakšava odnosno ubrzava i pojeftinjuje berbu, rezidbu i zaštitu, kažu Dević i Marcelić.

Učili od legendarnog Giorgija Pannelija

Uz njih u praktičnom izvođenju nastave sudjelovat će i Toni Družijanić, Pellegrin Kurtin i Petar Pedišić. Svi oni su učili od legendarnog talijanskog vizionara Giorgija Pannelija, po čijem imenu se zove i najpoznatija Škola rezidbe maslina u Italiji.

Stjepan već otprije ima vlastiti obrt Hortus Agro za uređenje i održavanje krajolika, a kad je u Italiji dobio certifikat za završeni bazični tečaj rezidbe, nabavio je i sve potrebne alate za rezidbu maslina. Od kaciga i naočala, teleskopskih pila i teleskopskih škara, ima još cijeli arsenal i to baterijske ručne škare, baterijske produžene škare, baterijsku lančanu pilu, baterijsku produženu lančanu pilu, teleskopsku pilu i teleskopske škare, motornu pilu..

Teleskopska pila stigla iz Japana

Ovih dana nabavio je i najnoviju teleskopsku pilu iz Japana.

– Pila je mala, jednostavna i s njome se može obaviti 90 posto rezidbe. Prigodna je za male proizvođače do 300 stabala. Ne moraju kupovati skupe teleskopske alate. Ove male, ali učinkovite pile bit će na raspolaganju svim polaznicima naših tečajeva, poručuje Dević.

Cilj je educirati maslinare i prezentirati im izazove koji se događaju u rezidbi. A najveći izazov je rekonstruirati uzgojni oblik, iz tzv. kuglastih oblika u polikoničnu vazu.

– Treba postići da krošnja ne ide nekontrolirano ni u visinu ni u širinu. Time se racionaliziraju i troškovi, kaže Marcelić.

Prvi tečaj će se održati 16. i 17. studenoga. Prvi dan teoretski dio u predavaonici u Sukošanu, a drugi praktični tečaj u Lepurima, u maslinicima obitelji Lepur koji su vlasnici i tamošnje uljare.

– S dosad iskazanim interesom smo više nego zadovoljni, kažu Marcelić i Dević.