Foto: MISLAV KLANAC
Puležanka Roberta Tomičić, studentica pete godine povijesti umjetnosti, nova je predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Zadru – najvažnije adrese na koju se zadarski studenti mogu javiti sa svim pitanjima i problemima koji su vezani za studentski život. I dok se ovogodišnji tim Zbora još uvijek uhodava u rad i obaveze koje ovaj posao donosi, mi smo s njom razgovarali o životu u Zadru, ciljevima koje zajedno s kolegama u Zboru želi postići, ali i promjenama koje žele vidjeti u zakonima koji reguliraju studentski život i obveze.
Novi izazov
Na kraju studentskog »mandata« prijavila se za predsjedničku funkciju, jer kako je sama kazala, na petoj godini napokon ima manje akademskih obaveza, a s tim i više vremena za rad u Zboru.
– I sama sam se tek pretprošle godine upoznala s radom Zbora, prošle godine bila predsjednica Odbora za kulturna događanja, a ove i predsjednica Zbora. Iako obveza s pisanjem seminara i kolegijima još uvijek imam, ipak se mogu više posvetiti drugoj strani studentskog života, onoj s kojom se većina upozna tek kada se susretnu s nekim problemom ili pak idejom koju sami ne mogu realizirati. Ono što mi se jedino u vezi ove funkcije ne sviđa je to da više nemam pravo sudjelovanja u studentskim projektima, koji su moja velika strast. Sve ono što sam kroz projekte željela ostvariti već sam postigla, tako da sada kroz predsjedanje Zborom želim na novi način pomoći studentima, zalagati se za njihova prava i ideje pred Senatom i Rektoratom Sveučilišta, kazala je Tomičić dodavši kako je Zadar po mnogočemu lijep grad za studiranje.
– Mnogima je život na moru veliki novitet i prednost koju nikada nisu imali. Tu je i sama veličina grada, dobra povezanost javnim prijevozom i pristupačnost brojnih programa i projekata za studente. Na Zadar, iz pozicije došljakinje gledam drugim očima, u odnosu na rodnu mi Pulu, tako da o Zadru znam puno više detalja i sitnica, o kojima u Puli niti ne razmišljam. Kao i svaki drugi grad na obali, muče ga boljetice kao što su visoka cijena najma stanova, koji su najčešće studentima nedostupni tijekom cijele godine, ali u globalu ga se može okarakterizirati kao grad otvoren studentskom životu, kazala je Tomičić.
Prednosti i nedostaci
Velika prednost Zadra, u odnosu na druge veće gradove, manje su studijske grupe, što znači da se profesori bolje mogu posvetiti studentima. S druge je, pak, strane kontinuirani pad interesa za studijskim programima u Zadru – što zbog neusklađenosti s potrebama tržišta rada, što zbog opadanja broja djece.
– Nova menza i dom studentsku su svakodnevicu svakako dignuli na viši nivo, ali bilo bi lijepo vidjeti još više studentskog smještaja, povoljnijeg naravno, kao i lakše rješavanje stambenog pitanja, naglasila je Tomičić.
Sveučilište u Zadru godinama upisuje sve manje studenata, naročito humanistička usmjerenja, čemu Sveučilište pokušava doskočiti osnivanjem novih deficitarnih studijskih programa. Prva na redu je logopedija.
– Zadar je po mnogočemu suvremeni studijski grad. U zadnjih se pet godina, dijelom zbog smjene generacija profesorskog kadra, dijelom zbog dolaska novih, sve modernije nastrojenih studenata, Sveučilište postalo opuštenije i pristupačnije. No, podijeljenih mišljenja još uvijek ima. Naše ankete pokazuju kako dio studenata nije zadovoljan visokom cijenom smještaja u studentskim domovima, a naše je istraživanje pokazalo i podijeljena mišljenja oko posljednje odluke Sveučilišta da se za tjedan dana skrati ljetni ispitni rok, kako bi studenti prije početka špice sezone mogli završiti studentske obveze i iseliti iz stanova, ako ih stanodavci iznajmljuju za turizam, kazala je Tomičić naglasivši kako odluka Sveučilišta da za prvih sto studenata koji nisu ostvarili uvijete za život u Studentskom domu osigura subvenciju od sto eura dobra odluka s obzirom na cijene u gradu.
Otvoreni za suradnju
– Izašao je i novi natječaj koji će pokriti subvencije od 60 eura mjesečno za još sto studenata. Zajedno sa Sveučilištem želimo da cijeli grad prodiše kao studentski grad, te da se fokus makne sa Poluotoka, naglasila je Tomičić.
Djelomično je to već učinjeno, nadodaje, otvaranjem Novog kampusa, gdje je i novi Studentski dom, te uređenjem stare zgrade Tehničke škole.
– Zadar nudi puno društvenih događanja u koje se studenti rado uključuju, bilo da je riječ o kazališnim predstavama ili koncertima, smatra Tomičić prisjetivši se kako je upravo kroz rad u Odboru za kulturna događanja počela s mini projektom privlačenja studenata u zadarske kulturne ustanove.
– Na početku je bilo jako teško i priznajem kako besplatne ulaznice za kulturna događanja nisu bile naročito popularne. No, situacija je danas potpuno drugačija i sve se ulaznice, zahvaljujući malo dobre promocije, putem društvenih mreža, sve u rekordnom roku razgrabi. Trudimo se preko društvenih mreža objavljivati sve informacije o našim projektima i aktivnostima, prvenstveno kako bismo se približili studentima, potaknuli ih da istraže grad i uključe se u njegovu svakodnevicu, dodala je Tomičić prokomentiravši i suradnju Zbora i Rektorata.
– S rektorom i prorektoricom Pavić – Pintić sam se sastala vrlo brzo nakon zaključenja izbora. Otvoreni su za naše ideje i projekte koje želimo realizirati. Način na koji su studenti oblikovali svoju zajednicu prati viziju Sveučilišta i naišli smo na potpuno otvorena vrata. Sam Zbor se sastoji od Skupštine kojoj su članovi predstavnici svih odjela i oni nadgledaju rad Predsjedništva Zbora. Kroz odbore se brinemo o svim aspektima studentskog života, a s nešto više od 40 tisuća eura budžeta pokušavamo pomoći što većem broju projekata i aktivnosti, kazala je Tomičić.
Početkom siječnja bit će raspisan natječaj za studentske projekte, a zadarsko Sveučilište njeguje tradiciju atraktivnih i zanimljivih projekata. Iako volontiraju na svojim funkcijama, od studenata u Zboru se traži poznavanje širokog spektra tema – administrativnih, pravnih i financijskih.
Studiranje i zakoni
Pitali smo kako uz studij, Zbor i posao u Muzeju antičkog stakla, stigne obaviti sve obveze u danu. Zbor joj, priznaje, oduzima daleko najviše vremena, a zajedno s kolegama se u hodu uči detaljima upravljanja Zborom.
– Uskoro krećemo u pripremu financijskog proračuna za sljedeću godinu i pripremu natječaja za studentske projekte. Cilj nam je da Sveučilište izvana bude pristupačno, s tim da na jednostavan način možemo predstaviti njegov sustav i funkcije, a najvažnije da svi studenti – potencijalni i oni koji su već dio naše zajednice znaju da se njihovi problemi i ideje čuju i slušaju, poručila je Tomičić.
Osoba koja, pojašnjava, prva čuje za sve probleme je studentski pravobranitelj, koji prima pritužbe studenata koje se odnose na njihova prava i raspravlja o nadležnim tijelima Sveučilišta u Zadru, savjetuje studente o načinu ostvarivanja njihovih prava te se brine o zakonitosti u provedbi. Dužan je obavijestiti nadležne institucije ukoliko otkrije nepravilnosti u radu predsjednika, zamjenika predsjednika, Predsjedništva, Skupštine ili bilo kojeg drugog člana Studentskog zbora, odnosno studenata ili djelatnika Sveučilišta.
– Zadar je i dalje grad humanističkih i društvenih usmjerenja, a drago nam je vidjeti proširenje programa na deficitarna zanimanja, koja odgovaraju potrebama tržišta rada. Sve ovisi o motivaciji studenta, njegovim interesima i zalaganju za studij. Zapošljavanje u struci na kraju studija cilj je svih nas, a kroz različite se programe i aktivnosti potencijale studente kontinuirano privlači u Zadar, naglasila je Tomičić.
Poruka studentima
– Ono što svakako želimo vidjeti jest da se u budućnosti promjeni način na koji zakon gleda na studentske poslove i sam period studiranja, koji ipak oduzima nekoliko godina koje smo mogli provesti na tržištu rada. Omogućiti da se studij ili barem studentski poslovi vrednuju u radnim knjižicama uvelike bi promijenilo način na koji sve više mladih gleda na potrebu za studiranjem, smatra Tomičić.
Kroz razgovor smo vrlo brzo shvatili kako za rad u studentskim institucijama prije svega treba biti okretan, snalažljiv, vješt u organizaciji i neumorno ambiciozan. Prva joj je želja bila, kazala nam je, upravo povijest umjetnosti, a čim je prošla na prijemnom ispitu u Zadru znala je da je to pravi izbor za nju. Nije imala nikakve ideje gdje želi studirati. Zadar ju je privukao i tu je, poručuje, s godinama pronašla nešto za sebe, kako kroz studiranje i praksu, tako i rad.
S praktičnim iskustvom u Muzeju antičkog stakla, Arheološkom muzeju Istre, ali i obrazovnom sektoru, pred sobom ima nekoliko opcija, ali i sama priznaje kako je rad u struci teško dostižan.
– Iako je pritisak na učenike zadnjih godina sve veći, te se teži iznadprosječnim uspjesima u školi, ranijih je godina bilo puno teže upasti faks, interes za svaki je studijski program bio puno veći i oštrija konkurencija. Studentima zato šaljem dvije poruke – kao kolegica i predsjednica Zbora. Rad, upornost i malo sreće recept su svakog uspjeha. A kao ‘zborašica’ im poručujem da su im naša vrata uvijek otvorena, spremni smo slušati, poduprijeti ih i njihove uspjehe predstaviti cijelom gradu, zaključila je Tomičić. Odgovore na sva pitanja, priznanje, neće odmah znati, no, svaki dan uče nove detalje, pravila i osobitosti studentske administracije.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
SAJAM KNJIGA
Interliber: Povijest se najlakše uči kroz putopise
Tenis
atp finals
Mektić i Koolhof ostali u igri
Hrvatska
bivši vlasnik agrokora
Ustavni sud odbio Todorićevu tužbu
Nogomet
UTAKMICA
Agramke prevelik zalogaj
Nogomet
Drakonska kazna
Navijači Bayerna su upalili 70 baklji u Ulmu, klub je kažnjen sa 150 tisuća eura
Zadar
Snježana Köpruner
Zadranka koja u BIH zapošljava više od 700 ljudi uputila apel za oživljavanje proizvodnje u našem gradu: ‘Zar nam nije dosta apartmana?’
Zadar
HEP JAVLJA
OPET BEZ ELEKTRIČNE ENERGIJE! Dijelovi Zadra i okolice u srijedu ostaju bez struje, evo popisa ulica
Ostali sportovi
Petra Perković
Od Vrsi do krova Europe: “Još uvijek mi se čini kao da je san”
Hrvatska
DEJANIRA ŽUKLIĆ
Hrvatska profesorica učionicu zamijenila – gymom: ‘Nisam klasični fitness-trener…’
Crna Kronika
PU ZADARSKA