Cromaris je najbrže rastuća tvrtka u industriji mediteranske ribe koja je i tijekom koronakrize nastavila rasti

Održivo ribarstvo, iskorištavanje mora u skladu s načelima održivosti kako bi se očuvala krhka ravnoteža morskih ekosustava u vremenu kada je borba za korištenje morskog prostora sve žešća, more ne tretira samo kao izvor hrane u pogledu održivog ribolova i marikulture, već i kao medij na kojem se ostvaruju različite pomorske djelatnosti i koji je osnovni privlačni čimbenik obalnog turizma. Zadarska županija već godinama se profilira kao najribarskija hrvatska županija.

Uz učinkovit nadzor koji obuhvaća češću i sveobuhvatniju kontrolu, izbjegava se nekontrolirani izlov morskih organizama i umanjuju posljedice prevelike koncentracije marikulturnih aktivnosti u pojedinim dijelovima zadarskog akvatorija. Unatoč unaprjeđenjima u pogledu nadzora nad ribolovnim naporom, potrebno je povećati i nadzor nad svim sudionicima gospodarskog i drugih oblika ribolova te dosljedno provoditi mjere zaštite ugroženih staništa ili ugroženih vrsta. Sve detalje o ovoj temi ispričala nam je Tamara Tarnik, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i održivi razvoj u Sektoru za strategiju i razvoj Cromarisa d.d. Ribarstvo je grana izuzetno važna za hrvatsko gospodarstvo, a tvrtka Cromaris je predvodnik hrvatske marikulture i šesta kompanija u svijetu u uzgoju brancina i orade. Prepoznat je kao lider u svježini i vrhunskoj kvaliteti proizvoda te inovacijama i održivom poslovanju. Najbrža je rastuća tvrtka u industriji mediteranske ribe koja je i tijekom koronakrize zadržala kontinuitet rasta svih ključnih pokazatelja poslovanja. Cromaris ima jedno od najmodernijih mrjestilišta za brancine i oradu u Europi te suvremeni pogon prerade, a njihovih sedam uzgajališta pripada među najmodernije na Mediteranu.

Održivo poslovanje

Koncept održivosti podrazumijeva balans između ekonomske, socijalne i okolišne održivosti, ulaganja u zelenu arhitekturu, ali i rasta i razvoja konkurentnosti i produktivnosti hrvatske poljoprivrede i ribarstva, osiguranja poštenog dohotka poljoprivrednicima te priuštive hrane svim građanima. Sve se to učinkovitije može postići kroz otvorene linije komunikacije i razmjenu iskustava.

– Samo neke od mjera koje u Cromarisu koristimo su automatizacija hranjenja riba u cilju smanjenja gubitaka hrane; redoviti veterinarski pregledi riba te održavanje odgovarajućih zoohigijenskih uvjeta na uzgajalištima, čime se smanjuje mortalitet riba i količina biorazgradivog nusproizvoda koji se taloži na morsko dno; praćenje kakvoće mora na temelju kvartalnih ispitivanja fizikalno – kemijskih karakteristika koju provode ovlašteni laboratoriji; ispuštanje vode nakon pročišćavanja; postavljanje zaštitnih mreža kako bi se spriječilo stradavanje ptica; redoviti pregledi sidrišta, kaveza i mreža i tako dalje. Vozilima i plovilima u Cromarisu se upravlja na učinkovit način u cilju uštede goriva i smanjenje emisije stakleničkih tj. ugljikovog otiska i onečišćujućih tvari u zrak, a u mrjestilištu u Ninu ugrađene su dizalice topline za proizvodnju toplinske energije, a na krovove mrjestilišta i u sjedištu Cromarisa u Zadru ugrađene fotonaponske sunčane elektrane za proizvodnju električne energije, pojasnila je na početku Tarnik, naglasivši kako se, prateći potrebe za upotrebom održive ambalaže smanjuje njezin volumen i povećava se udjel reciklabilne PET ambalaže za pakiranje proizvoda te istražuju mogućnosti za nabavu ambalaže na tržištu koja je proizvedena iz sekundarnih sirovina i sirovina koje zamjenjuju plastiku, uz istovremeno ispunjavanje zahtjeva za ambalažu koja dolazi u kontakt s hranom.

Najstroži uvjeti uzgoja

Najveći je broj uzgajališta Cromarisa upravo u zadarskoj regiji, koja je i poznata kao regija s najvećom proizvodnjom ribe. Cromaris uzgaja pet vrsta bijele mediteranske ribe – oradu, brancina, hamu, gofa i zubatca na šest uzgajališta u Zadarskoj županiji i jednom uzgajalištu u Istarskoj županiji.

– Diferencijacija u proizvodnji ima ključnu ulogu u poboljšanju održivosti jer potiče inovacije, smanjuje negativne utjecaje na okoliš, optimizira korištenje resursa i može potencijalno doprinijeti povećanju prihoda kroz organske i premium proizvode i bolje upravljanje troškovima. Tvrtke koje se fokusiraju na diferencirane održive prakse mogu dugoročno profitirati u pogledu reputacije, tržišnog udjela i usklađenosti s globalnim ciljevima kao što su 17 ciljeva održivog razvoja UN-a, Pariški sporazum i niz drugih, kazala je Tarnik, pojasnivši kako se sljedivost proizvoda, odgovoran i organski uzgoj, uzgoj bez antibiotika te usklađenost uzgoja i prerade Cromarisovih proizvoda s ciljevima održivosti potvrđuju i certifikatima najstrožih standarda za uzgoj i preradu ribe među kojima su ASC, Global G.A.P., IFS, Antibiotic free, EU organic farming, na temelju provjere neovisnih vanjskih stručnjaka.

– Naše dobavljače sirovina, mlađi i riblje hrane, također moraju certificirati neovisna tijela. Zahtjevi tih certifikata pokrivaju mjere i aktivnosti kako bi uzgoj ribe imao minimalan utjecaj na okoliš, ekosustave i bioraznolikost, garantirao zdravstvenu ispravnost proizvoda, brigu za dobrobit životinja, ali i društvenu odgovornost prema svojim zaposlenicima, lokalnoj zajednici i potrošačima. Osim očuvanja morskih ekosustava, važan je dio poslovanja i rad u smjeru smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova, uz korištenje reciklabilnih materijala u proizvodnji. U cilju utvrđivanja emisija stakleničkih plinova koje se ispuštaju u zrak, Cromaris je prvi puta izračunao ugljikov otisak 2020. godine i od tada ga izračunava svake godine kako bi se pratio trend, rezimirala je Tarnik.

Smanjenje karbonskog otiska

Cromaris je već u 2023. ostvario veće smanjenje intenziteta emisija od onog koji si je zadao za 2025. godinu. Udio Cromarisovih emisija stakleničkih plinova u emisijama Hrvatske je 0,026 posto te će i dalje poduzimati mjere i aktivnosti kako bi se postigla neto ugljična neutralnost EU do 2050. godine, u skladu s Europskim zakonom o klimi. Cromaris istražuje i pronalazi rješenja za smanjenje količina ambalažnog otpada te povećanja reciklabilnosti ambalaže kada postane otpad.

– U tijeku je i revizija važeće EU uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu, a novom uredbom propisuju se novi ciljevi i mjere za smanjenje, ponovnu upotrebu i recikliranje ambalaže, postavljaju se zahtjevi za dizajn koji će odgovarati širokom rasponu ambalažnih materijala i pakiranih proizvoda, kako bi se povećala reciklabilnost ambalaže i udio reciklata, a smanjila količina proizvedenog ambalažnog otpada i odlaganje na odlagališta. Cromaris prati donošenje novih te izmjene i dopune važećih zakonskih propisa, a aktivnim sudjelovanjem u udruženjima kao što je Udruženje europskih proizvođača u akvakulturi, priprema se za dijalog s ambalažerima u cilju poticanja proizvodnje ambalaže koja će doprinijeti ispunjavanju ciljeva iz »Akcijskog plana za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu«, naglasila je Tarnik.

Pritom treba uzeti u obzir i investicije koje će biti potrebno osigurati kako bi se postojeća postrojenja za pakiranje proizvoda prilagodila novom dizajnu ambalaže i novim materijalima ili nabavila nova ako se postojeća neće moći prilagoditi te educirali zaposlenici za rad i održavanje s tim strojevima.

Uzgoj autohtonih vrsta

Cromaris je do sada u cilju povećanja reciklabilnosti ambalaže i smanjenja količine otpada koji nastaje kod kupaca i potrošača proveo niz mjera, a važno je istaknuti kako se od 2020. godine MAP plitice više ne proizvode od stiropora, već od PET plastike koja se u potpunosti može reciklirati; Cromarisovi očišćeni riblji fileti i odresci pakiraju se u inovativno SKIN pakiranje. SKIN pakiranje čuva svježinu, boju i cjelovitost proizvoda, a riba je pokrivena tek tankim slojem zaštitne folije kako bi se mogla osjetiti i doživjeti već na prodajnome mjestu; sva kartonska ambalaža za pakiranje Cromarisovih proizvoda certificirana je prema FSC standardu (eng. Forest Stewardship Council) čime se potvrđuje podrijetlo kartonske ambalaže proizvedene iz šuma kojima se održivo gospodari.

– Uzgoj autohtonih vrsta riba može imati i pozitivne i negativne utjecaje na populaciju divljih riba, ovisno o načinima upravljanja i kontroliranja potencijalnih okolišnih rizika. Održive prakse u marikulturi, poput kontroliranja bijega riba, smanjenja uporabe ribljeg brašna i ulja te redovitog praćenja zdravlja riba, ključne su za minimiziranje negativnih utjecaja i osiguranje ravnoteže između uzgoja i očuvanja divljih populacija. Upravo takve mjere provodi Cromaris, a mjere uključuju redovite preventivne preglede sidrišta, kaveza i mreža prema propisanim procedurama prije i nakon snažnih promjena vremenskih prilika, bijeg ribe iz kaveza svodi se na najmanju moguću mjeru, kazala je Tarnik, dodavši kako se rizikom od bijega ribe upravlja uzgojem isključivo autohtonih jadranskih vrsta riba tj. vrstama kojima je zadarski akvatorij i Jadransko more prirodno stanište, a to su orada, brancin, hama, gof i zubatac.

– S druge strane, odgovoran i održiv uzgoj autohtonih vrsta riba u marikulturi smanjuje pritisak na divlje autohtone vrste riba. Smanjenje pritiska, omogućava divljim vrstama da se oporave i održavaju stabilnu brojnost jedinki, dodala je.

Suradnja sa zajednicom

U cilju očuvanja okoliša, unaprjeđenja upravljačkih praksi te odnosa sa zaposlenicima, kupcima i potrošačima i lokalnim zajednicama Cromaris provodi niz aktivnosti kako bi zadržao poziciju lidera marikulture u Hrvatskoj i šestog proizvođača bijele ribe u svijetu.

– Surađujemo sa Sveučilištem u Bologni u razvoju dviju projektnih ideja i njihovoj prijavi na EU natječaje. Projekti One Earth i 3EFISHING su i odobreni. Oba projekta povezana su sa zaštitom prirodnih resursa i bioraznolikosti. Aktivnosti projekta One Earth usmjerene su na kružno gospodarstvo i ispitivanje mogućnosti korištenja ribljih nusproizvoda, posebno ljuski, u drugim industrijama. U fokusu 3EFISHING projekta je zaštita morskih resursa i smanjenje ugljikovog otiska, zamjenom dva motora na dizelsko gorivo na Cromarisovom katamaranu hibridnim do kraja 2025. godine, najavila je Tarnik.

U 2024. godini uspješno je završen projekt Perform FISH koji je Cromaris proveo u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Cilj projekta bio je proizvodnja po mjeri potrošača, odnosno integriranje inovativnih pristupa za konkurentnu i održivu proizvodnju u cijelom lancu vrijednosti mediteranske akvakulture.

– Okončan je i projekt New Tech Aqua pod vodstvom Sveučilišta u Bologni u kojem je sudjelovao i Cromaris za razvoj novih tehnologija, alata i strategija za održivu, inovativnu i otpornu europsku akvakulturu, pod pokroviteljstvom Europske unije. Na završnom izlaganju u Bruxellesu predstavljeno je 14 inovacija za poboljšanje otpornosti sektora i iznesene su preporuke za politike koje doprinose poboljšanju propisa EU-a. Posebno bismo istaknuli suradnju s Osnovnom školom »Petar Lorini« i mještanima iz mjesta Sali na Dugom otoku gdje su Cromarisovi zaposlenici organizirali izradu bio kugli. Izrađeno je oko pet tisuća bio kugli koje su nakon čišćenja luke u Salima, bačene u more u cilju obnove morskog dna i očuvanja bioraznolikosti podmorja, a nedavno smo organizirali i akciju čišćenja PP Telašćica u kojoj je sudjelovalo preko 40 volontera Cromarisa, zaključila je Tarnik.