EDUKACIJA Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu daje temelje za budućnost

Iako je poljoprivreda strateška grana gospodarstva, ključna za prehrambenu sigurnost, ekonomski, socijalni i ekološki razvoj svake zemlje posljednjih godina prisutan je pad interesa studenata za studijske programe povezane s poljoprivrednom proizvodnjom, kazao nam je, ususret konferenciji Zadarskog lista »Konkurentna i održiva poljoprivreda i ribarstvo«, pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru Tomislav Šarić, naglasivši kako je tomu nedvojbeno tako zbog percepcije kako su zanimanja u poljoprivredi zastarjela, nude neatraktivne karijere, teška, loše plaćena, a sama proizvodnja rizična.

– Prilikom prezentiranja studijskih programa koji se nude na našem Odjelu zato pokušavamo potencijalnim studentima pokazati kako poljoprivreda može biti i atraktivna i moderna te kako uključivanje »pametnih tehnologija« može osuvremeniti, olakšati i poboljšati poljoprivrednu proizvodnju. Ipak, moram priznati kako zainteresirati mlade za poljoprivredu nije lak posao. S druge strane zamijetili smo kako postoji kontinuirani interes malo starijih građana za educiranje u poljoprivredi i studiranje studijskih programa povezanih s proizvodnjom hrane. Takve osobe, ako se opredijele za studiranje obično pokazuju velik interes za studij i uspješni su u usvajaju znanja i vještina, pojasnio je Šarić. S dva preddiplomska i tri diplomska programa studentima nude bogatu lepezu obrazovnih mogućnosti. No, najvažnije je pitanje kakve su njihove kvalifikacije i mogućnosti za zapošljavanje nakon studija.

Agronomija budućnosti

Završetkom studijskih programa koji su povezani s poljoprivredom studenti stječu širok spektar znanja i vještina koje im omogućavaju da doprinesu razvoju održive i inovativne poljoprivrede, bilo kroz praktičan rad, istraživanje ili vođenje vlastitog poslovanja.

– Od pet naših studijskih programa tri su usko povezana s poljoprivredom. To su dva studijska programa koji Odjel izvodi samostalno: prijediplomski studij Primijenjena ekologija u poljoprivredi i diplomski studiji Održivo upravljanje vodenim ekosustavima. Treći studijski program povezan s poljoprivredom je diplomski studij Mediteranska poljoprivreda koji se izvodi u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Osim navedenih studija Odjel samostalno izvodi studij Podvodne znanosti i tehnologije dok se s partnerskim sveučilištima iz EU CONEXUS alijanse izvodi diplomski studij Biotehnologija mora na engleskom jeziku, pojasnio je Šarić.

Kako su studiji koncipirani tako da omogućuju stjecanje jako široke baze znanja, ujedno predstavljaju dobre temelje i za daljnje usavršavanja.

– Što se tiče zapošljavanja studenata s obzirom na širok obim znanja koji stječu tijekom studiranja dostupan im je širok spektar poslova. Od poslova u poljoprivrednoj proizvodnji, proizvodnji hrane, radu u ustanovama koje se bave zaštitom prirode, tvrtkama koje se bave planiranjem i uređenjem okoliša i slično. Naravno, neki od njih postaju i privatni poduzetnici ili pokreću vlastite OPG-ove. U svakom slučaju, zapošljivost studenata je stvarno visoka i ponosni smo što je velik broj naših bivših studenata već sad ostvario uspješne karijere, dodao je pročelnik.

Suradnja s poslodavcima

No, jedan program ipak izaziva najviše interesa – diplomski studij Biotehnologija mora. Treba naglasiti kako je biotehnologija mora brzo rastuće područje znanosti koje se posebice razvija u novije vrijeme zahvaljujući tehnološkom napretku i povećanom interesu za održivo korištenje morskih resursa.

– Ovaj studijski program pripada elitnoj grupi »Erasmus Mundus« studija koji osiguravaju stipendije za najbolje kandidate iz cijelog svijeta. S obzirom na atraktivnost programa i izdašnu stipendiju od 1.400 eura ne čudi nas da se svake godine na ovaj program prijavi nekoliko stotina studenata iz cijelog svijeta od kojih manje od 30 bude primljeno na program koji se izvodi na engleskom jeziku. U srpnju ove godine promovirana je prva generacija studenata ovog atraktivnog studija i ponosni smo što je među njima bila studentica koja je na našem odjelu prethodno stekla dobre temelje za uspješno studiranje Biotehnologije mora, pohvalio se Šarić, koji sa svojim kolegama njeguje dobru suradnju s realnim sektorom, posebice s tvrtkama u Zadarskoj županiji, ali i izvan nje.

– Surađujemo u svim područjima poljoprivrede, počevši od maslinarstva i uzgoja voćnih vrsta, vinogradarstva, pčelarstva, uzgoja ukrasnog i aromatičnog bilja, pa do uzgoja riba i školjkaša. Također ostvarujemo značajnu suradnju i u području zaštite prirode i okoliša. Kao Odjel velike napore ulažemo u prijavu i provedbu mnogobrojnih znanstvenih i stručnih projekta koji nam omogućuju kako provođenje znanstvenih istraživanja tako i transfer znanja i tehnologija poljoprivrednim proizvođačima. Bliska suradnja s realnim sektorom izrazito nam je važna jer pruža djelatnicima Odjela izravan uvid u stvarne probleme s kojima se sektor susreće te nam omogućava obrazovanje studenata za trenutne i buduće izazove u poljoprivredi, kazao je Šarić.

Europske politike

Sljedeći korak u poljoprivrednim politikama nije održiva, već regeneracijska poljoprivreda. Pitali smo Šarića zato je li domaća poljoprivredna industrija uopće dostigla postulate održive poljoprivrede da bismo uopće mogli promišljati o budućim europskim poljoprivrednim politikama, jer prije nešto više od dva mjeseca stupila je na snagu EU Uredba o obnovi prirode koja za cilj ima obnoviti degradirane ekosustave i poboljšati stanje bioraznolikosti u Europi.

– Ovo je vrlo ambiciozan propis kojemu je cilj uspostaviti mjeru obnove najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja Europske unije do 2030. godine, odnosno obnove svih ekosustava koji zahtijevaju obnovu do 2050. godine. Uredba će značajno utjecati na sadašnje i buduće poljoprivredne politike u Europskoj uniji te će potaknuti transformaciju poljoprivrednog sektora prema održivijim praksama i regenerativnoj poljoprivredi koja uravnotežuje potrebe proizvodnje hrane s imperativom očuvanja i obnove prirodnih ekosustava. Poljoprivredna proizvodnja u nas će se zasigurno morati prilagoditi novim poljoprivrednim politikama, rezimirao je Šarić, dodavši kako se, iako poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj često zbog niže produktivnosti, manje tehnološke opremljenosti i usitnjene strukture poljoprivrednih gospodarstava smatramo inferiornoj proizvodnji u odnosu na zemlje EU, treba istaknuti kako manje intenzivna poljoprivreda, tradicionalne poljoprivredne metode i manja upotreba kemikalija doprinose očuvanju staništa i bioraznolikosti.

ATRAKTIVAN SMJER

Jedan program izaziva najviše interesa – diplomski studij Biotehnologija mora. Treba naglasiti kako je biotehnologija mora brzo rastuće područje znanosti koje se posebice razvija u novije vrijeme zahvaljujući tehnološkom napretku i povećanom interesu za održivo korištenje morskih resursa