U petak konferencija Zadarskog lista 'Održiva poljoprivreda i ribarstvo'

Klimatske promjene, koje sve više ugrožavaju stabilnost poljoprivrednog sektora, onečišćenje svjetskih mora praćeno prekomjernim izlovom ribe te kontinuirani porast globalnog stanovništva pred svjetske ekonomije stavlja sve veće probleme u osiguranju dovoljnih zaliha hrane. Taj se nesrazmjer još više povećava produbljivanjem razlika između bogatih i siromašnih, klimatski ugroženijih i sigurnijih dijelova svijeta. Dok s jedne strane zbog klimatskih promjena, siromaštva i ratova milijuni gladuju, u razvijenim se zemljama iz godine u godinu baca sve više hrane. Upravo se zato koncept održive poljoprivrede i ribarenja oslanja se na ambicioznu ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih izvora te dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša.

Osnovni je cilj osigurati održivo korištenje prirodnih izvora na nacionalnoj i međunarodnoj razini. S ciljem razumijevanja održivosti i održivog razvoja potrebno je sagledati održivi razvoj kroz elemente ekološke ravnoteže, ekonomske sigurnosti i socijalne pravednosti.

Ulaganja u poljoprivredu

Upravo će se o tome, kao i mnogim drugim temama vezanima za proizvodnju, uvoz i preradu hrane u Hrvatskoj govoriti na konferenciji »Održiva poljoprivreda i ribarstvo« koja će se održati u petak, 8. studenoga u organizaciji Zadarskog lista, a na kojoj će sudjelovati Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ribarstvo Zadarske županije, Tamara Tarnik, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i održivi razvoj u Sektoru za strategiju i razvoj Cromarisa d.d., poznati zadarski vinar Tomislav Škaulj, Tomislav Šarić, pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru i Petar Pedišić viši stručni suradnik iz Hrvatske gospodarske komore – ŽK Zadar.

Kada je o poljoprivredi riječ, cilj je poticati i razvijati proizvodnju koja je temeljena na znanju i iskorištavanju obnovljivih prirodnih resursa. Zadarska županija kroz svoje programe i projekte kontinuirano ulaže u poljoprivredu, a cilj im je aktivirati do sada zapuštena poljoprivredna zemljišta i tako jednim potezom riješiti dva problema – povećati poljoprivrednu proizvodnju i osigurati bolju zaštitu od šumskih požara kroz kultivaciju i obradu zemlje. S druge pak strane, u novootvorenom Poljoprivredno-edukativnom centru, koji se gradi u Zemuniku Donjem, održavat će se brojne edukacije za buduće mlade poljoprivrednike, spremne uhvatiti se u koštac s ovom gospodarskom granom, koja je, unatoč svojoj strateškoj važnosti, u sve težem položaju.

Budućnost ribarenja

Održivo ribarstvo znači, pak, iskorištavanje mora u skladu s načelima održivosti kako bi se sačuvala krhka ravnoteža morskih ekosustava u vremenu kada je borba za korištenje morskog prostora sve žešća, a živi svijet i ljudske djelatnosti koje ovise o moru pate zbog štete nanesene okolišu i gubitka biološke raznolikosti. Ključni čimbenik plave ekonomije je more koje se ne tretira samo kao izvor hrane u pogledu održivog ribolova i marikulture, već i kao medij na kojem se ostvaruju različite pomorske djelatnosti i koji je osnovni privlačni čimbenik obalnog turizma. Zadarska županija već godinama se profilira kao najribarskija hrvatska županija.

Zahvaljujući investicijama u infrastrukturu i nove tehnologije, na najbolji mogući način može iskoristiti svoje prirodne blagodati i geografske potencijale za razvoj ribarstva i marikulture te poljoprivrede, i to posebice ekološke. Uz učinkovit nadzor koji obuhvaća češću i sveobuhvatniju kontrolu, izbjegao bi se nekontrolirani izlov morskih organizama i umanjile posljedice prevelike koncentracije marikulturnih aktivnosti u pojedinim dijelovima zadarskog akvatorija. Unatoč unaprjeđenjima u pogledu nadzora nad ribolovnim naporom, potrebno je povećati i nadzor nad svim sudionicima gospodarskog i drugih oblika ribolova te dosljedno provoditi mjere zaštite ugroženih staništa ili ugroženih vrsta.

Akvakultura u uzletu

Ribarstvo je grana izuzetno važna za hrvatsko gospodarstvo, a tvrtka Cromaris je predvodnik hrvatske marikulture i šesta kompanija u svijetu u uzgoju brancina i orade. Prepoznat je kao lider u svježini i vrhunskoj kvaliteti proizvoda te inovacijama i održivom poslovanju. Najbrža je rastuća tvrtka u industriji mediteranske ribe koja je i tijekom koronakrize zadržala kontinuitet rasta svih ključnih pokazatelja poslovanja. Izrazito je izvozno orijentirana tvrtka. Cromaris ima jedno od najmodernijih mrijestilišta za brancina i oradu u Europi te suvremeni pogon prerade, a njihovih sedam uzgajališta pripada među najmodernije na Mediteranu.

Koncept održivosti podrazumijeva balans između ekonomske, socijalne i okolišne održivosti, ulaganja u zelenu arhitekturu, ali i rasta i razvoja konkurentnosti i produktivnosti hrvatske poljoprivrede i ribarstva, osiguranja poštenog dohotka poljoprivrednicima te priuštive hrane svim građanima. Sve se to učinkovitije može postići kroz otvorene linije komunikacije i razmjenu iskustava.

Transfer znanja između akademske zajednice i poljoprivrednog sektora zato je jedan od glavnih ciljeva Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. Taj transfer mora biti formalan, kroz projekte koji su usmjereni na to, ali i kroz neformalne kanale, kroz razgovore i pomoć na relaciji znanstvenici – poljoprivrednici. Na odjelu zato uvijek traže teme, osluškuju bilo proizvođača i cjelokupne stručne i znanstvene javnosti, politike koje su aktualne. Cilj im je da znanstvena postignuća budu primjenjiva u praksi. S druge strane, znanost često ima dosege i rezultate koji nemaju odmah primjenjive rezultate.

Vinogradarstvo u novoj klimi

Nakon Odluku o ustroju i izvedbi novog zajedničkog diplomskog sveučilišnog studijskog programa »Mediteranska poljoprivreda« Senata Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru ovaj diplomski studij već tri godine zajednički izvode Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru i Agronomski fakultet iz Zagreba. Ovo je značajan iskorak za obje partnerske institucije jer se ovim studijem zaokružuje visokoobrazovni ciklus na Sveučilištu u Zadru. Studijski program, osim što ga zajednički izvodi više institucija, specifičan je po tome što počiva na uvažavanju posebnosti Mediterana, održivosti i novim tehnologijama. Studij daje odgovore o novim izazovima vezanim za hranu općenito, ali i posebno kad je u pitanju kvaliteta hrane i zdravlje ljudi u značajno izmijenjenim okolišnim uvjetima.

Jedan od stabilnijih sektora, s kontinuiranom uzlaznom putanjom svakako je vinarstvo i vinogradarstvo. Iako iz godine u godinu bilježe rast proizvodnje vina, zadarski su vinari još uvijek relativno nepoznati na europskom tržištu, a klimatske ih promjene sve više prisiljavaju na nove tehnologije uzgoja i obrade vinove loze. Poznati po najvećoj površini zasađenih ekoloških vinograda u Hrvatskoj, zadarski su proizvođači zato ipak važan faktor u domaćoj industriji.