Sportovi i događaji koji su obilježili 30 godina

Košarka

Sport broj jedan u Zadru, a to znači i u Zadarskom listu. Sve smo mogli propustiti, ali kad je riječ o košarci uvijek smo u “niskom” startu. Prvi značajniji uspjeh zadarskih košarkaša o kojem smo pisali bilo je osvajanje Kupa Krešimira Ćosića 1998. godine u Jazinama.

Uslijedilo je plodno desetljeće u kojem je klub osvojio dvije titule prvaka Hrvatske i ukupno šest trofeja pobjednika Krešinog kupa. Ipak, posebno mjesto pripada osvajanju regionalne (tada Goodyear) lige u Ljubljani 5. travnja 2003.

Frane Vukić i fotograf Zvonko Kucelin bili su na završnom turniru i slali materijale s kojima smo, u kombinaciji s redakcijskim i terenskim radom u Zadru, zatvorili pola broja Zadarskog lista od ponedjeljka 7. travnja.

Čitatelji su i odlično prihvatili prilog na osam stranica objavljen 26. travnja 2016. u povodu 30. godišnjice osvjanja titule prvaka Jugoslavije.

Posteri

Uspjehe zadarskih sportaša, ali i reprezentacija koje su ostvarile sjajne dosege na
međunarodnim natjecanjima, Zadarski list redovito prati tiskanjem prigodnih postera. Zadnji je tiskan kad je KK Zadar peti put postao prvak Hrvatske, 6. lipnja ove godine.

Nogomet

Zadarski nogomet danas živi teške dane, ali ovaj sport donio nam je nezaboravno ljeto 2018. Hrvatska nogometna reprezentacija igrala je finale Svjetskog prvenstva protiv Francuske 15. srpnja nakon čega su u domovini uslijedili dočeci za pamćenje.

Onaj zadarski dogodio se 17. srpnja kada su Luka Modrić, Danijel Subašić, Šime Vrsaljko i Dominik Livaković dočekani do tada nezabilježenom navijačkom radošću desetaka tisuća Zadrana.

Cijeli grad bio je velika navijačka zona za vrijeme odigravanja SP-a, a doček zadarskih “vatrenih” ostat će zabilježen kao drugo najveće okupljanje na Poluotoku nakon dolaska pape Ivana Pavla II. 9. lipnja 2003.

Doček Vatrenih Zadrana 17. srpnja 2018. godine

Jedrenje

Nijedan sport u Zadru u zadnjih 25 godina nije doživio toliki uspon kao što je jedrenje. Kulminacija se dogodila osvajanjem zlatne medalje Šime Fantele i Igora Marenića na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru u klasi 470. Jedrenje je našim čitateljima dugo godina sjajnim tekstovima nastojala približiti novinarka Zrinka Grancarić.

Uređenjem Vitrenjaka i izgradnjom potrebnih objekata Zadar je dobio uvjete za organizaciju najvećih svjetskih natjecanja. Da jedrenje nije bilo samo ples za jedno ljeto potvrđuje se i danas, a najnoviji sjajan doseg je titula svjetskih prvaka Šime i Mihovila Fantele u klasi 49er 2018. godine.

Teška 2008.

Mladi (24) nogometaš Zadra Hrvoje Ćustić napustio nas je 3. travnja 2008. Tri dana kasnije u prometnoj nesreći poginuo je Frane Vukić, naš dugogodišnji sportski novinar i urednik te zamjenik glavnog urednika.

Rukomet

Ratne 1993. na zadarskom sportskom vidiku pojavio se – rukomet! Do tada uglavnom rekreativan sport koji je dugo bio bez ikakvih uvjeta za razvoj (tek je izgradnja dvorane Mocire sredinom osamdesetih godina donijela pozitivne promjene) dosegnuo je vrhunce kakve je i danas teško zamisliti.

Zadar je nakon ulaska u Prvu ligu 1995. dvije godine kasnije igrao finale Prvenstva Hrvatske protiv Zagreba, a 1996. dogurao je do polufinala Kupa EHF-a. No, kako je brzo rastao tako je zadarski rukomet još brže i potonuo. Klub je 1997., ispao iz najjačeg ranga u koji se vratio u sezoni 2004./05. i opet ispao.

Uspon rukometa poklopio se s vremenom u kojem je zadarska košarka bila na niskim granama, a Zadar se od prvaka Jugoslavije 1986. pretvorio u prosječnog hrvatskog ligaša.

Iako je Rukometni klub Zadar 1954 u drugom rangu ostaje činjenica da je naš grad jedno vrijeme imao tri reprezentativca, Tončija i Josipa Valčića te Ivana Ninčevića, a sada je tu Luka Lovre Klarica koji je ponikao upravo u klubu iz Mocira. Tonči Valčić osvojio je s Hrvatskom svjetsko zlato u Portugalu 2003.

Jerak: 30 godina Zadarskog lista i 30 godina moje karijere.

Puno je onih koji su ušli u neki sport pa nakon nekog vremena odustali, no nema puno onih koji su kao Nino Jerak došli i ostali u svojem sportu i klubu te nikada nisu otišli u “bijeli svijet” vidjeti što mogu. Tako je Jerak ostao vjeran svome Zadru.

– A da, 30 godina sam već u klubu. 30 godina Zadarskog lista, 30 godina i mene u rukometu. Bio sam tu u dobrim i lošim danima, u ulascima u Prvu ligu, ispadanjima… Sve sam više puta preživio. Prije sam više pratio medije generalno, sad više pratim stvari vezane uz rukomet i zadarske klubove u ostalim sportovima, koje Zadarski list konstantno prati.

Kad smo ušli u Prvu ligu, imao sam 20 godina tako da nisam ni razmišljao o medijima, praćenosti naših rezultata i slično. Kada ste tako mladi, niti čitate niti gledate, igrate rukomet iz ljubavi.

Sigurno da praćenje i izvještavanje diže popularizaciju rukometa u našem gradu i županiji s obzirom na to da je Zadarski list prepoznat diljem Zadarske županije. Znao sam se iznenaditi kad su me ljudi prepoznali, kao “ovo je onaj koji igra rukomet”. Onda vidite da se čita i prati, ističe današnji trener Zadra 1954.

ŠC Višnjik

Dugo godina jedini razlog zbog kojeg su Zadar zaobilazili veliki sportski događaji bio je nedostatak kvalitetnih sportskih objekata. U siječnju 2004. godine počela je gradnja višenamjenske sportske dvorane na prostoru nekadašnje vojarne “Ante Banina” na Višnjiku, a usporedno se gradio i zimski bazen.

Prva je pod krov stavljena dvorana koja je završena u svibnju 2008. Praktično dok se još “pitura nije ni osušila” u dvoranu su ušli hrvatski rukometni reprezentativci koji su bili domaćini kvalifikacijama za Olimpijske igre u Pekingu 2008.

U do danas neponovljivoj atmosferi Hrvatska je u tri dana svladala Japan, Rusiju i Alžir te otišla u Peking, a Zadar je dobio prekrasnu dvoranu koja je kasnije dobila ime Krešimira Ćosića. Godinu dana kasnije završena je i izgradnja zatvorenog plivališta pa su plivači, skakači u vodu i vaterpolisti konačno dobili prave uvjete za rad.

U svibnju 2017. nakon tri mjeseca rada na Višnjiku je postavljena i nova atletska staza. Kompleks ŠC Višnjik i dalje se razvija i može se reći da je svojom funkcionalnošću i uređenošću najbolji takav objekt u Hrvatskoj koji je dostupan svim građanima.

8.8.2017. Doček Stipe Žunića nakon osvajanja brončane medalje na Svjetskom prvenstvu

Doseg Stipe Žunića

Vlasnik najboljeg rezultata u povijesti hrvatske muške atletike je – Zadranin. Riječ je o Stipi Žuniću, vlasniku brončane medalje u bacanju kugle sa Svjetskog prvenstva u Londonu 2017. godine. Žunić je u svojim sportskim počecima bio vrlo svestran, bavio se i borilačkim sportovima, a prvi atletski izbor nije mu bila kugla nego koplje. Njegov seniorski uspon počinje nakon odlaska na studij u SAD, a u ostvarenju još boljih rezultata često su ga zaustavljale ozljede.

Neplanirana nedjelja

Potpuno neplanirano, 9. lipnja 2002., Zadarski list je prvi put izašao u – nedjeljom broju! Razlog je bila pobjeda hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Japanu i Koreji protiv Italije (2:1). Dvoboj na Dalekom istoku završio je u 13 sati kada je Nedjeljko Jusup, glavni urednik, donio odluku – idemo tiskati novinu za sutra.

I projekt je uspio, Zadarski je izašao na 16 stranica, angažirane su sve raspoložive novinarsko – fotografsko – grafičke snage, a prvi put logotip s prepoznatljivim slovom Z bio je u crveno-bijelim kvadratićima.

Davis Cup

Davis cup, najpopularnije tenisko momčadsko natjecanje, triput je stiglo u Zadar. Gostovanje Brazila u polupraznom Višnjiku 2008. bilo je zagrijavanje za dva sjajna hrvatska polufinala, protiv Francuske te posebno impresivnog dvoboja sa SAD odigranom na montažnom terenu sagrađenom na ŠC-u Višnjik samo za tu prigodu.

Postojala je i opcija domaćinstva finala 2016. protiv Argentine, ali je na kraju odabrana Arena Zagreb.

Izbor sportaša

Zadarski list od svog osnutka, s izuzetkom 2023. godine, organizira izbor najboljih sportaša i sportskih kolektiva u Zadarskoj županiji u pojedinoj kalendarskoj godini. Počelo je u siječnju ratne 1995. godine, u početku se odlučivalo glasovanjem čitatelja preko kupona, a kasnije se organizacija izbora promijenila pa su najbolje sportaše birali zadarski novinari.

U najvećem broju slučajeva birali smo najboljeg sportaša, sportašicu, momčad, ekipu te nadu godine. Nagrađivali smo i sportaša s invaliditetom, Zadrane koji nastupaju za klubove izvan naše županije, a od 2016. godine dodjeljujemo nagradu “Mile Filipi” za životno djelo.

Kod ovakvih izbora uvijek se može raspravljati o kriterijima. Od onoga tko je zapravo Zadranin do toga kako uopće usporediti pojedine rezultate. Uvijek se može raspravljati o tome je li netko drugi trebao dobiti pojedino priznanje, no ono u što smo sigurni je to da se nikome od nagrađenih, bez obzira iz kojeg sporta dolazi, ne može prigovoriti na zasluženosti priznanja.

Fantela: S uspjehom stiže i medijska pažnja

Na prste jedne ruke mogu se nabrojiti sportaši s međunarodnim uspjesima koji su bili i ostali članovi nekog zadarskog kluba. Među njima svakako prednjači Šime Fantela, zadarski jedriličar čija je vrlo uspješna sportska priča krenula 1998. godine broncom na Svjetskom u klasi Optimist, a onda je krajem srpnja 2000. godine stiglo zlato koje je ovjekovječeno na naslovnici Zadarskog lista.

– Ma ta vremena… nije još ni telefona baš bilo da se možemo ovako razgovarati, nego smo se baš morali naći. Da, moji veći uspjesi su stigli kad sam još jako mlad bio, ali brzo sam shvatio da time dolazi medijska pažnja. Znam da je komunikacija s medijima dio mog zanimanja, mog poziva.

Veći razgovori najviše dolaze nakon određenog natjecanja, što mi je najvažnije jer volim tijekom regate imati mir i posvetiti se njoj. Suradnja sa Zadarskim listom je vrlo dobra promocija kako mene, tako i sporta, u ovom slučaju jedrenja. Svi se želimo nekako valorizirati, pokazati da ono što radimo ima smisla, kaže Fantela.