Od Donata do Kantuna: Donosimo povijest kulture u Zadarskom listu

Kulturni život u Zadru oduvijek je bio atraktivan i raznovrstan. Neki će reći kako se bolji program predstavljao prije 10 ili 20 godina, a neki će reći da je zadarska kulturna scena danas napokon na mjestu. Bilo kako bilo, Zadarski je list, u proteklih trideset godina bio uz kulturnjake i umjetnike, prateći njihovo stvaralaštvo, probleme s kojima se susreću i kapitalne projekte kojima je kulturi u gradu udahnut novi život.

Od razaranja i postupne obnove prvo Kneževe, a potom i Providurove palače, o kojima je Zadarski list primarno pisao kroz svoje kulturne priloge, do promocije zadarskog sveučilišta i razgovora s brojnim renomiranim domaćim i stranim umjetnicima – oduvijek smo bili neizostavni dio zadarske kulturne scene i to dnevnim praćenjem, ali i kulturnim prilozima, sve od prvog priloga za kulturu, umjetnost i obrazovanje Donat koji se počinje objavljivati 2. ožujka 1999. godine u 274. broju dnevnoga Zadarskog lista, u petoj godini njegova izlaženja.

Poznati književnik i prvi direktor Zadarskog lista Tomislav Marijan Bilosnić ističe kako su prvo u rubrici, a kasnije i u specijaliziranom prilogu okupili brojna renomirana imena zadarske kulturne scene.

Prva urednica

– Za vanjsku suradnju na početku izlaženja Zadarskog lista kao tjednika privolio sam svoje kolege, prijatelje, profesore, ljude s kojima sam i ranije surađivao na planu kulture, među kojima su bili Stanko Bašić, Helena Roguljić, pjesnik Miljenko Mandžo, Ivana Meštrović i Olja Savičević, danas poznata hrvatska književnica te poznati hrvatski lutkar i kulturni djelatnik Zvonko Festini, da nabrojim samo neka od brojnih imena, prisjetio se Bilosnić.

Romana Galović bila je urednica kulture i tjednog priloga Donat sve do 1. veljače 2000. godine, kad urednik postaje književnik i novinar Goran Bujić.

– Dok su moji fakultetski kolege u metropoli još “pekli” zanat u gradskim rubrikama, ja sam se odjednom našla u ulozi urednice, koja je koordinirala rad novinara, književnika i fotografa, a koji su mahom već tada bili afirmirani sudionici ne samo zadarske, već i hrvatske kulturne i akademske scene.

U Donatu smo pratili prvenstveno događaje i novosti na području kulture, umjetnosti i obrazovanja u Zadru i Hrvatskoj, ali u svakom broju gledali smo da bude i jedna inozemna trenutno aktualna tema. U uredničkom smislu trudila sam se da u svakom broju bude širok raspon od akademskih do alternativnih tema.

U tome mi je pomagala moja desna ruka Ivan Stagličić, s obzirom na to da ja nisam samo uređivala, nego i pisala većinu tekstova, nas dvoje funkcionirali smo kao enciklopedija, rekla je Galović, prva urednica Donata.

Poznata lica

Iako je krajem 90-ih i početkom 20. stoljeća svaki mediji imao svoj kulturni prilog te je na medijskoj sceni vladala velika konkurencija i utrka za inventivnošću, Donat se uvijek isticao svojom kvalitetom i prepoznatljivošću, zbog čega su neke od najvažnijih priča iz kulture bile prvo objavljivane upravo u Zadarskom listu.

– Vjerni pratitelj u našim zamislima bio je grafički urednik Arif Sitnica. Redakcije kulture posebna su priča u svim novinama jer novinari koji pišu moraju biti jezično bogatiji i izražajniji od svojih kolega, često i obrazovaniji, a najviše od svega moraju imati onaj umjetnički nerv za prepoznati temu, koja će probuditi interes zahtjevnih čitatelja kulturnih rubrika i priloga.

Ono što smo pisali komentiralo se na Kalelargi, u kafićima, na sveučilištu, u školama i kulturnim ustanovama, a često smo kao podlistak u regionalnoj novini bili inspiracija za one u nacionalnim novinama. U mnogim smo temama bili prvi i inicirali realizaciju nekih projekata, koji su danas svakodnevica zadarske kulture, zaključila je Galović.

Pero Kvrgić, Tito Bilopavlović, Ante Brkan, Zdenko Burčul, Sanja Petrovski, Srećko Šestan, Tihana Lazović, Nives Šimatović Predovan, Davor Jureško, Sanja Grgina, Jure Aras i još mnogi drugi prošli su kroz listove Zadarskog lista, a raspravljalo se i o mnogim važnim temama kao što je dugo najavljivano otvorenje filmskog kulturnog centra, koji je ‘99. čekao na realizaciju, a ni svih ovih godina kasnije Zadar nije dobio integralni filmski kulturni centar koji se generacijama priželjkuje.

Jedan od najvećih hrvatskih majstora umjetničke fotografije Ante Brkan upravo je za Donat dao veliki intervju koji je obilježio zadarsku kulturnu povijest, a svoje su umjetničke pute prepričali i Srećko Šestan, kada je izabran za intendanta HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci i Sanja Petrovski na samim početcima Zadarskog plesnog ansambla.

Nezaobilazna je tema svakako bio i početak obnove Kneževe palače, koja je teško stradala u ratnim razaranjima i završetak njezine integralne obnove.

Uvijek uz kulturu i umjetnost

– Do pokretanja priloga kulturi u Zadarskom listu posvećivane su uvijek dvije stranice, što će se nastaviti i kasnije. Ističem ovaj detalj kao iznimno važnu i bitnu činjenicu kako se i koliko u novopokrenutom Zadarskom listu poklanjala pažnja kulturnome životu grada Zadra.

Za kulturu su pisali: Helena Roguljić, Pavao Jerolimov, Jurica Miletić, Mile Mamić, Ivan Stagličić, Miljenko Mandžo, Stanislava Aras, Robert Zeneral, Abdulah Seferović, Ante Alerić, Krešo Vasilj, Vesna Štulić, Ante Šarunić, Ivo Palčić, Ivana Vlatković, Josipa Vidas, Šefik Nadarević, Tomislav Grbin, Višnja Miočić, Valentino Radman, Dušica Figenwald, Teuta Babajko, Robert Solis, Ilija Krneta, Nenad Marčina, Željana Gardijan, Siniša Klarica, Ante Jaša, Danijela Riger – Knez, Senka Župan, Barbara Kolmarić, Pablo Bilosnić, Ivo Kirigin, Marina Baričević, Nela Valerjev, Šime Ćurko, Jelena Mandić, Željko Pajić, kao i moja neznatnost.

Dakle, mnoga značajna, onda i danas poznata imena koja bi mogla ispuniti zadarski kulturni leksikon, istaknuo je Bilosnić.

Zadarski list nije propustio zabilježiti otvorenje novog arheološkog postava Muzeja ninskih starina niti proslaviti 190. rođendan Arheološkog muzeja u Zadru prošle godine.

Pratilo se i otvorenje Muzeja antičkog stakla 2009. godine, kao i 15. rođendan ove jedinstvene kulturne ustanove. Još u prosincu ‘99. godine u Donatu se raspravljalo o tome treba li Zadar dobiti Centar za podvodnu arheologiju, koji danas ne samo da je jedna od najvažnijih znanstvenih i kulturnih institucija u gradu, već je dom brojnim uspješnim stručnjacima koji godinama brinu o našoj podvodnoj arheološkoj baštini.

Ne smije se ni zaboraviti dugotrajna obnova Providurove palače, čija je kronologija vjerno zabilježena u našem listu, od početka projekta do svečanog otvorenja kompleksa Dvije palače.

Neprežaljeni Goran

Uvijek britkog izričaja, iskrenih primjedbi i neponovljivog pristupa kulturnom i umjetničkom izričaju, Goran Bujić (1955. – 2011.) i dan danas nezaobilazno je ime zadarskog kulturnog novinarstva. Svojim je novinarskim i uredničkim perom obilježio karijere mnogih umjetnika, a čitatelje iznova tjerao na rasprave i komentare.

– Oni koji su znali Bujića, i oni koji znaju njegovo djelo književnika i novinara, prije svega i iznad svega kulturnog djelatnika, znaju da ga lako mogu sresti u Zoranićevom “Perivoju od slave” koji je poput vila i sam pokušavao i oživljavao u našemu gradu.

Goran je bio posljednji zadarski boem u smislu iskrene pojave i jasne misli, spreman glasno kazati svoj stav, uvažavajući različito mišljenje i nikad osobno ne vrijeđajući i propitujući drugoga, istaknuo je Bilosnić, koji je godinama radio i prijateljevao s Bujićem.

– Rekao bih da smo prije svega bili vezani zajedničkim interesom za kulturu grada jer tako se jedino i moglo s Goranom prijateljevati i surađivati. Goran je bio vrlo osoban čovjek i kao takav cijenio je svaku drugu osobnost kao iznimnu društvenu vrlinu, uvijek iznad bilo kakvih institucija, društvene ili političke moći.

Zadarski list se može ponositi, i trebao bi biti ponos grada, i kad govorimo, kao u ovome slučaju, samo i isključivo o kulturi, odnosno o kulturnim stranicama ove tjedne, pa dnevne zadarske novine.

Otvorenost i demokratičnost njegovih stranica kulture uvažavale su sve kulturne poslanike grada uključene u hrvatsku kulturnu zbilju i baštinu. List nije zaobišao ni jednu osobu od duha u gradu, pokazujući puni smisao za kulturu i znanje kao temeljne sastavnice nacionalnog bića, zaključio je Bilosnić.

Kulturni kantun

Nakon dugo godina Donata, kroz koji su predstavljeni najvažniji domaći, nacionalni i međunarodni kulturni događaji i djela, došlo je do prekida izdavanja kulturnog podlistka.

Iako se kultura i dalje vjerno pratila u svakodnevnoj rubrici, poseban prilog za kulturu pojavljuje se opet 12. lipnja 2021. kada je subotom počeo izlaziti prilog Kultura. Od 8. travnja 2023., prilog se redizajnira, mijenja ime u Kulturni kantun i mijenja dan izlaska u srijedu.

Kantun svake srijede na osam stranica donosi pregled najzanimljivijih događanja u kulturi, kao i intervjue s poznatim zadarskim umjetnicima, a mlada novinarska ekipa, na čelu s urednicom Mateom Guzalić, s guštom i znanjem prate kulturna i zabavna događanja u Zadru, s naglaskom na zanimljive koncerte, brojne izložbe, ali se i trude predstaviti nova lica na zadarskoj kulturnoj i umjetničkoj sceni.