Nedjelja, 17. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

5 C°

presjek

Povijest novinarstva u Donatovom gradu: Od Kraljskog Dalmatina do Zadarskog lista

Autor: Kim Cuculić

03.11.2024. 08:08
Povijest novinarstva u Donatovom gradu: Od Kraljskog Dalmatina do Zadarskog lista


Prve novine na hrvatskom jeziku izašle su 12. srpnja 1806. godine. Bile su u dvojezičnom obliku, s hrvatskim naslovom Kraljski Dalmatin (pisano u obliku Kraglski Dalmatin) i talijanskim naslovom Il Regio Dalmata. Tadašnja je francuska uprava za svoju novu pokrajinu pokrenula dvojezični službeni list. Odluku o pokretanju lista za Dalmaciju donio je sam car Napoleon i to pod prvotno određenim imenom Dalmata Veneto.


Po vremenu izlaženja list je bio tjednik, čija je svaka stranica bila podijeljena na dva stupca. Na lijevoj je strani tiskan tekst na talijanskom jeziku, a na desnoj hrvatski tekst. Svaki broj imao je po osam stranica, a format je promijenio u dva navrata. Od prvog je broja izlazio subotom i tiskan je u tiskari Antona Luigija Battare u Zadru.


Kratko izlaženje


List je čitateljima već u prvom broju dao do znanja da će talijanske tekstove prevesti na hrvatski jezik, jasno nazivajući hrvatski jezik njegovim pravim imenom. Od 31. prosinca 1807. do 25. kolovoza 1809. list je izlazio petkom, no tada se počinje neredovito tiskati. Razlog tome bili su austrijsko-francuski sukobi u tadašnjoj Dalmaciji.




Neredovitost izlaženja lista posebno se očituje od Schönbrunnskog mira, 14. listopada 1809., kojim je Austrija izgubila svoje povijesne pokrajine i čime počinje osnivanje Ilirskih provincija sa sjedištem u Ljubljani.


Konačnim osnivanjem provincije i prenošenjem sjedišta uprave u Ljubljanu, Zadar je prestao biti glavni grad, a list je izgubio prvobitno značenje kao glasilo francuskih vlasti u okupiranim i anektiranim područjima.


List je izlazio u nakladi od 600 primjeraka, a godišnja pretplata iznosila je 12 mletačkih libara. Pretplata se mogla koristiti i na tri, četiri i šest mjeseci, a pojedinačni je broj u prodaji stajao pet mletačkih soldina. List je imao prvenstveno propagandistički značaj, kao sredstvo za pridobivanje naklonosti tadašnje javnosti za Napoleonovu upravu na ovim prostorima, a objavljivao je službena priopćenja i razne upute i naredbe.


Upute su se mahom odnosile na unapređenja u gospodarstvu. Teme koje je list pokrivao bili su članci iz područja demografije, gospodarstva, kulture, naobrazbe, odgoja, politike, poljodjelstva, povijesti, prava, religije, vojnih znanosti i zakonodavstva.


Do ukidanja lista dolazi 1. travnja 1810. godine, pa su tako prve novine na hrvatskom jeziku izlazile samo tri godine, osam mjeseci i dvanaest dana. Ukupno je izišlo 176 brojeva i to na 1.392 stranice. Prvi urednik Kraljskog Dalmatina bio je dominikanac Nikola Dominik Budrović. On je bio ujedno i novinar i prevoditelj toga lista, a također je autor prve vijesti na hrvatskom jeziku objavljene u novinama. To je bila vijest iz srpnja 1806. o oslobađanju Dubrovnika od opsade te radosti građana zbog toga.


Pokretanje Narodnog lista


Zanimljivost je da je u Kraljskom Dalmatinu objavljena i prva novinska recenzija jedne knjige. To je bilo u 38. broju iz 1808. u kojem je prikazana »Grammatica della lingua illirica« Franje Marije Appendinija. Zbog činjenice da je list tiskan na hrvatskom jeziku, Kraljski Dalmatin je bio dosta čitan među hrvatskim stanovništvom, rušeći duboko usađene predrasude određenih društvenih krugova, predrasude o hrvatskom jeziku kao manje vrijednom.


Sama ova činjenica je uvelike pridonijela hrvatskom nacionalnom buđenju u Dalmaciji. List je sudjelovao u stvaranju hrvatskog stručnog nazivlja na mjestima gdje do tada nije postojala hrvatska riječ.


Njegovi su prevoditelji stvorili ove hrvatske riječi: filozof – mudroznanac, retorika – liposlovka, harmonija – skladnoglasje, elokvencija – hitroslovlje, akademija – mudroskupština, licej – mudroučionica, agrikultura – težaštvo, teatar – prikazalište, religija – bogoštovije, skretar – otajnik (tajnik), reforma – prinaprava i tako dalje.


Bogata zadarska tradicija izdavaštva nastavlja se 1832. godine pokretanjem novina na talijanskom i njemačkom jeziku La Gazzetta di Zara, te novina na hrvatskom jeziku Zora dalmatinska iz 1844. godine. Od 1862. godine u Zadru izlazi i Narodni list – najstarija živuća hrvatska novina s bogatom kulturnom, povijesnom i novinarskom tradicijom, koju znanstvenici s pravom nazivaju zadarskim pisanim spomenikom kulture.


Kroz povijest izlazio je kao tjednik i polutjednik. Prvi broj zadarskog Narodnog lista izišao je 1. ožujka 1862. godine, a svojom pojavom, tekstovima i borbom za materinji, hrvatski jezik, pobudio je i međunarodnu javnost. Glasilo je izlazilo na talijanskom jeziku pod nazivom Il Nazionale, a imalo je i Prilog k Narodnom listu na hrvatskom jeziku.


Od 1869. godine tiskaju se usporedno Narodni list i Il Nazionale, a od 1876. godine Narodni list izlazi samo na hrvatskom jeziku. Na stranicama Narodnog lista vodeći hrvatski intelektualci provodili su program Narodne stranke, zalagali se za udruženje Dalmacije s Hrvatskom, kao i za uvođenje hrvatskog jezika u javni život.


Novi mediji


Prvi urednik Narodnog lista bio je ugledni humanist, povjesničar i znanstvenik Natko Nodilo. Nakon Nodilova odlaska iz uredništva, Narodni list uređuje Lovro Matić, potom i niz uglednika toga doba, od kojih je naznačajnije spomenuti Jurja Biankinija koji list u potpunosti uređuje na hrvatskom jeziku.


Godine 1920. dolazi do nasilnog ugasnuća Narodnog lista, zbog poznatog Rapalskog ugovora i skorašnje vlasti talijanskih fašista u Zadru. Nakon Drugog svjetskog rata, 1946. godine u Zadru ponovo izlazi Narodni list.


Izlaženje je obnovio Vjekoslav Maštrović. Kako se u to doba u Zagrebu nakratko pojavio dnevnik s istim nazivom, zadarski Narodni list prisiljen je privremeno promijeniti naziv u Glas Zadra. Nakon prestanka izlaženja zagrebačkog glasila, Narodni list ponovo dobiva svoje povijesno ime.


Od 1994. godine Narodni list se tiska kao tjednik u tiraži od 10.000 primjeraka, a nakon što je privatiziran i prodan novi vlasnici nisu ulijevali povjerenje da će list razvijati. Zadar jedini grad koji je u samostalnoj državi Hrvatskoj uspio iznjedriti svoje dnevne novine – Zadarski list.


Uspjeh Zadarskoga lista promijenio je medijsku sliku Zadra. Nastojeći ga slijediti u Zadru se pojavljuju i drugi mediji, ali većina njih ubrzo propada dijelom i zbog nedovoljne educiranosti novinara i urednika.