Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

STRAŠNA PEĆ

MORSKI UTORAK Očuvanje i uređenje povijesne špilje kao prilika za održivi turizam

Autor: Đurđa Baljak

31.10.2024. 14:50
MORSKI UTORAK Očuvanje i uređenje povijesne špilje kao prilika za održivi turizam

Foto: Luka Jeličić



Ovotjedni Morski utorak u Gradskoj knjižnici Zadar bio je posvećen speleološkom objektu Strašna peć te njegovoj važnosti i očuvanju. Moderator večeri, Ante Kolanović, predstavio je sudionike diskusije: Vladimira Šarunića, koncesionara špilje, profesora dr. sc. Josipa Faričića, rektora Sveučilišta u Zadru, redovitu profesoricu dr. sc. Mašu Surić s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru te izvanrednog profesora dr. sc. Tomislava Fabijanića s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.



Tako je profesorica Maša Surić održala predavanje o geološkom postanku stijena, dok je profesor Tomislav Fabijanić govorio o istraživanjima i povijesnim zapisima don Luke Jelića vezanim uz Strašnu peć. Moderator Kolanović istaknuo je da se špilja Strašna peć spominje u nekoliko dokumenata iz 19. stoljeća, a kroz povijest je više puta bila otvarana i istraživana. Ponovno je otvorena za javnost 2007. godine, kada je Vladimir Šarunić dobio koncesiju. U svom uvodnom obraćanju, Šarunić je podijelio svoja iskustva i napore u inicijativi za njezino uređenje i revitalizaciju kao turističke destinacije.





Veliki publicitet


– Strašna peć otvorena je davne 1900. godine, kao jedna od prvih špilja dostupnih javnosti na području današnje Republike Hrvatske. Godine 2000. pokrenuo sam inicijativu za njezino ponovno istraživanje, uređenje, zaštitu i otvaranje jer smatram da je riječ o izuzetno vrijednom lokalitetu – zanimljivom s povijesnog, turističkog, geomorfološkog, speleološkog i edukativnog aspekta. Tada smo se pripremali obilježiti 100. obljetnicu njenog prvog otvaranja, i u suradnji sa speleološkim odsjekom Liburnija iz Zadra organizirao sam dolazak speleologa i medija. Tom je prilikom napravljen speleološki pregled i snimljen TV prilog koji je prenijela Eurovizija, što je omogućilo prikaz špilje u deset europskih zemalja, čime je ostvaren veliki publicitet, ne samo za Dugi otok, nego i za cijelu zadarsku regiju. U ožujku 2006., angažirao sam speleologe iz društva Dinaridi iz Zagreba pod vodstvom Tihomira Kovačevića, i tada je provedeno detaljno istraživanje, speleološki pregled i fotografsko snimanje na temelju čega smo izradili projekt za njeno uređenje i zaštitu. Zahvaljujući ovom projektu, špilja je već u svibnju 2007. godine bila ponovno otvorena za javnost. Da bih vam slikovito dočarao koliko je vremena prošlo, zamislite – na ovom su prostoru od tada nastale tri različite države, započeo je ovaj koncesionar.



Zatim se okupljenima obratio i rektor Faričić, koji je prije samog izlaganja pružio okupljenim učenicima i studentima uvodni kontekst Dugog otoka te ih na taj način uveo u predavanja koja su uslijedila.


Psihologija mraka


– Strašna peć nije toliko poznata kao uvala Telašćica ili jezero Mir, ali je poseban speleološki objekt smješten između naselja Savar i Luka, u katastarskoj općini Savar. Taj su prostor Savrani stoljećima cijenili, a prvi kontakt s njom vjerojatno su imali pastiri i drugi mještani još davnih vremena. Njezino ime odražava strah ili zazor prema nepoznatim šupljinama, u kojima su ljudi često zamišljali mitološka bića. Danas je špilja osvijetljena, ali zamislite kako je bilo doći ovamo po noći, ili bez svjetla, kada bi se ulazak u njezinu unutrašnjost mogao doživjeti kao psihologija mraka koja rađa strah. Danas su vidljivi predivni špiljski ukrasi, no, nažalost, neki posjetitelji su ih smatrali toliko lijepima da su ih odlučili odlomiti i odnijeti u svoje domove. Zato vas molim, ako budete posjetili ovu ili neku drugu špilju, nemojte to činiti, istaknuo je Faričić.



Nadalje, kako navodi, ovo područje je vrlo rano postalo dijelom važnih društvenih i gospodarskih procesa, primjerice u neposrednoj blizini su kamenolomi s ostatcima rimske eksploatacije kvalitetnog savarskog kamena.


– Do Strašne peći danas se može relativno lako doći pristojnim makadamskim putem, koji, srećom, nije asfaltiran. Već na samom ulazu pruža se prekrasan panoramski pogled na otvoreni Jadran, a ponekad, nakon bure, mogu se vidjeti i vrhovi Apenina. Pogled na obližnje uvale i otvoreno more prirodno motivira i pruža priliku za kontemplaciju – ono što bismo danas nazvali resetiranjem, rekao je Faričić osvrnuvši se i na turistički aspekt u odnosu na baštinu.


– Ovako vrijedni prirodni objekti predstavljaju prekrasnu baštinu i iznimno su atraktivni za posjetitelje, ali potrebno je voditi računa o održivom turizmu kako bi se spriječilo prekomjerno izlaganje velikom broju posjetitelja u kratkom periodu. Nažalost, u hrvatskom turizmu često svjedočimo apsurdu – zahvaljujući ljepotama mora, prirode i kulturne baštine, privlačimo velik broj turista, no time istovremeno ugrožavamo iste te vrijednosti, zaključio je rektor Faričić.