Najduži "Advent" u Hrvatskoj trebao bi spasiti Poluotok od zimskog sna

Koliko god prigovarali, Poluotok zimi i dalje je prilično prazan. Prvi znaci sezonskog odumiranja stare gradske jezgre, vezani su uz odlazak turista s gradskih ulica. Makar je jesen jako dobro počela i čini se da možemo turizmom biti i više nego zadovoljni, s dolaskom zime neminovno se na gradske ulice vraćaju »bijeli izlozi«. Pokušali smo doznati kako doskočiti ovom problemu i je li on, nakon svih ovih godina uopće rješiv.

Foto: Mislav Klanac

Zatvaranje objekata

Turizam i njegovi, još uvijek sezonski tokovi u Zadru igraju veliku ulogu u tome kada će se »bijeli izlozi« pojaviti. Činjenica koju ne možemo izbjeći je ta da je Poluotok već godinama kulisa za strane turiste, premrežena brojnim suvenirnicama i ugostiteljskim objektima, koji su zimi zatvoreni. Pitali smo zato direktoricu Turističke zajednice grada Zadra Ivu Bencun što misli o ovom problemu i ima li plan za njegovo rješavanje.

– Današnji svijet funkcionira prvenstveno na materijalnim postavkama. To znači kako velika većina poduzetnika radi na način koji im je najisplativiji uzimajući u obzir vrijeme najvećeg protoka klijenata i vrijeme potrebno za odmor. Činjenica je da se u staroj jezgri grada Zadra osjeća najveći pritisak u periodu od travnja do sredine listopada. U tom periodu su skoro svi objekti otvoreni punih sedam dana, a velika većina od jutarnjih do kasnih večernjih sati. U onom trenutku kada intenzitet posjeta uzrokovanih turizmom pada, poduzetnici koriste za sporiji ritam rada i preuređenje prostora i odmor te tada dolazi do spomenutog zatvaranja objekata, naglasila je Bencun.

Foto: Mislav Klanac

Dakle, turizam s jedne strane svima pospješuje financijsku sliku, a s druge strane intenzivno crpi resurse, kazala je Bencun te dodala kako turistička sezona sada traje prilično dugo, od početka travnja do sredine listopada. Međutim, postoji želja i nastojanje da se posjetitelji privuku na Poluotok i tijekom zime.

– Iz tog razloga je nastala manifestacija »Advent« koja traje najduže u Hrvatskoj, a koja privuče priličan broj gostiju kako iz drugih krajeva Hrvatske, tako i iz stranih zemalja. Siječanj i veljača su uobičajeno mjeseci koji se tradicionalno koriste za odmor i vjerujem da će tako i ostati, istaknula je Bencun.

Kome Poluotok pripada?

No, »Advent« je oduvijek usko vezan za trg Pet bunara i Poljani Šime Budinića, dok u ostatku Poluotoka fale blagdanski programi. Pitanje koje se tu postavlja zato je hoće li se blagdanska događanja ikada izmjestiti drugdje na Poluotok.

– Želja i namjera TZ-a je da se program »Adventa« osjeti na cijelom Poluotoku. To je nešto što ćemo ubuduće, vjerujem, i postići, jer nam se sve više uključuju poduzetnici zainteresirani za sudjelovanje na manifestaciji. Naime, mi bez poduzetnika ne možemo organizirati kvalitetan program, a u kojem bi svi stanovnici Zadra kao i posjetitelji uživali, istaknula je Bencun.

Foto: Bojan BOGDANIĆ

Pitanje prekomjerne orijentacije na turizam je i sociološko pitanje, jer sve više Zadrana osjeća kako im Poluotok više ne pripada. Pitali smo ju stoga je li sazrelo vrijeme da se ograniči otvaranje objekata koji su usmjereni isključivo na turiste, kao što su suvenirnice.

– Turizam je gospodarska grana koja je prilično sveobuhvatna, komplicirana i s kojom nije lako upravljati. Vidimo to i na primjeru gradova koji se puno duže od nas susreću sa svim spomenutim problemima. Mislim da u rješavanju tih problema moramo biti realni i sagledati svu štetu, ali i korist, prije nego donesemo odluku na koji način ih rješavati, poručila je Bencun, a da zimi sve na Poluotoku nije crno potvrdio nam je i poznati zadarski ugostitelj Robert Kovačević.

– Nudi nam se mogućnost polugodišnjeg ili cjelogodišnjeg najma terase, što onim ugostiteljima koji ne rade cijelu godinu ili im je zimi terasa loše popunjena jako dobro dođe, napomenuo je Kovačević.

Robert Kovačević/Foto: Arhiva ZL

Problemi domaćih

– Također, cijene zakupa godinama se nisu mijenjale, a Grad nas je, iako pravno nije bio obvezan, uključio u razgovore o budućim promjenama cijena zakupa s obzirom na inflaciju, kazao je Kovačević.

Dok ugostitelji i turistički djelatnici imaju na pameti prvenstveno kako što uspješnije spojiti poduzetničke ideje s ljepotama grada, žitelji Poluotoka poručuju kako su tu, spremni pregovarati o budućnosti svog kvarta.

Frane Brajković koji poznaje problematiku MO-a Poluotok kazao je kako već godinama upozoravaju na iste probleme, no čini se, bez sluha nadležnih na Narodnom trgu. Dobar put k promjenama, poručuje, bila bi promjena uvjeta po kojima se u zakup dodjeljuju poslovni prostori u vlasništvu Grada. Načelo tko ponudi najviše njegovo, poručuje, Gradu kratkoročno znači veću zaradu, ali dugoročno, bez pametnog promišljanja vizure Poluotoka, najčešće vodi u ono što Poluotok danas jest – igralište za turiste.

Frane Brajković/foto: Arhiva ZL

– Gradskim smo ocima dali do znanja da bi se izmjenom uvjeta najma gradskih prostora zacrtao put boljoj budućnosti Poluotoka, koji je, iako se tako ne čini, dom mnogim obiteljima. Poslovni je prostor puno više od puke najamnine. On je slika stare jezgre, razlog da se dođe na Poluotok. Uvesti kriterij radnog opsega na godišnjoj razini, kako bi se cjelogodišnje obrte i radnje stavilo u povoljniji položaj naspram sezonskih samo je jedan od kriterija kvalitete o kojima smo promišljali, istaknuo je Brajković poručivši kako se prednost treba dati proizvođačima naspram preprodavača.

– Grad ne promišlja o Poluotoku kao živom tkivu. Domaćeg stanovništva, iako sve manje, i dalje ima u starim gradskim kalama i treba mu se omogućiti pristup svim modernim pogodnostima urbanih sredina. Na Poluotoku na primjer nema željezarije. No, pitanje novog »sutra« stare jezgre ipak je pitanje političke volje za konkretnim promjenama, zaključio je Brajković.