Uznemirujuća situacija u Zadru. Roditelji se boje i za život, napadaju ih djeca ovisnici

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u svom Izvješću o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u 2023. godini, prati podatke o liječenima zbog ovisnosti o opioidima, o svima koji su ušli u tretman zbog problema uporabe droge, bez obzira na to o kojoj je drogi riječ i jesu li osobe punoljetne ili nisu. Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj dostupnost droga je visoka, a nove, potentnije tvari i kombinacije psihoaktivnih tvari povećavaju zdravstvene rizike.

Prema Izvješću, u 2023. godini na liječenje je došlo 5.875 osoba, od toga 4.662 osoba zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti (79,4 %), a 1.213 osoba zbog neopijata (20,6 %).

Od 2020. godine, nakon izbijanja koronakrize, došlo je do znatnog smanjenja broja zahtjeva za liječenjem zbog uporabe droga, a u 2023. godini brojevi su se zadržali na razinama iz 2020. godine.

Kokain na ulicama

Podaci također ukazuju na trend smanjenja broja onih koji prvi put ulaze u tretman, osobito u slučaju ovisnosti o opioidima. U 2023. godini, od ukupno 567 prvi put liječenih, 122 su bili liječeni zbog opioidne ovisnosti (21,5 %), a njih 445 (78,5 %) zbog uporabe neopijata.

Za čitavu Hrvatsku stopa je 239,4 na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godina. U sedam županija stopa liječenih osoba viša je od prosjeka Hrvatske.

Prema Izvješću, Zadarska županija je druga u Republici Hrvatakoj po broju liječenih ovisnika. Istarska županija je prva, a Zadarsku slijede Šibensko-kninska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska te Dubrovačko-neretvanska.

U Izvješću navode kako bi za pravu procjenu proširenosti konzumacije droga i ovisnosti o drogama trebalo uzeti u obzir i, primjerice, podatke o kriminalitetu droga, analizu otpadnih voda i sl. Tek potpunom analizom podataka iz više izvora mogla bi se dobiti potpunija i sveobuhvatnija slika problematike povezane sa zlouporabom droga u čitavoj zemlji.

To nam je potvrdila i Ivanka Matulić, predsjednica udruge Nada, koja već godinama radi na motivaciji i upućivanju ovisnika na liječenje u terapijske zajednice ili zdravstvene ustanove, pruža pomoć kod povratka s liječenja i to na način da im se pomogne u resocijalizaciji, pri zapošljavanju i što bezbolnijem povratku u normalan život.

– Statistike se mogu pomnožiti s brojem tri ili četiri jer ima puno ovisnika koji nisu evidentirani tako da ovisnosti ima puno više, situacija uopće nije dobra. Vidim to i po tome što se sve više roditelja javlja u udrugu, a značajno je i to da dolaze radi sve starijih ovisnika, od 40 godina nadalje.

Zadar visoko kotira po broju ovisnika i situacija je stvarno teška. Sve više nam dolazi roditelja koji se sad već i boje za svoj život, njihova djeca, ovisnici ih napadaju i psihički i fizički.

Roditelji više ne znaju kome će se obratiti, jer se ispadi uvijek ponavljaju nakon što nešto uzmu, tko zna što sve pomiješaju i postaju neuračunljivi i agresivni. Često se nakon napada uopće ni ne sjećaju što su napravili, kazala je Matulić dodavši kako je najčešća droga na ulicama – kokain.

Neizvjestan život

– Postao je prejeftin, predostupan. Općenito, bilo koja vrsta droge se danas lako nabavi i mislim da na ulicama ima svega. Nije im više ni skupo, a mogu naručiti i preko interneta. To je sve skupa strašno, kazala je Matulić, iako kako kaže, nije jasno zašto se sve to skupa događa u tolikom broju.

– Više ni ne znam koji je razlog. Dosta se educira javnost, radi se na preventivnim programima, na tribinama, radi se na pružanju pomoći i podrške, ali jednostavno nema odgovora. Svi ti roditelji, kad razgovaramo s njima, nije im jasno zašto i kako je došlo do toga da im je dijete ovisnik.

Teško je dati odgovor jer život s ovisnikom je težak, uznemirujuć, neizvjestan i prolazi u iščekivanju onog najgoreg. Međutim, imamo mi i lijepih primjera, bivših ovisnika koji danas žive normalan i sretan život.

Davor Puklavec/PIXSELL

A taj trenutak, kada oni dolaze po pomoć, to je trenutak koji se treba dogoditi u njihovim glavama. Dok osoba sama u svojoj glavi ne posloži kockice, nema pomoći, ističe Matulić.

Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina.

Prosjek godina za žene bio je 39,9 godina, a za muškarce je 42,1 godina, navodi se u izvješću.

Prema podacima o spolu liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu liječenih osoba čine muškarci (omjer 4,7:1). Od ukupno 5.875 liječenih osoba bilo je 4.838 muškaraca (82,3 %) i 1.037 žena (17,7 %).

Mijenjati zakon

– Kod nas ima više muškaraca, a ti koji su opasni koji zlostavljaju roditelje, oni su većinom iznad 40 godina. Vjerojatno je dugogodišnje konzumiranje toliko oštetilo mozak i postaju agresivni, neuračunljivi i paranoični. Iako, većina ovisnika na svoj put s drogama kreće još u srednjoj školi.

Počinju s eksperimentiranjem, ne daju blizu, negiraju problem… Po meni, trebalo bi mijenjati zakon. Ne bi ovisnike ni trebalo pitati žele li na liječenje ili ne, nego jednostavno donijeti zakon o obaveznim mjerama liječenja, što bi bilo ili u terapijskoj zajednici ili ustanovi, ovisno o dijagnozi i zdravstvenom stanju u kojem se ovisnik nalazi.

U početku bi trebalo sasjeći korijenje, pa bi se puno toga moglo napraviti jer ovako kad se to pusti, uzme maha i, nažalost, najčešće završi tragično. Ovisnici vrlo lako mogu potražiti pomoć samo ako žele.

Na njima je taj korak. A ako žele u terapijsku zajednicu, trebaju nam se obratiti i u jednom danu ih možemo smjestiti u komunu na daljnje liječenje, kazala je Matulić.