DRŽAVNI ARHIV Na prigodnom okruglom stolu govorilo se o značaju i korištenju gradiva

Državni arhiv u Zadru je povodom cjelogodišnjeg obilježavanja 400. obljetnice svojega utemeljenja organizirao u čitaonici okrugli stol na temu »Arhivsko gradivo Državnog arhiva u Zadru – značaj i korištenje«. Kako piše u pozivu, cilj ovog okruglog stola bio je okupiti korisnike arhivskog gradiva, ali i zainteresiranu stručnu i znanstvenu javnost, kao i studente, te ukazati na važnost arhivskog gradiva kao vrijednog izvora za povijesna i druga istraživanja. Pritom je istaknuta otvorenost Arhiva prema široj javnosti, odnosno prema svima onima koji iz bilo kojih razloga žele koristiti pisanu baštinu. Uz to, ukazano je na moguća poboljšanja u vidu lakše dostupnosti arhivskih izvora.

Sudionici okruglog stola bili su profesor dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, profesor dr. sc. Ante Bralić i profesor dr. sc. Kristijan Juran s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, profesor dr. sc. Marko Trogrlić i profesor dr. sc. Josip Vrandečić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, inženjer građevinarstva Josip Desnica, istraživač rodoslovlja svojeg zavičaja, koji su podijeli svoja iskustva kao istraživači i korisnici Arhiva.

Dostupno blago

Na samom početku, ravnatelj Arhiva, doc. dr. sc. Ante Gverić, istaknuo je kako ih ovogodišnja 400. obljetnica svrstava među najstarije institucije te kako, sukladno tome, imaju veliku obavezu učiniti to vrijedno arhivsko blago dostupnim istraživačima, istodobno ga pravilno vrednujući.

Podsjetimo, Državni arhiv u Zadru je 20. rujna priredio svečanu akademiju povodom 400. obljetnice postojanja, na kojoj je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, istaknuo kako zapisi nisu samo prošlost, već i budućnost. Također, predstavljena je i dvojezična monografija »DAZD 400 – 400 godina Državnog arhiva u Zadru 1624. – 2024.«, koju su predstavili recenzent dr. sc. Ivica Mataija, ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću, prof. dr. sc. Ante Bralić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i doc. dr. sc. Ante Gverić, urednik monografije.

– U rujnu smo obilježili 400. obljetnicu svečanom akademijom, a ovim okruglim stolom želimo je obilježiti i radno. Neke od naših ključnih zadaća su izdavaštvo, organiziranje izložbi, ali i održavanje suradnje s javnim i suvremenim institucijama, dok nam je osnovna zadaća sređivanje i obrada arhivske građe. Kapital pisane baštine koju posjedujemo čini nas omiljenim mjestom za brojne istraživače iz različitih dijelova svijeta, a ne samo iz Lijepe Naše. Na godišnjoj razini upiše se oko 200 istraživača. Uz to, digitalizirali smo oko 100 tisuća različitih digitaliziranih jedinica, a broj korisnika se kreće u rasponu od 15 do 20 tisuća, istaknuo je ponosno ravnatelj Gverić.

Profesor dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, kao vrsni geograf, ali i povjesničar, poznat po istraživanju starih karata i njihovih značenja, o čemu smo već jednom prigodom razgovarali s njim, istaknuo je u svom govoru kako karte predstavljaju tek jedan mali dio arhivske građe, koji, iako malen u odnosu na ostalu građu, broji na tisuće primjeraka.
– Karte su svojevrsni grafički prikazi geografske stvarnosti. Ako je geografska stvarnost nešto mjerljivo i egzaktno, stare karte nisu uvijek temeljene na toj egzaktnoj stvarnosti. Iako sadrže i egzaktnu stvarnost, nerijetko sadrže i određene percepcije pojedinog razdoblja, a ponekad i bajkovite prikaze srednjovjekovnog imaginarija. Posebno je bila izražena umjetnička nota. Sve do izuma tiskarskog stroja, karte su se crtale ručno. Kao što se za ikone kaže da se ne slikaju, već pišu zbog svoje simbolike, isto se može primijeniti i za karte, jer su prepune simbola, istaknuo je rektor Faričić.

Karta Sutomišćice

Nadalje, kako navodi, najstariji primjer potječe četrnaest godina prije osnutka samog Arhiva, 1624. godine, a riječ je o karti prostora Sutomišćice na otoku Ugljanu.

– Sutomišćica je u to vrijeme bila najvažnije mjesto na otoku, dok je danas situacija posve drugačija. Današnjim rječnikom, ta karta bi se mogla opisati kao preteča katastarsko-topografskih karata, kazao je Faričić.

Prisjetio se i svog prvog posjeta Arhivu kada je bio na četvrtoj godini studija, kada je zapravo počeo istraživati karte za diplomski rad.

– Prva osoba koju sam tada susreo u Arhivu bila je gospođa Suzana Martinović, i uvijek bi me iznenadilo kako sve zna napamet, dok sam se ja tek trudio naučiti neke signature, kazao je Faričić te dodao kako mu je tijekom istraživanja uvijek bilo bitno da ima dostupan sav potreban materijal, kako bi mogao pojedinu kartu usporediti s ranijim, ali i kasnijim primjerima.

Također, kazao je ponešto i o terminologiji.

– Neki od termina koji se koriste, pored »karta« su, primjerice, »mapa«, ili pak »zemljovid«, termin koji smo preuzeli iz nekih susjednih slavenskih zemalja poput Češke. Uz to, danas pod pojmom »karta« podrazumijevamo više od toga, od igraćih karata do ulaznica, objasnio je Faričić, te za kraj naglasio kako mu je drago vidjeti iskorak Državnog arhiva u Zadru prema digitalizaciji arhivske građe.