Grlić Radman je u izjavi za medije uoči samita Ukrajina – Jugoistočna Europa, koji su zajednički organizirali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i hrvatski premijer Andrej Plenković, rekao da taj skup “ide u prilog činjenici da se prepoznaju napori hrvatske vlade u nedvosmislenoj i vjerodostojnoj pomoći Ukrajini od prvoga dana”.


“Hrvatska vlada je konstruktivna i ima kredibilitet koji je prepoznat”, rekao je Grlić Radman.




Saborska oporba danas je neprihvatljivim ocijenila to što predsjednik Zoran Milanović nije pozvan na samit u Dubrovnik, naročito u svjetlu činjenice da je u grad stigao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.


Odgovarajući na pitanje da li bi bilo bolje da je i predsjednik Milanović nazočan na samitu, Grlić Radman je rekao: “Ne znam da li bi bilo bolje, s obzirom na sve njegove izjave koje smo čuli. One su vrlo kontroverzne, u jednom trenutku on je kao neutralan, nesvrstan, pa onda opet uspoređuje Putina i Netanyahua. Dakle, svašta smo tu čuli”, rekao je.


“Što reći o politici predsjednika koji zapravo ne zna koje su mu dužnosti i što bi zapravo trebao raditi. Sve što radi, radi zapravo na štetu Hrvatske i hrvatskih nacionalnih interesa, na štetu reputacije Hrvatske koja je pozitivna zahvaljujući hrvatskoj vladi. On svojim izjavama nastoji učiniti štetu”, dodao je Grlić Radman.


Drugi sukob koji zadnjih dana plamti između predsjednika i vlade izbio je zbog toga što je Milanović odbio suglasiti se sa slanjem hrvatskih vojnika u NATO-vu aktivnost za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU).


Banski dvori tvrde da će se sve aktivnosti NSATU-a provoditi u Wiesbadenu u Njemačkoj, a Milanović, pak, da će hrvatski vojnici zbog toga ići i u Ukrajinu.


Potpisan sporazum 


Samit Ukrajina – Jugoistočna Europa održava se danas poslijepodne, a uoči sastanka Plenković i Zelenskij imali su bilateralni sastanak nakon kojega su potpisali Sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori između Hrvatske i Ukrajine, kojim se formalizira već postojeća suradnja između dvije zemlje, osobito na području humanitarne pomoći, razminiranja i procesuiranja ratnih zločina.


Glavni cilj dubrovačkog sastanka na vrhu je iskazivanje potpore zemlje regije Kijevu u borbi protiv ruske agresije. Osim Zelenskija i Plenkovića, na samitu sudjeluju visoki dužnosnici dvanaest zemalja regije.


Očekuje se da će sudionici na kraju skupa prihvatiti zajedničku Dubrovačku deklaraciju koja bi, kako se doznaje, trebala uključiti osudu ruske agresije na Ukrajinu, podršku ukrajinskom teritorijalnom integritetu, podršku mirovnom planu predsjednika Zelenskija, zahtjev za procesuiranjem ratnih zločina u Ukrajini, podršku eurointegracijama Kijeva i članstvu u NATO-u kad se za to steknu uvjeti, te podršku energetskoj sigurnosti i obnovi Ukrajine nakon završetka rata.


Samit u Dubrovniku treći je sastanak na vrhu u ovom formatu, nakon što je prvi održan u kolovozu 2022. u Ateni, a drugi u veljači 2024. u Tirani. Glavni je cilj sastanka iskazati podršku zemalja jugoistočne Europe Ukrajini koja se već dvije i pol godine suočava s ruskom agresijom.