Nikolina Brnjac: “Hrvatska se odlično pripremila, uspjeh ove turističke godine nije me iznenadio”

Osvajanjem trećeg mjesta na Svjetskom nogometnom prvenstvu na najbolji je način zaključena sportska i turistička 2022. Godina za nama donijela je konačno oporavak od pandemije i pada turističkog prometa, ali i prvu Strategiju održivog razvoja hrvatskog turizma povezanu sa sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dakle EU sredstvima za koja je javni poziv otvoren do sredine veljače 2023. Sezona 2022. ostat će zapamćena i po ulasku u novu ekonomsku krizu koja je donijela povećanje troškova sektoru, opet se javio i problem kadrova, a po pitanju sporta, donesen je novi Zakon o sportu. O svemu tome na kraju godine razgovarali smo s Nikolinom Brnjac, ministricom turizma i sporta.

Turistička 2022. polako se približava svom kraju. Sigurno je da će ostati zapamćena po možda i neočekivano brzom oporavku turističkog prometa nakon dvije vrlo teške pandemijske godine. Je li se moglo očekivati da će godina biti ovako uspješna te što su bili najveći izazovi?

– Uspjeh ove turističke godine nije me iznenadio jer sam kroz nekoliko godina intenzivne suradnje s turističkim sektorom imala prilike vidjeti kako kroz zajedničku koordiniranu pripremu možemo odgovoriti na sve izazove. Mjere ove Vlade za potporu turističkom sektoru donosile su se pravovremeno, uz otvorenu međusobnu komunikaciju. Taj sinergijski učinak rezultirao je brojem noćenja na razini pretpandemijske 2019. te financijskim pokazateljima kojima smo već krajem kolovoza premašili tu rekordnu godinu.

Nažalost, još uvijek aktualna situacija vezana uz Ukrajinu, rast cijena energenata i inflacija donekle su se odrazile na turističku potražnju, no to nije zaustavilo interes turista za putovanjima. Hrvatska se odlično pripremila te smo iskoristili sve komparativne prednosti – blizinu emitivnim tržištima, prekrasnu prirodu, mir, zelenilo, kao i velika događanja koja su privukla brojne turiste. Turisti su Hrvatsku već prepoznali kao destinaciju sigurnog odmora te bogate turističke ponude.

Zadovoljni rezultatima

Nakon zdravstvene krize, ove godine smo ušli u ekonomsku krizu, uz rast troškova koji je opteretio i turistički sektor. U turističkim kompanijama su izračunali kako im ovogodišnja dobit neće biti dovoljna za pokrivanje izgubljenog u dvije godine pandemije, kao i kako je investicijski potencijal kompanija smanjen. S obzirom na to da su prijave projekata na javne pozive u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti počele početkom studenog, jeste li zadovoljni dinamikom prijava i očekujete li da će se iskoristiti sva predviđena sredstva?

– Zahvaljujući mjerama Vlade tijekom protekle dvije godine imamo stabilan turistički sektor koji je kroz ove godine odradio odličan posao i ostvario odlične rezultate. Očuvana je likvidnost tvrtki i očuvana su radna mjesta. Vlada RH je i nakon porasta cijena energenata promptno reagirala te paketom mjera vrijednim 2,8 milijarde eura između ostalog pomogla i sektoru turizma i ugostiteljstva.

Investicije u ovoj godini nisu stale, no sigurno da je trenutna ekonomska situacija utjecala na njih. Pred turističkim sektorom danas je povijesna prilika za investicije koje će istinski pridonijeti razvoju održivog turizma ukupne vrijednosti 1,2 milijarde eura, što je najveće strukturirano ulaganje u hrvatski turizam. Omogućili smo bespovratna sredstva za sve dijelove Hrvatske, od najrazvijenijih do onih koji žele stvarati nove turističke vrijednosti, za zelenu i digitalnu tranziciju koja je danas imperativ, posebno imajući u vidu izazove s povećanjem cijena energenata i utjecaja klimatskih promjena.

U okviru NPOO-a osigurano je bespovratnih 289,3 milijuna eura za javnu turističku infrastrukturu i poduzetnike, a pozivi su otvoreni do 3. veljače 2023.

Na nedavnom kongresu hotelijera poručeno je kako je za daljnje investicije ključno razriješiti administrativne prepreke, porezni okvir i pravnu nesigurnost. Isto tako, iako nije domena direktno Ministarstva turizma, pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta tiču se direktno turističkih tvrtki. Što se u tom pogledu može očekivati?

– Vlada RH sustavno radi u cilju stvaranja poticajnog okruženja za nove investicijske cikluse. Iako pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta nisu u nadležnosti Ministarstva turizma i sporta, upravo u organizaciji ministarstva turistički sektor ima više puta godišnje priliku razgovarati sa svim ministrima u Vladi, kao i s predsjednikom Vlade. Ove godine su hotelijeri ta i druga pitanja postavili nadležnim ministrima, i vjerujem kako će i sami potvrditi da su zadovoljni rezultatima.

Kada govorimo o budućem razvoju hrvatskog turizma, okvir za daljnji razvoj definiran je prvom uopće Strategijom razvoja održivog turizma. Kada se očekuje Akcijski plan kao njen nastavak i što on donosi?

– Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine bit će donesen početkom iduće godine, a sadržavat će operacionalizaciju prioritetnih područja kroz konkretne mjere s jasnim rokovima, nositeljima provedbe i planiranim sredstvima. Time ćemo imati zaokruženu cjelinu – od strateških ciljeva do konkretnih provedbenih aktivnosti i izvora financiranja.

Zbog čega je bitna ova Strategija? Jesmo li došli do točke preokreta u turističkoj ekspanziji?

– Prvi put ćemo sustavno upravljati razvojem turizma, a Strategija razvoja održivog turizma do 2030. je okvir za sve aktivnosti. Strategijom definiramo razvoj održivog i odgovornog turizma kroz četiri strateška cilja – cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam, turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, konkurentan i inovativan turizam te otporan turizam.

Vjerujem da ova Strategija sadrži temelje za istinsku transformaciju hrvatskog turizma jer u prvi plan stavlja ravnotežu između ekonomske, ekološke i socijalne održivosti. Kao što sam i prethodno istaknula, ciljevi Strategije su povezani s izvorima financiranja koje je Vlada osigurala i u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Višegodišnjeg financijskog okvira i kroz nacionalna sredstva. To znači da imamo izravan utjecaj na jedan novi investicijski ciklus u turizmu koji će slijediti naše strateške ciljeve.

Za iduću godinu je najavljeno i donošenje Zakona o turizmu. Zbog čega je potrebno definirati takav zakonski okvir?

– Gotovo je nevjerojatno da do sada nismo imali Zakon o turizmu, uzevši u obzir važnost tog sektora za Hrvatsku. Zato sada želimo uspostaviti sustav kojim ćemo moći kvalitetno pratiti i analizirati podatke, ulaganja i poticaje te usmjeravati sektor.

Zakon o turizmu predstavljat će okvir koji će omogućiti upravljanje turizmom u smjeru održivosti, definirat će pokazatelje i standarde održivosti turizma, a lokalnoj i regionalnoj samoupravi i sustavu turističkih zajednica osigurati alate za upravljanje turizmom kakvi sami žele razvijati. U radnu skupinu uključeni su svi relevantni dionici, i veselimo se njihovim idejama i prijedlozima.

Smještaj u domaćinstvu

Jedna od odrednica budućeg razvoja turizma u Hrvatskoj je i »obuzdavanje« bujanja privatnog smještaja. Kako vidite ovu hrvatsku specifičnost i njenu budućnost? I kako će ekonomska politika razlikovati iznajmljivanje kod domaćina i rentijerstvo?

– Smještaj u domaćinstvu je važan dio turističke ponude Hrvatske i ima različite uloge u različitim dijelovima zemlje. U nekim dijelovima zaobalja i unutrašnjosti Hrvatske je upravo kvalitetan »privatni smještaj« baza za razvoj turizma.

Hrvatska je jedna od rijetkih država koja je kategorizirala ovu vrstu smještaja i pravno uredila njegovo poslovanje te porezno i parafiskalno opterećenje. Posljednjih godina sve više se ulaže i u dodatne ponude i visoku vrijednost privatnog smještaja, što je rezultiralo i duljom popunjenošću u godini, posebno kad govorimo o smještaju visoke kategorije. Kroz NPOO smo omogućili i transformaciju privatnih iznajmljivača u poduzetnike, za tu namjenu je na raspolaganju 50 milijuna kuna.

U tom se kontekstu sve češće u javnosti govori o većem financijskom opterećenju iznajmljivača. Smatrate li da se u Hrvatskoj iznajmljivači preslabo oporezuju te da bi lokalne samouprave trebale podizati paušalni porez na dohodak iznajmljivačima?

– Dugoročno uspješan turizam treba na lokalnoj razini biti poticajan za kvalitetan i ravnomjeran gospodarski razvoj lokalnih zajednica. Država ne može normirati jednoobrazno za sve, jer su razvojne potrebe različite, kao i uloga smještaja u domaćinstvu u različitim destinacijama – npr. nije ista uloga takvog smještaja u Rovinju ili Imotskom, u Zagrebu ili Vinkovcima i Gospiću.

Kao što ste i sami primijetili, gradovi i općine već imaju na raspolaganju porezne instrumente za upravljanje turizmom, uključujući i određivanje raspona godišnjeg poreznog paušala po krevetu za smještaj u domaćinstvu, ali tu mogućnost za sada rijetki koriste. Nema univerzalnog recepta – porezni paušal treba uskladiti s razvojnim potrebama, a na lokalnoj razini najbolje znaju kakav turizam žele razvijati.

U kojoj je fazi izmjena zakonskog okvira vezano za zapošljavanje u turizmu? Naime, na Danima hrvatskog turizma najavljeno je kako će se do iduće turističke sezone, uz ostalo, ubrzati procedura zapošljavanja strane radne snage na način da oni strani radnici koji godinama rade u Hrvatskoj više neće morati prolaziti dodatne provjere. Osim toga, stalni sezonci bi trebali moći raditi na određeno i neodređeno vrijeme, te sklapati ugovore i s drugim poslodavcima, u periodima kada nema posla tamo gdje inače rade…

– MUP stalno radi na poboljšanjima, tako su i ove sezone procesi dodatno ubrzani i digitalizirani. Priprema se i dodatno pojednostavljenje izdavanja radnih dozvola kada su u pitanju povratnici, odnosno osobe koje su prethodno imale radnu dozvolu, kao i za nove radnike, kako bi poslodavci bili spremni za sljedeću turističku godinu.

Poslodavci u turizmu redovito govore kako kod zapošljavanja prije svega žele maksimalno iskoristiti potencijale domaćeg tržišta rada. Na koji način pomažete obrazovanje budućih turističkih kadrova?

– Turizam je uistinu sektor koji nudi velike prilike ne samo zapošljavanja kod poslodavaca, već i samozapošljavanja i poduzetništva. Kroz naše programe stipendiranja i promocije zanimanja u turizmu u posebnom nam je fokusu poticati mlade na rad u sektoru turizma i ugostiteljstva. Zato smo u posljednje dvije godine povećali iznose stipendija, proširili mrežu partnera, a i kroz ulaganja u okviru NPOO-a predvidjeli sredstva u iznosu od 10 milijuna kuna za edukacije koje će u kratkom vremenu osposobiti nezaposlene i sve zainteresirane za rad u turizmu za poslove potrebne poslodavcima.

Kao dugoročnu mjeru, u suradnji s MZO-om radimo na modernizaciji srednjoškolskih turističkih i ugostiteljskih programa kako bi se učenici kada završe školu lakše uključili na tržište rada. Što se tiče potreba za radnom snagom u ljetnoj sezoni, povećanjem poreznog limita na dohodak za uzdržavane članove s 15 na 24 tisuće kuna omogućuje se zapošljavanje većeg broja studenata na sezonskim poslovima u turizmu. Također, novim Zakonom o radu se dodatno uređuje status stalnih sezonaca, ali se i fleksibilnije regulira mogućnost dodatnog rada.

Anketa koju smo proveli prošle godine među mladim ljudima pokazala je da polovica ispitanika ima pozitivno mišljenje o radu u turizmu i ugostiteljstvu, a trećina ispitanika neutralno, što je prilika za privlačenje više mladih na stvaranje karijere u turizmu.

No, naglašavaju da su im glavni motivi primjerena plaća i uvjeti rada. To je važna poruka prvenstveno poslodavcima, stoga mi je drago da već sada u tom segmentu vidimo pozitivne pomake. Dugoročno rješenje izazova radne snage vidimo kroz razvoj cjelogodišnjeg turizma koji će potaknuti sigurno i trajno zapošljavanje i upravo na to smo se posebno fokusirali i u našoj Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine.

Zakon o sportu

S 1. siječnja na snagu stupa i novi Zakon o sportu. Što on donosi u smislu ulaganja u sport i sportsku infrastrukturu?

– Novim zakonom se uređuje cijeli sustav sporta, počevši od vrhunskog do rekreativnog i lokalnog sporta, skrbi o sportašima i trenerima, pa do sportske infrastrukture. Ulaganje u sportsku infrastrukturu je jedan od naših iznimno važnih ciljeva, jer želimo građanima, a posebno djeci i mladima u cijeloj Hrvatskoj omogućiti uvjete za bavljenje sportom.

Zato ćemo nastaviti s dosadašnjim ulaganjem u manje sportske objekte kojih smo do sada diljem Hrvatske već obnovili ili izgradili više od 170 u vrijednosti većoj od 80 milijuna kuna. Uz to, osigurali smo i sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i iz Višegodišnjeg financijskog okvira za sportske građevine u svrhu razvoja aktivnog turizma.

Na taj način ulažemo u sportsku infrastrukturu koja doprinosi dodatnom razvoju posebnih oblika turizma, kao i u sportsku infrastrukturu za vrhunski sport, ali i za osiguravanje uvjeta za bavljenje sportom u cijeloj Hrvatskoj.

U novom Zakonu o sportu prvi put je propisana procedura za financiranje građevina od nacionalnog interesa, a Vlada je za tu namjenu već osigurala sredstva u Državnom proračunu za 2024. i 2025. godinu, i to više od 200 milijuna kuna.

U 2023. godini gradovi će imati vremena prikupiti svu potrebnu dokumentaciju i elaborate za projekte koji budu predloženi za financiranje. Ministarstvo turizma i sporta će objaviti natječaj i oni koji budu odabrani i spremni, u 2024. godini će moći krenuti s realizacijom gradnje ili obnove stadiona, ovisno već o kakvim će projektima biti riječ.

I naravno, kada govorimo o građevinama od nacionalnog interesa, sada su zbog uspjeha Vatrenih u fokusu stadioni, međutim mislimo na infrastrukturu za sve sportove, ovisno o tome kakve će biti potrebe.

Koje još bitne novosti donosi novi zakonski okvir sporta?

– Uvodi se niz noviteta kojima ćemo dodatno poboljšati skrb o sportašima, poput nacionalne stipendije za vrhunske sportaše prve tri kategorije i mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za sportaše prve kategorije.

Zatim uvodimo i trajnu naknadu za trenere, kakvu su dosad imali samo sportaši, te smo što se tiče trenerskog rada, zakonski okvir prilagodili stvarnim potrebama i mogućnostima sustava sporta. Jako sam zadovoljna jer smo tu pronašli zajedničko rješenje u suradnji s nacionalnim savezima i kineziološkim fakultetima kojima ovim putem još jednom zahvaljujem.

Posebnu brigu također smo pokazali i prema lokalnom sportu, odnosno sportu djece i mladih, jer smo prvi put omogućili financiranje županijskih sportskih zajednica izravno iz državnog proračuna i to isključivo za opremu i trenere za rad s mladima do 18 godina. Na taj način želimo potaknuti uključivanje što više djece u sport i omogućiti im optimalne uvjete.

Posebno je važno napomenuti da prvi put uvodimo i kategorizaciju sportova koja će biti temelj i za raspodjelu sredstava, a uvodimo i nadzor nad trošenjem tih sredstava. Kategorizacija će se temeljiti na masovnosti sporta u Hrvatskoj, zastupljenosti u svijetu i Europi, uspješnosti u ostvarenju sportskih rezultata, te osobito važno – udjelu djece i mladih u ukupnom broju sportaša pojedinog sporta.

Za nama su izvrsni rezultati Vatrenih u Kataru, koji su kruna svega onoga što se ove godine događalo na sportskom planu. Osim što su naši sportaši ostvarivali izvrsne rezultate na europskim i svjetskim natjecanjima, Hrvatska je i sama bila domaćin niza jakih međunarodnih događanja poput WRC Croatia Rallyja, Cro Racea, Ironmana, jedriličarskih regata… Koliko ovakva događanja doprinose pozicioniranju Hrvatske u svijetu i ima li tu mjesta za napredak?

– Naš sport u svim segmentima pridonosi promociji Hrvatske. Rezultati Google pretraživanja pokazuju značajno povećanje pretraga pojmova vezanih uz Hrvatsku tijekom Svjetskog prvenstva u nogometu. To je promocija koju ne možemo postići reklamom.

Mislim da se jako puno postiže i kroz organizaciju velikih sportskih natjecanja koja Vlada snažno podupire. Hrvatska je od 2018. godine bila domaćin europskim prvenstvima u rukometu, vaterpolu i dizanju utega, svjetskom prvenstvu u reliju, a svake godine ugošćuje natjecanja poput Snježne kraljice, biciklističke utrke CRO Race, atletskog mitinga »Boris Hanžeković« te brojne druge.

Vlada je u tom razdoblju izdvojila više od 130 milijuna kuna za više od 90 velikih sportskih natjecanja. U to nisam ubrojila natjecanja koja su sad već u proračunu za sljedeću godinu, poput Europskog prvenstva u hrvanju i Europskog prvenstva u judu, Svjetskog prvenstva u reliju, utrke CRO Race, a naravno, nastavljamo i s našim natječajem koji se raspisuje svake godine za velike sportske manifestacije.

Na taj način smo se već pozicionirali kao destinacija sportskog turizma, a kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i Višegodišnji financijski okvir osigurana su i sredstva za izgradnju sportske infrastrukture baš u svrhu razvoja aktivnog i sportskog turizma.

Obnovom i izgradnjom takve infrastrukture imat ćemo uvjete i za ugostiti profesionalne ekipe na pripremama, a sljedeće godine bit ćemo i domaćini 2. Svjetskog kongresa sportskog turizma, što će biti dodatna prilika za promociju Hrvatske kao destinacije sportskog turizma.

Jedna smo od najuspješnijih turističkih destinacija u Europi

Što poručiti turističkim djelatnicima na pragu, po svemu sudeći, vrlo neizvjesne i izazovne turističke 2023.?

– Ovu godinu zaključujemo kao jedna od najuspješnijih turističkih destinacija u Europi, što je još jedna potvrda kontinuiranog rada i zalaganja svih dionika u turističkom sektoru. Hrvatska od početka sljedeće godine ulazi u eurozonu i šengenski prostor što će još više približiti Hrvatsku gostima s naših najvećih turističkih tržišta, ali i onih daljih. Pred nama je isto tako i početak provedbe Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine.

Sljedeća godina isto tako je i izazovna godina. Brojna gospodarska i geopolitička zbivanja utječu na želje i mogućnosti potrošača i zato nam je cilj sljedeću turističku godinu dočekati što kvalitetnije pripremljeni, ali i spremni na brze prilagodbe. Od siječnja počinjemo predstavljati Hrvatsku na najvažnijim turističkim sajmovima – prvo na FITUR-u u Madridu, zatim kao zemlja partner u Münchenu i Beču. Vjerujem da ćemo zaintrigirati i naše stalne goste i one koji još nisu posjetili Hrvatsku.

Čestitam još jednom svim turističkim djelatnicima i ugostiteljima na odlično odrađenoj turističkoj godini te želim puno zdravlja i uspjeha u novoj 2023.!