Predstavljena knjiga autorice dr. sc. Mirise Katić Piljušić

U Čitaonici Državnog arhiva u Zadru predstavljena je knjiga »Signorine, gospoje i šjore: žene u kulturi Zadra u dugome 19. stoljeću« autorice dr. sc. Mirise Katić Piljušić, u izdanju Državnog arhiva Zadar. O knjizi su govorili ravnatelj arhiva Ante Gverić te recenzentica, profesorica dr. sc. Nedjeljka Balić-Nižić. Druga recenzentica, dr. sc. Lovorka Čoralić, bila je spriječena prisustvovati događaju, pa je njezin osvrt pročitala mr. sc. Dubravka Kolić.

Emancipacija žena

Knjiga istražuje ulogu žena u kulturnom životu Zadra u razdoblju od pada Mletačke Republike do kraja Prvog svjetskog rata. Zbog zakonskih, društvenih i tradicionalnih prepreka, ženama je bilo uskraćeno sudjelovanje u dominantnim društvenim sferama poput politike i upravljanja imovinom, pa su svoju ulogu ponajviše ostvarivale kroz kulturu i obrazovanje. U svom osvrtu, recenzentica Čoralić ističe kako je autorica kvalitetno obradila temu, referirajući se na bogatu postojeću literaturu, te je za to koristila građu iz brojnih dalmatinskih arhiva donoseći broja poznata, manje poznata i nepoznata ženska imena.

– Riječ je o svojevrsnoj kronici problematike položaja žene u zadarskoj kulturi od 1880-ih do 1920. godine. Iako su društveno-političke promjene bile skromne, pojavile su se naznake feminističkih ideja, pri čemu je naglašena uloga učiteljica u očuvanju kulturne baštine. Književnost i publicistika postale su sredstvo emancipacije žena, a svoje su mjesto u knjizi našle i književne i likovne umjetnice, možda još uvijek nedovoljno istražene. Knjiga otvara niz tema i navodi mnoga imena zaslužnih žena, govori Čoralić te napominje da je čitatelju ostavljeno da sam otkrije više o tome kroz čitanje.

Također, naglašava kako je u kontekstu emancipacije žena te njihovog angažmana u kulturnom i društvenom životu Zadar prednjačio u odnosu na ostale dalmatinske, ali i druge istočnojadranske gradove.

– Pomna usporedba s položajem i ulogom žena u tadašnjem Splitu, Šibeniku, Dubrovniku i Rijeci zasigurno će donijeti nova i dragocjena saznanja. Ova knjiga predstavlja tek početak objave jedne izazovne problematike, a svi koji je budu čitali uvidjet će da se autorica s tim uhvatila u koštac na najbolji mogući način – studiozno, znanstveno i argumentirano, naglašava Čoralić, dodajući kako ovo nije samo knjiga o ženama u Zadru u drugoj polovici 19. stoljeća, već i o raznolikim aspektima društvenih prilika i kulturnih postignuća u Dalmaciji, te stoga, kako ističe, zavrjeđuje apsolutnu pozornost ne samo znanstvene, već i šire javnosti.

Zanimljiva predavanja

Autorica je istaknula svoju zahvalnost kolegici, profesorici Čoralić, koja joj je bila velika podrška budući da je povjesničarka, dok joj je profesorica Balić-Nižić pomogla oko talijanskog jezika.

– Prije pandemije organizirali smo vrlo posjećena predavanja o ženama iz prošlosti Zadra. Naša profesorica dr. sc. Anamarija Kurilić održala je predavanje o Liburnima pod naslovom »Liburnima vladaju žene: stvarnost ili mit?«. U znanosti je još od 19. stoljeća postojala legenda da su Liburnke bile jedine žene koje su živjele u društvu s matrijarhatom, što znači da su žene vladale. No, ispostavilo se da su to bile muške izmišljotine kako bi se narugali muškarcima čije su žene bile dominantne, istaknula je autorica Katić Piljušić osvrnuvši se i na ostala predavanja.

– Profesorica Kurilić održala je i predavanje o Rimljanki Meliji Anijani, gdje su se, kao i u slučaju Liburnki, istaknule one koje su bile drugačije. Profesorica Anita Bartulović je održala zanimljivo predavanje o ženama u zadarskim srednjovjekovnim oporukama, istražujući što su žene mogle ostaviti u nasljedstvo. Tu smo stali, na srednjem vijeku. Pogledajte, 19. stoljeće je tek mali dio, rekla je autorica pokazujući na debljinu knjige te dodala – »A, gdje je tisuću godina ovog Arhiva?«.