Sirana Gligora promovirala je Kolan i Pag diljem svijeta

Godina iza nas po mnogo čemu je bila teška za gospodarstvenike i poduzetnike. Pandemija koronavirusa i gospodarska kriza koja je uslijedila, kao i invazija Rusije na Ukrajinu, poremetile su tržišne tokove i uzrokovale inflaciju i nestašice robe na tržištu. Poljoprivreda je zbog toga mnogo patila, jer je kombinacija opadajućeg uzgoja stoke u Hrvatskoj, pomiješana s nestašicom žitarica uzrokovanom blokadom stotina tona žitarica u ukrajinskim lukama, dovela do strelovitog porasta cijena žitarica, stočne hrane i poljoprivrednih kultura.

Na udaru krize našli su se i mljekari, koji iz godine u godinu u Hrvatskoj proizvode sve manje mlijeka. Zbog toga je cijena mlijeka i mliječnih prerađevina naglo skočila, što je bio i jedan od razloga zašto je Udruga proizvođača Paškog sira otoka Paga prema Vladi RH uputila inicijativu o smanjenju postotka PDV-a na sir.

Kako se s ovim problemima nosi najtrofejnija domaća sirana, upitali smo Šimu Gligoru, direktora Sirane Gligora iz Kolana, koji je za nas rezimirao 2022. godinu.

Brojna odličja

U sirani se danas proizvodi preko 450 tona raznih sireva godišnje, od čega oko 50 tona Paškog sira, a mlijeko se otkupljuje od preko 200 kooperanata, što na otoku Pagu za Paški sir, što iz Dalmacije, Like i Korduna za ostale sireve. Gotovo svake godine Sirana Gligora je dobitnica vrhunskih međunarodnih priznanja za svoje sireve, te tako pomaže i promiče Kolan i otok Pag diljem svijeta. Sirana Gligora poznata je kao najnagrađivanija domaća sirana, stoga smo Gligoru pitali kojim su se nagradama okitili u ovoj godini.

Neka od najznačajnijih priznanja su im SUPER GOLD s World Cheese Awardsa u Walesu za Žigljen iz maraskine komine, zlatna medalja s istog natjecanja za Paški sir, tri zvijezdice s natjecanja Great Taste Awards za Kozlar iz maslinove komine, tri zvjezdice za Kozlar dimljeni s istog natjecanja, te zlatna i srebrna nagrada za natjecanja International Cheese Awards za Kolan dimljeni i Kozlar dimljeni.

– Priznanja su dokaz da imamo postojano visoku kvalitetu proizvoda. Prvenstveno je nama samima izazov ostati u vrhu i motivacija da nastavimo u istom smjeru. Ali isto tako i potvrda potrošačima da je riječ o prvoklasnim sirevima. Kada se letvica jednom postavi visoko, potrošači teško opraštaju pad kvalitete.

Zato je upravo bitno to što već dugi niz godina uzastopno dobivamo visoke ocjene na više raznih natjecanja, što je dokaz da kvaliteta nije slučajna. Nagrade dosta znače i kod otvaranja novih tržišta, to je bitna referenca za novog kupca, istaknuo je Gligora, kojeg smo upitali kako su promjene cijena mlijeka utjecale na njihovu proizvodnju.

Prerađuje se hrvatsko mlijeko

– Sirovine su abnormalno poskupile, od kravljeg mlijeka, stočne hrane, pa do energenata, ambalaže, itd. Mi smo minimalno povećali cijene svojih proizvoda nauštrb naše marže, kako bismo omogućili našim potrošačima da im proizvodi budu i dalje dostupni, a s obzirom na sveukupno povećanje potrošačke košarice.

Nažalost, nisu se svi u lancu tako ponašali, pa je bilo i neopravdanih povećavanja cijena. Država je isto tako odavna trebala reagirati smanjenjem PDV – a na sireve i ostalu hranu općenito, jer trenutno imamo najveći PDV na sireve u Europskoj uniji. Na primjer Italija ima stopu od 4 posto, Slovenija 9,5, Njemačka 7, Irska 0, a mi punih 25 posto, naglasio je Gligora, ističući kako u Hrvatskoj nažalost vlada nestašica svih vrsta mlijeka, za što je kriva dugogodišnja loša gospodarska politika.

Iako njegujemo stoljetnu tradiciju proizvodnje i prerade mlijeka, u Hrvatskoj iz godine u godinu opada postotak proizvedenog mlijeka i sve više opada broj malih, obiteljskih mljekara. Niska otkupna cijena mlijeka i nedovoljni državni poticaji za nastavak poslovanja, samo su neki od razloga zašto je mljekarska industrija sve manje zanimljiva domaćim stočarima.

Proizvođači sira stoga su se našli u vrlo teškoj situaciji, jer u svim krajevima zemlje vlada nestašica mlijeka, zbog čega su bili primorani povisivati cijene svojih proizvoda, kako bi ublažili stisak krize na svoje poslovanje. Gligora nam je stoga izložio najveće probleme domaće mljekarske industrije.

– Isto tako imamo i najveći deficit kravljeg mlijeka od svih zemalja EU. Ne proizvodimo ni za 50 posto svojih potreba, dok je susjedna Slovenija na 120 posto. Uzrok tomu je u desetljećima loše postavljenoj gospodarskoj i poljoprivrednoj politici, ponajprije loše usmjerenim poticajima. Sada se to ne može ni popraviti u kratkom roku, potrebne su opet godine da se nešto pozitivno promijeni.

Mi kao sirana prerađujemo hrvatsko mlijeko, i to otkupljujemo kravlje, kozje i ovčje mlijeko, od kojih proizvodimo tridesetak vrsta raznih sireva poznatih našim potrošačima. Naravno, najpoznatiji je Paški sir, koji je zaštićen oznakom izvornosti, a proizvodi se isključivo od ovčjeg mlijeka s otoka Paga, naglasio je Gligora.

Planovi i ulaganja

I dalmatinski sirari, kao i mnogi drugi poduzetnici na obali velik dio svojih prihoda duguju turistima, koji ponukani kvalitetom i dugom tradicijom naših proizvoda kući redovito nose bisere naše tradicije. I sirana Gligora prepoznata je u turističkom sektoru. No, ni rastuće brojke turističkih posjetitelja ne mogu anulirati sve negativne gospodarske trendove.

– Usprkos dobroj turističkoj sezoni, 2022. godina je bila vrlo izazovna, upravo zbog inflacije i povećanja svih troškova u proizvodnji. U 2023. godini ipak imamo puno planova i projekata, od širenja vlastitih Gligora Cheese & Deli trgovina i unaprjeđenja webshopa, pa do ulaganja u obnovljive izvore energije, povećanja poljoprivrednih i proizvodnih kapaciteta. Naravno, dinamika tih ulaganja će ovisiti o situaciji na tržištu, globalnom ekonomskom stanju, ali kao i uvijek u Hrvatskoj i o rezultatima turizma u 2023. godini kao značajnog motora naše ekonomije, zaključio je Gligora.