U njoj se, između ostaloga, navodi: “Ruska Federacija zadržava pravo uporabe nuklearnog oružja kao odgovor na uporabu nuklearnog oružja i drugih vrsta oružja za masovno uništenje protiv nje i (ili) njezinih saveznika, kao i u slučaju agresije protiv Ruske Federacije konvencionalnim oružjem, kada je samo postojanje države dovedeno u pitanje”.


Budući da ovaj rizik nije eksplicitno definiran, Putin je mogao iznositi blago prikrivene prijetnje da će upotrijebiti ruski nuklearni arsenal za odvraćanje od bilo kakvog izravnog odgovora Zapada na njegovo slanje trupa u Ukrajinu u veljači 2022.


Promjena nuklearne doktrine




Putinov čovjek za kontrolu naoružanja, zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, rekao je prošle nedjelje da su planirane promjene “povezane sa smjerom eskalacije naših zapadnih protivnika” u vezi sa sukobom u Ukrajini. Nije se referirao na konkretne događaje.


Javna rasprava o nuklearnoj doktrini odvija se više od godinu dana i intenzivirala se ove godine nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio mogućnost – koju su odbacili partneri u NATO savezu – da bi se zapadne snage mogle poslati u borbu u Ukrajini.


Stručnjak za vanjsku politiku Sergej Karaganov, koji zastupa krajnje ekstremne stavove, rekao je da bi Rusija trebala sniziti svoj prag za korištenje nuklearnog oružja kako bi “obuzdala, uplašila i otrijeznila svoje protivnike” te da bi zemlje koje pružaju izravnu vojnu potporu Ukrajini mogle biti na meti.


“Tijekom 75 godina relativnog mira ljudi su zaboravili strahote rata i čak se prestali bojati nuklearnog oružja… Taj strah treba oživjeti”, napisao je Karaganov u lipnju 2023.


Tvrdio je da ruski neprijatelji trebaju znati da je Moskva spremna, ako bude potrebno, izvršiti preventivni, ograničeni nuklearni napad.


Kad bi Rusija upotrijebila nuklearno oružje u Europi, rekao je Karaganov, samo bi “luđak” u Bijeloj kući odgovorio nuklearnim ili konvencionalnim napadom na Rusiju jer bi to neizbježno izazvalo ruski nuklearni napad na SAD.


Praksa


U televizijskoj raspravi na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu 7. lipnja, Karaganov je izravno pitao Putina treba li Rusija “držati nuklearni pištolj prislonjen na čelo” Zapadu zbog Ukrajine. Putin je rekao da Rusija nema potrebe koristiti nuklearno oružje kako bi osigurala pobjedu, ali da je nuklearna doktrina “živi instrument” koji se može promijeniti.


Nikolaj Sokov, bivši ruski i sovjetski diplomat za kontrolu naoružanja, rekao je da bi cilj bio poslati signal Zapadu: “Nemojte zaboraviti na nuklearno oružje i budite vrlo, vrlo oprezni.”


Otvoreno moskovsko spuštanje praga za uporabu nuklearnog oružja moglo bi ozbiljno antagonizirati zemlje koje su izbjegavale pridružiti se Zapadu protiv Rusije: Kinu, Indiju, Brazil i druge na globalnom jugu.


Umjesto toga, Rusija bi mogla objaviti da je promijenila svoju politiku, ali će nova doktrina ostati u tajnosti – šaljući signal Zapadu, a istovremeno ga ostavljajući u nagađanjima.


Rat u Ukrajini


Rizik od nuklearnog rata s Rusijom odvratio je SAD i njegove NATO saveznike od slanja svojih vojski da se bore zajedno s Ukrajinom. Ipak, pojačali su vojnu pomoć Kijevu na načine koji su prije bili nezamislivi, uključujući opskrbu tenkovima, projektilima dugog dometa i borbenim zrakoplovima F-16.


Ukrajina je sada prešla novi prag zauzevši dio ruskog teritorija. Kijev kaže da to pokazuje da su Putinove “crvene linije” smiješne i pokazuje da bi Zapad sada trebao dati sve od sebe kako bi joj pomogao da dobije rat.


Sokov je rekao da bi, međutim, bilo pogrešno zaključiti da je rusko nuklearno signaliziranje prazna priča, dodajući da je ono već pomoglo u usporavanju zapadne pomoći.


Nadalje, Rusija je već poduzela konkretne korake stacioniranjem taktičkih nuklearnih projektila u Bjelorusiji i održavanjem vježbi za uvježbavanje lansiranja takvog oružja.


Velika je pogreška reći ‘Oh, oni samo pripovijedaju. Kad se promijeni doktrina, svi bi trebali obratiti pažnju”, upozorava Sokov.