ALARMANTNI PODACI Tijekom ljeta značajno veći broj hitnih intervencija i veća smrtnost

Ekstremne vrućine kojima smo svjedočili ovoga ljeta uzele su svoj danak. Kako se ranije pisalo u različitim medijima, broj ljudi koji je, na nacionalnoj razini, preminuo tijekom srpnja ove godine, za 13 je posto veći od broja preminulih u srpnju lani. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, riječ je o drugom najvećem broju umrlih u tom periodu tijekom proteklih deset godina.

Brojku od 4.509 smrti, koliko ih je bilo u srpnju ove godine, premašuju tek podaci iz sedmog mjeseca 2015.

Kolaps organizma

Poražavajuća statistika direktna je posljedica nesnosnih vrućina – smatraju stručnjaci. Rezultati mjerenja DHMZ-a potkrepljuju tu pretpostavku, pokazujući kako je ovaj srpanj, na većini postaja diljem države, bio najtopliji mjesec otkad postoje mjerenja.

Alarmantni podaci zabilježeni su i na lokalnoj razini. Kako saznajemo iz Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije, ovoga je ljeta broj intervencija bio povećan za više 20 posto u odnosu na prvih šest mjeseci.

– Prema definiciji Zavoda za javno zdravstvo, toplinski udar predstavlja iznenadni kolaps organizma koji nastaje zbog naglog prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama, radi ekstremno visoke temperature okoliša.

Sve navedeno negativno utječe na ljudski organizam pa je i za oko 22 posto bio povećan broj intervencija u periodu od 1. lipnja do 31. kolovoza 2024. godine, a u odnosu na period od 1. siječnja do 31. svibnja 2024.

Povećanom broju intervencija, pored povećanja broja stanovnika u Zadarskoj županiji u ljetnom periodu, svakako doprinose i nepovoljni klimatski uvjeti, odnosno česti toplinski valovi ovog ljeta, izjavila je Ivana Šimić, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije te dodala kako su medicinari, uz povećanje broja hitnih intervencija, svjedočili i povećanju smrtnosti koja je u ljetnim mjesecima na zadarskom području, kako ističe Šimić, porasla za oko 26 posto.

Najranjivije su skupine mala djeca te osobe starije od 60 godina. Posebno su ugroženi i kronični bolesnici, budući da nepovoljne vremenske prilike negativno utječu na kardiovaskularne, respiratorne, bubrežne i mentalne bolesti.

Kako reagirati

Ravnateljica Šimić otkriva kako prepoznati simptome toplinskog udara te u kojim je situacijama potrebno pozvati hitnu medicinsku pomoć.

– Treba zvati hitnu pomoć, ako je osoba ostala bez svijesti i kada se pojave jake iznenadne slabosti, glavobolje, vrtoglavice ili omaglice.

Dok ne dođe hitna pomoć, potrebno je osobu odvesti u rashlađenu prostoriju, postaviti u ležeći položaj na leđa, podići noge i kukove u povišen položaj, olabaviti ili skinuti joj odjeću, stavljati hladne obloge na vrat i lice. Treba joj dati lagano piti (gutljaj po gutljaj) tekućine, ako može piti.

Treba ju špricati vodom po tijelu, a ako je osoba bez svijesti, postaviti je u bočni položaj, kazala je Šimić te objasnila na koji se način, uslijed velikih vrućina, zaštiti od stanja koja mogu rezultirati smrtnim ishodom.

– Treba izbjegavati izlaske vani u periodu bar od 10 do 17 sati, biti u rashlađenom prostoru, piti dosta tekućine (vodu, voćne sokove ili tekućinu bogatu elektrolitima), izbjegavati gazirana pića, alkohol i kavu. Treba se tuširati u toploj vodi.

Ukoliko se radi na otvorenom, češće se odmarati, piti bar jednu i pol čašu vode svakih pola sata. Ukoliko u obitelji ima netko tko je starije životne dobi ili kronični bolesnik, a živi sam, obavezno ga treba obilaziti barem jedanput dnevno, naglasila je Šimić.