Zašto s putovanja u Zadar ne ponijeti knjigu kao suvenir?

U neka, ne tako davna vremena, slali smo s putovanja dragim prijateljima i rođacima, a ponekad i sebi razglednice. Danas šaljemo selfije! Iako se medij promijenio, ideja je ostala ista – obavijestiti druge da smo bili ovdje i da nam je bilo lijepo. Kupovina suvenira, poput malih magneta, vakumiranih slastica, boca ulja i vina, bila je i ostala jedna od turističkih »obaveza«. No, zašto s putovanja u Zadar ne ponijeti knjigu? – pitaju se zadarski pjesnici okupljeni na drugoj po redu poetskoj večeri »Poetske razglednice« u atriju palače Cedulin.

Na ovoj večeri, uz moderatoricu Rafaelu Božić i Franu Herendu, svoju poeziju i prozu predstavili su Mirjana Mrkela, Mirko Jamnicki Dojmi, Iva Pejković, Danijela Berišić Antić i Emilija Mijatović. Stihove su čitali pjesnici i studenti Sveučilišta u Zadru, a posebna gošća bila je zadarska pjesnikinja Violeta Zidarević koja je predstavila svoju novu zbirku »Nemir u meni«.

Osim toga, predstavljena su i razna druga zadarska izdanja, uključujući zbirke »Poetska razglednica«, »Optimist oko Zadra«, »Križarska opsada Zadra 1202.« te »More života«.

Višejezičnost

Moderatorica Božić istaknula je kako je u središtu »Poetske razglednice« višejezičnost.

– Budući da atrij palače Cedulin posjećuju brojni ljudi, cilj nam je bio stvoriti atmosferu koja će privući pažnju i omogućiti posjetiteljima da uživaju u našoj poeziji na različitim jezicima. Tako je primjerice pjesnikinja Danijela Berišić Antić čitala svoju poeziju na talijanskom jeziku.

Imali smo čitanje prijevoda pjesme »Bor« našeg pokojnog kolege Ivice Ušljebrke na engleskom i španjolskom jeziku. Dakle, iako smo prvenstveno čitali poeziju na engleskom jeziku, trudili smo se uključiti i ostale jezike, podijelila je Božić.

Večer poezije »Poetske razglednice« nastala je kao projekt suradnje Sveučilišta u Zadru, Udruge Zadarskih pisaca ZaPis, Frane Herende i njegove izdavačke kuće Panacea, uz podršku Turističke zajednice Grada Zadra.

– Filološki odjeli Sveučilišta su vrlo zainteresirani za temu prevođenja, posebno književnih tekstova, te radimo na tome da studenti povežu teorijska znanja s praksom. Imali smo suradnju s »Milenijskim maratonom« koji je trajao nekoliko godina, tijekom kojeg su studenti nastupali s prijevodima, a njihovi radovi objavljivani su u zbirkama. Kako ta suradnja ove godine nije nastavljena, započeli smo rad s novim partnerima.

Ove godine pridružio nam se i Hrvatski P.E.N. koji je prethodne godine sudjelovao u projektu kroz Poetski maraton s nazivom »Poezija u prijevodu«. Taj projekt smo nastavili ove godine u lipnju u MAS-u. Projekt »Poezije u prijevodu« proširio se na druge poetske projekte, uključujući zbirku »Poetska razglednica« koju smo objavili 2021. godine, a koja uključuje poeziju 16 autora prevedenu na čak 8 jezika, dok osim toga sadrži i fotografije pjesnika na različitim lokacijama u gradu za koje je zaslužna Adrijana Vidić.

Uz pjesme i fotografije, zbirka uključuje i mapu koja pokazuje gdje su pjesnici fotografirani, čime se pretvara u pravi poetski vodič kroz suvremene zadarske pjesnike. No, u zbirci se nalazi i starija pjesma Slavka Mikolčevića »Srušeni grad« iz 1950-ih godina, objašnjava Božić.

– S obzirom na to da ove godine nije održan »Poetski maraton«, svi ovi projekti služe predstavljanju Zadra kao kulturne destinacije. Želimo pokazati da Zadar nije samo poznat po koktelima i plažama, već i po bogatom kulturnom sadržaju. Iako smo imali festivale teatra i glazbene večeri, književnost se teže predstavlja strancima, posebno zbog izazova u prevođenju na strane jezike, kazala je Božić.

Srećom, kako kaže, ZaPisovci su posljednjih godina razmišljali na sličan način kao i oni, radeći na višejezičnim izdanjima. Slične ideje dijelio je i Frane Herenda iz izdavačke kuće Panacea.

Za širu publiku

– Tako se okupila ekipa iz Zadra koja razmišlja na sličan način – kako, osim što stvaraju kao hrvatski pisci, predstaviti svoj rad široj publici. Pritom se koristi činjenica da je Zadar turistički grad i da svijet dolazi k nama, objašnjava Božić, dodajući kako je ideja nastala posve spontano.

– Isprva sam razmišljala zamoliti gospođu Bencun da višejezična izdanja izlaze uz podršku Turističke zajednice. Međutim, kroz razgovor smo zaključili da bi oni bili voljni pomoći u organizaciji večeri poezije u atriju palače Cedulin. Stoga, velika zahvalnost ide Bencun jer je od velike važnosti kada ne morate razmišljati o lokaciji događaja i osiguravanju tehničke opreme. Bez tih briga, to je za nas velika stvar.

Cilj nam je nastaviti s organizacijom ovih događaja preko ljeta. Još uvijek tražimo najbolji format i ne želimo se ograničiti na suhe i fiksne šablone, već želimo svaki put ponuditi nešto drugačije. Želimo da publika svaki put čuje nešto novo od domaćih autora. Iako nema mnogo zadarskih izdanja na stranim jezicima i broj tekstova je ograničen, trudimo se varirati sadržaj. Pokušat ćemo uključiti što više tekstova u prijevodu, ovisno o dostupnosti čitatelja, budući da studenti rade i preko ljeta, podijelila je Božić.

Božić je u razgovoru, na pitanje kako komentira poziciju poezije u društvu, istaknula kako je neobično to što se poezija i njezine teme često doživljavaju kao nešto teško, posebno kada se promatra kroz prizmu osnovnoškolskog obrazovanja pa nadalje. S druge strane, dodala je, iznenađujuće mnogo ljudi piše poeziju, koristeći je kao sredstvo samopomoći i osobne terapije.

– Kada se započne razgovor o poeziji i pjesnicima, često se percipira kao nešto zahtjevno. Djeca, ako se uopće bave književnošću, obično više preferiraju prozu. Ipak, u svim dobnim skupinama ima mnogo ljudi koji pišu poeziju. Kroz Pjesnički maraton, koji je nekoliko godina vodila Emilija Mijatović s djecom, pokazalo se da postoji velik broj mladih pjesnika – gotovo stotinu djece čitalo je svoju poeziju i željelo je objaviti je.

S druge strane, kada pogledamo druge umjetnosti, poput glazbe i filma, vidimo da su organizacije takvih događaja posjećene u velikom broju. Poezija i književnost, međutim, ostaju izuzetno bitni, često kao nešto intimno i osobno. Poezija se često konzumira u osami, a ljudi ponekad pišu stihove kao oblik samoizlječenja ili terapije, što je primjerice radio Nikola Eterović kroz svoje radionice.

Poezija može biti duboko intimna i filozofski refleksivna, uvijek dotičući neku dubinu – emocionalnu ili misaonu. To zahtijeva mnogo od autora i čitatelja, zbog čega se ljudi ponekad preplaše njezine složenosti. Ipak, nismo se ograničili samo na poeziju; uključili smo i kratke priče, s obzirom na njihovu sve veću popularnost, izjavila je Božić.

Zbirka pjesama

Božić se osvrnula i na zbirku »Poetska razglednica« koja je objavljena 2021. u nakladi Sveučilišta u Zadru.

– Zbirka uključuje šesnaest autora i autorica – Slavko Mikolčević s pjesmom »Srušeni grad«, koja je prevedena na latinski i engleski jezik; Robert Vodanović ima pjesmu bez naslova, čiji prvi stih glasi »Kroz prozore sutrašnjih kuća…«, a prevedena je na engleski i hrvatski; Franko Sorić donosi pjesmu »Parada krijesnica«, prevedena na ruski i francuski; Martina Vidaić »Stražnja strana hotela Zagreb«, prevedenu na talijanski i engleski; moja pjesma bez naslova, čiji prvi stih glasi »A svi oni što su…«, prevedena je na njemački i ruski; Frane Herenda donosi pjesmu »Pozdrav na odlasku« koja je prevedena na engleski i francuski; pjesma »San. Mlijeko« Mirka Majančića Domnija prevedena je na engleski i španjolski; pjesma našeg pokojnog kolege Ivice Ušljebrke »Bor« prevedena je na španjolski i engleski; ulomak iz poeme »Zadarska« Želimira Periša preveden je na ruski i francuski; pjesma »A huči more« Emilije Mijatović dolazi prevedena na talijanski i njemački: pjesma Vanda Babić »Jugo« prevedena na ruski i engleski; Iva Pejković ima pjesmu »#Mediteranska« koja je prevedenu na ruski i španjolski; pjesma Staše Aras »Zadar« može se pročitati na talijanskom i češkom; iako nije Zadranka, zbog suradnje sa Sveučilištem u Zadru, uvrštena je i Vanda Mikšić s pjesmom »Nemaš jabuku«, prevedenom na njemački i španjolski; i na kraju, zbirka sadrži pjesmu Mirjane Mrkele »Preko mosta II.», prevedenu na engleski i španjolski, te pjesmu Danijele Berišić Antić »Moj grad« na engleskom i talijanskom, kazala je profesorica Božić, te najavila kako trenutno rade na drugom izdanju, koje uskoro treba ugledati svjetlo dana.

Prva poetska razglednica bila je utemeljena na fotografijama pjesnika snimljenim u samom gradu Zadru, a autorica tih fotografija bila je Adrijana Vidić.

– Lokacije su birane prema osobnim željama pjesnika, poput Čopora kod Kina Pobjede, ja kod Sfinge, i Iva Pejković na Voštarnici, s namjerom da se izbjegnu potpuno uobičajena mjesta. Međutim, drugo izdanje zbirke bit će temeljeno na fotografijama zadarske okolice, a autor fotografija je Zdenko Knežević.

Detalje o tom izdanju još nije moguće otkriti, no nadam se da će ono biti objavljeno početkom 2025. godine, podijelila je Božić ističući kako u Zadru ima mnogo pjesnika i talentiranih pisaca te da ova zbirka nije antologijska i ne obuhvaća sve autore, što ostavlja mogućnost da se u budućnosti napravi slična zbirka koja bi obuhvatila širi krug pjesnika.