OČARAVAJUĆA LJEPOTA Špilja Strašna peć na Dugom otoku predivan je simbol moći prirode

Dugi je otok poznat ne samo po svojim predivnim uvalama, Telašćici i brojnim zanimljivim običajima, već i bogatim geomorfološkim nalazištima od kojih je najzanimljivija svakako Strašna peć u blizini sela Savar. Predivan je to simbol moći prirode, spojen pod morem sa špiljom Golubinka i jedno je od omiljenih turističkih odredišta već više od sto godina. Poprište je, kako nam je kazao dugogodišnji koncesionar i vodič Vladimir Šarunić, prve zabilježene špiljske fotografije u Hrvatskoj. Nalazi se na središnjem dijelu Dugog otoka na području Savra, u dolini između brda Šišlovica i Velog vrha na 65 metara nadmorske visine i 150 metara od mora.

Neponovljiv fenomen

U dalekoj prošlosti bila je sklonište od nevremena i neprijatelja, a u ljetnim sušnim mjesecima sakupljala se i koristila voda za piće. Nekih posebnih predaja o špilji nema, zna se da su na ulazni dio zalazili samo ribari i pastiri ne ulazeći u dubinu špilje jer su vjerovali da tamo žive duhovi i vještice kojih su se bojali, a drugi su pak tvrdili da u njoj stanuju peterošćići pa joj zbog toga nadjenuše ime Strašna peć. Prema tradiciji, po pričanju starijih ljudi, špilja je nastala tako da su nekoć vile odlučile presjeći Dugi otok na dva dijela. Sjekle su cijelu noć ali ih je u tome pretekla zora i osujetila njihove namjere pa je Dugi otok ostao čitav, a špilja je spomen na taj uzaludni pokušaj. Prvi put se spominje još u pretprošlom stoljeću, davne 1898. godine u zadarskom listu »I Dalmata«, a nekoliko ju je godina kasnije opisao poznati istraživač i arheolog dr. Luka Jelić. Njegov je članak izazvao ogroman interes javnosti i špilja je od tada nezaobilazna destinacija Dugog otoka. 1930. godine dr. Josip Poljak u sklopu svojih prirodoslovnih istraživanja tadašnje Kraljevine Jugoslavije izvršio je geomorfološka istraživanja Strašne peći. Za nju kaže da je jedina tipska špilja na Dugom otoku kao i ostalim otocima zadarskog arhipelaga, sa svim razvijenim špiljskim oblicima dok su ostale obične potkopine.

– Njezina očaravajuća ljepota, u kombinaciji s činjenicom da je upravo u Zadru osnovano najstarije amatersko speleološko društvo na našim prostorima, špilji je podarilo ne samo stoljetnu tradiciju i mnoga znanstvena otkrića, već i kontinuiranu zapaženost među stručnjacima i ljubiteljima prirode. To je prva izletnička destinacija u našoj regiji i primjer prvih početaka bavljenja turizmom, započeo je Šarunić.

FOTO: Vladimir ŠARUNIĆ

Biser zadarskog arhipelaga

Prva organizacija u Hrvatskoj osnovana radi istraživanja i proučavanja Špilja i jama bila je »Planinarsko i turističko društvo Liburnija«, osnovana u Zadru. U prvim godinama rada društva posjećivali su i istraživali špilje diljem Dalmacije, a upravo 1900. godine prvu su turistički uredili špilju Strašnu peć. Tijekom Prvog svjetskog rata bila je devastirana i zatvorena za posjetitelje.

– Da se doista radi o vrijednom lokalitetu, potvrđuje činjenica da ju je posjetio i sam car Franjo Josip I. 1904. godine sa svitom i svojom obitelji. Također, od poznatih ljudi špilju su posjetili i princeza Zita, buduća carica i supruga nadvojvode Karla Hamburškog, te engleski princ Edward VIII. i gospođica Wallis Simpson, istaknuo je Šarunić. Potom je gotovo cijelo stoljeće bila zaboravljena i prepuštena samoj sebi.

– Špilja je prebogata ukrasima i sa geomorfološkog je i turističkog aspekta vrlo edukativna. Kao dijete, sredinom 60-ih tradicionalno smo u ranim jutarnjim satima pješačili više od tri sata da bi stigli do špilje. Cijeli bi se dan zadržali i navečer se vraćali kući. Ona je tada bila zapuštena, jedva smo je primjećivali zbog guste šume koja je skrivala ulaz u samu špilju, prisjetio se Šarunić, koji je, vidjevši nebrigu oko ovog vrijednog speleološkog, ekološkog, povijesnog i turističkog odredišta, 2000. godine sam pokrenuo inicijativu za njezinu zaštitu, ponovna speleološka istraživanja i uređenje za posjetitelje.

Vladimir Šarunić

Zaštita posjetitelja

– 2000. godine, u sklopu obilježavanja 100. obljetnice prvog otvaranja špilje kao i osnivanja planinarsko-turističkog društva, organizirao sam i dolazak speleologa i predstavnika medija na lokalitet špilje radi njezine promidžbe. 5. srpnja 2007. godine zauvijek će ostati urezan u moje pamćenje i povijest špilje, jer tada je potpuno uređena i prilagođena posjetama i istraživanjima, naglasio je Šarunić. Špilja je danas u cijelosti temeljito istražena i na osnovi toga napravljen je projekt zaštite, korištenja, održavanja i promicanja špilje i program posjećivanja i razgledavanja špilje s mjerama zaštite posjetitelja.

– Tihomir Kovačević, jedan od naših najpoznatijih istraživača, kao i brojni drugi znanstvenici svoje su vrijeme provodili u Strašnoj peći. Budući da se nalazi na otoku, pritisak posjetitelja ipak je malo manji. No, interesa ima, i od svibnja do kraja listopada uvijek sam u špilji. U pred- i posezoni nam dolaze uglavnom grupe, a u špici sezone individualni posjetitelji. Špilja Vlakno i Golubinka još su neki od poznatih lokaliteta na otoku, kazao nam je Šarunić.

Otvorena je među prvim špiljama na području RH, prva je izletnička destinacija ne samo na zadarskom arhipelagu, već i na širem Zadarskom području. To su zapravo prvi počeci bavljenja turizmom ovakve vrste na ovoj destinaciji. Špilja Strašna peć prepoznata je i cijenjena te je značajan subjekt turističke ponude, ne samo na razini Dugog otoka, već i šire.