Od primjene medicinske marihuane nažalost nema ništa

Deset godina otkako je prvi put odobren za primjenu u Hrvatskoj, medicinski kanabis danas se više ne može nabaviti u ljekarnama. Pripravku čije se uvođenje dugo zagovaralo, i na kraju uspješno izborilo, obradovali su se mnogi. No u praksi se ubrzo pokazalo da je put do recepta prilično zahtjevan, a cijena visoka.

Ovisno o propisanoj dozi, pacijenti su medicinski kanabis morali plaćati po cijeni od 160 do 265 eura mjesečno, što je mnoge demotiviralo da ga uopće potraže. Tako uvoza danas više i nema, a oboljeli kojima trebaju pripravci medicinskog kanabisa, nabavljaju ih na crnom tržištu.

Za uvoz medicinskog kanabisa bio je zadužen Imunološki zavod. Ravnatelj IMZ-a, Vedran Čardžić, kaže kako je zadnja tranša pripravaka iz Kanade uvezena prije dvije godine, a dio je pošiljke uništen zbog isteka roka.

– Nije bilo interesa, a razlog je vjerojatno u tome što su postavljena dosta stroga ograničenja za propisivanje tog pripravka. Tako smo imali neke ostatke, koje smo bacili jer to su uljne otopine s dosta kratkim rokom trajanja.

Nije to bila neka velika šteta jer se nije radilo o velikim količinama, ukupna vrijednost pošiljke bila je oko 100.000 eura, i to je pokrivalo potrebe za dvije ili tri godine, otkriva Čardžić.

Snađi se druže

Kanadska je tvrtka Tilray u međuvremenu ušla u dubioze, trebala je nova registracija pripravka, i Imunološki zavod odustao je od toga jer nitko nije pokazivao interes, dodaje ravnatelj.

Medicinske potrebe za tim pripravcima i dalje postoje. Prema pravilima koje je usvojila Hrvatska, pripravke medicinskog kanabisa liječnici smiju propisati pacijentima koji boluju od multiple skleroze, karcinoma, AIDS-a i djeci koja boluju od rijetkog epileptičkog sindroma, i to samo kod određenih simptoma bolesti.

Djelotvornost u ublažavanju boli, spazama i drugih simptoma potvrdila su brojna istraživanja, a u nju su se osvjedočili i pacijenti u Hrvatskoj. Kako se medicinski kanabis više ne može dobiti u ljekarnama, okrenuli su se crnom tržištu koje je bitno nesigurnije i skuplje.

Dijana Roginić, izvršna direktorica Saveza društava multiple skleroze Hrvatske, poziva na uređivanje ovog područja koje je danas ostalo potpuno izvan kontrole.

– Nažalost, ljudi se snalaze na crnom tržištu i to nije dobro. Znamo da je pripravcima koji su uvezeni prošao rok jer je cijena u ljekarnama bila visoka, i viša od 200 eura, što je za naš standard mnogo.

S druge strane, upozoravamo ljude da ne kupuju na crnom tržištu jer tamo ima svega, ne znaju što će dobiti i je li to uopće medicinski ispravno, upozorava Roginić koja zna za slučajeve pacijenata koji su kanabis nabavljali u Sloveniji.

Osim skupoće, problem je bio i što su recept za kanabis mogli pisati samo liječnici specijalisti, a mnogi tome nisu bili skloni. Bez recepta, pripravci kanabisa nisu se mogli dobiti u ljekarni.

– Ako doktor u to ne vjeruje, on to neće propisati, a pacijenti vjeruju doktorima i to onda tako završi. Ako liječnici to ne prihvate, šira primjena nije moguća, smatra Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore (HLK).

Ona ne misli da je cijena pripravaka u nas bila previsoka jer se mjesečna doza prije uvođenja eura kretala oko 1.000 kuna, a na crnom tržištu pacijenti danas izdvajaju i po 500 eura mjesečno.

Priča oko medicinskog kanabisa bila je zamišljena potpuno drukčije. Nakon što su pripravci iz Kanade dobili zeleno svjetlo za uvoz u Hrvatsku, radilo se na reguliranju uzgoja i proizvodnje medicinskog kanabisa u Hrvatskoj, u strogo ograničenim uvjetima.

Zakonski je temelj za to usvojen 2019. godine, kada je Vlada prihvatila amandman Ivana Ćelića, predsjednika Povjerenstva za primjenu kanabionida u medicinske svrhe, ali prateći pravilnik koji je trebao definirati detalje, nikada nije donesen.

Da za to nema političkog interesa, potvrđuje aktualna predsjednica tog povjerenstva, Dijana Zadravec, koja kaže kako se to tijelo nije sastalo od 2021. godine.

Put u Njemačku

– Voljeli bismo da se to uredi, za to smo se zalagali davnih godina, kad je krenula priča s Huanitom Luksetićem i hajkom na njega. Htjeli bismo da sve što može pomoći osobama s multiplom sklerozom bude dostupno u ljekarnama, službenim putem, i da ljudi znaju što koriste, poručuje Roginić.

I ravnatelj IMZ-a smatra da bi ovu temu trebalo riješiti na kvalitetniji način.

– Trebalo je to riješiti sustavno, da medicinski kanabis po preporuci liječnika bude na listi lijekova. Jer ako nekome to treba jer olakšava bol, onda kao liječnik smatram da bi ga trebalo osigurati pacijentima. No legislativa je druga, a to je i političko pitanje jer se stvara kriva slika da se radi o pušenju marihuane, zaključuje Čardžić.

Ognjena Brborovića, inicijatora uvoza medicinskog kanabisa i prvog predsjednika Povjerenstva za primjenu kanabionida u medicinske svrhe, žalosti što je sve stalo.

– Dobro smo krenuli, ali u jednom trenutku izostala je politička volja da se ide dalje. Trebalo je uvesti nove pripravke, jeftinije, druge vrste kanabisa, ali se to nije dogodilo. Kako smo u međuvremenu ušli u Schengen, onaj kome to stvarno treba može otići u Njemačku, koja je legalizirala rekreativnu primjenu kanabisa, kupiti ga i koristiti, zaključuje Brborović.

A da kanabisa u Hrvatskoj ima, ali ne u ljekarnama, svjedoče statistike koje Hrvatsku svrstavaju u sam europski vrh po konzumaciji marihuane. Kupljene na crnom tržištu, i očito široko dostupne svima.

Ministarstvo: Nema interesa

Novi pravilnik o medicinskom kanabisu zapeo je zbog pandemije COVID-a, a upravo je u fazi realizacije, odnosno usklađivanja s drugim ministarstvima, kažu u Ministarstvu zdravstva, gdje u prestanku uvoza kanabisa u Hrvatsku ne vide problem.

Ako bi se proizvodnja kanabisa pokrenula u Hrvatskoj, uvoz i ne bi bio potreban, no pitanje je hoće li se to, i kada dogoditi.
– Unatrag nekoliko godina primjetan je pad interesa kako pacijenata, tako i medicinske struke, za navedeni način pomoćnog liječenja, a također nisu zabilježeni službeni zahtjevi za uvoz takvih pripravaka, navode.

Postojeći pravilnik jasno definira koja se stanja mogu tretirati kanabisom, ali takvi se pripravci ne mogu smatrati lijekom, već isključivo pomoćnim sredstvom za olakšavanje tegoba kod određenih bolesti, podsjećaju iz ministarstva.