Još se ne može krenuti s uklanjanjem 150 tisuća tona otpadne troske Crnog brda

Kad se provodi javna nabava za neki projekt za čiju provedbu je potrebno jako puno novca i kad se taj novac osigurava iz javnog izvora, ne samo da svoje ponude dostavi puno ponuditelja, već ima puno pitanja na koje naručitelji u postupku moraju odgovarati, a što onda pomiče rok za otvaranje ponuda, a kad se izabere najpovoljniji ponuditelj, onda se jedan od preostalih ponuditelja žali na odluku naručitelja.

Upravo to se događa sa slučajem natječaja za izbor izvođača radova uklanjanja otpadne troske – tzv. Crnog brda na lokaciji u Biljanima Donjim.

Natječaj raspisan još u veljači, 25. srpnja je konačno Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio kako su odabrali ponudu tvrtke Kemokop d.o.o. iz Dugog Sela, u iznosu od 17.512.500 eura, kao ekonomski najpovoljniju, a 13 dana kasnije je zajednica ponuditelja koju čine tvrtke Brina iz Splita i Uzda iz Otoka pored Sinja podnijela žalbu na ovu odluku Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM).

Neprihvatljiva ponuda

Na ovaj natječaj za koji je procijenjena vrijednost radova vrtoglavih 24,5 milijuna eura koje je za ove potrebe osigurao Fond, dakako, uz pomoć Vlade RH, pristiglo je šest ponuda, no Povjerenstvo Fonda samo ponudu Kemokopa nije ocijenilo neprihvatljivom ili nepravilnom.

Teško je predvidjeti kada će DKOM donijeti odluku o ovoj žalbi, nakon koje žalitelju, ako mu se odbije žalba, preostaje samo pokretanje upravnog spora pred Visokim upravnim sudom.

Odlučujući o ponudi žalitelja, zajednice ponuditelja Brine i Uzde koji su naveli tvrtku KTM-Brina iz Posušja u BiH kao gospodarski subjekt na koji se oslanjaju u ovom poslu, pri čemu je njihova ponuda iznosila 17.425.875 eura, Fond ju je odbio kao neprihvatljivu odnosno onu koja ne ispunjava kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta.

– U ovoj ponudi navedeni su precizni podaci o sudjelovanju svakog člana zajednice ponuditelja u izvršenju predmeta nabave, što nije vidljivo za KTM Brinu na čiju se sposobnost zajednica ponuditelja oslanja.

S obzirom na to da KTM Brina ne sudjeluje u izvršenju predmeta nabave, već se ovoj tvrtki po oporabi gotovi proizvod predaje na krajnju upotrebu, ova zajednica ponuditelja nije ispunila uvjete iz dokumentacije o nabavi, pojašnjavaju iz Fonda.

Iz Fonda navode kako će po izvršnosti ove odluke, sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi i po dobivanju suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, s odabranim ponuditeljem sklopiti ugovor o nabavi radova. Rok u kojem treba ukloniti trosku je 16 mjeseci od dana uvođenja u posao, a dodatnih 20 mjeseci ima samo za oporabu preostale količine otpadne troske.

U natječajnoj dokumentaciji je navedeno kako je raspoloživom dokumentacijom utvrđeno da se na lokaciji nalazi odloženo 74.836 metara kubnih otpadne troske, odnosno procjenjuje se na okvirnu količinu od 150.000 tona.

Ovaj kancerogeni otpad tamo je jedna tvrtka iz Zagreba dovezla iz nekadašnje Tvornice elektroda i ferolegura iz Šibenika 2010. i 2011. godine, i to na zemljište privatnih vlasnika koje su unajmili, ali se on prelio i na susjedno državno zemljište.

Dvije tužbe protiv RH

Europska komisija (EK) je RH zbog ovog slučaja već dvaput tužila Sudu EU-a koji je jednu presudu protiv RH već donio 2019., a budući da nisu provedene odluke iz te presude, ponovo ju je tužio u svibnju 2023. EK u novoj tužbi od Suda EU-a traži da naloži Republici Hrvatskoj da plati Komisiji paušalni iznos od 840 eura pomnožen s brojem dana od dana donošenja presude iz 2019., do dana kad RH izvrši tu odluku ili dana donošenja presude u ovom postupku, s minimalnim paušalnim iznosom od 392.000 eura.

Traži i da naloži RH da plaća Komisiji novčanu kaznu u iznosu od 7.560 eura po danu od dana presude u ovom postupku do dana kad RH izvrši presudu iz 2019. godine.

I dok se ne dobije ‘zeleno svjetlo’ za početak sanacije ovog odlagališta otpada, od kojeg su prve kuće u Biljanima Donjim udaljene manje od 50 metara, i mještani kojih na području oko brda živi tridesetak tijekom cijele godine, a broj se ljeti poveća, kao i žitelji brojnih susjednih sela u Ravnim kotarima, čekaju da se ukloni ova ekološka bomba.

Za nedavnog posjeta širem prostoru oko »Crnog brda« jedan mještanin nam je pokazao svoj crni krov kuće, a iako nije siguran, smatra da je crnilo posljedica širenja crne prašine koja se taloži oko lokacije, ovisno kako koji vjetar puše. Njegov sumještanin dodao je kako se rješavanje ovog problema najavljuje godinama, ali nema neke nade da će se to brzo dogoditi.

Kada smo svojedobno za ovaj natječaj Fonda pitali Tomislava Bulića, gradonačelnika Benkovca, na čijem se administrativnom području nalaze Biljane Donje, kazao nam je kako je apsolutno uvjeren da će se ovog puta riješiti problem kamenog agregata »Crnog brda«.

– Hrvatska Vlada je uvijek provela što je rekla i uopće ne sumnjam kako će se preko Fonda, kojem je ovo povjerila, provesti ovaj projekt. Nisam upoznat s detaljima natječaja, budući da ga ne provodi Grad Benkovac, ali sam optimist da će se to riješiti. Možda će se tek dogoditi da će se malo produljiti rok za izvođenje radova, istaknuo je tada gradonačelnik Bulić.