Više od 50% branitelja izbjegava odlazak na sistematski pregled

Foto: Arhiva NL

Više od 70.000 hrvatskih branitelja prošlo je preventivni sistematski pregled u zadnjih šest godina otkako su takvi pregledi 2016. godine uvedeni u zdravstveni sustav. Ipak, više od 100.000 branitelja, odnosno više od 50 posto pozvanih, nije se odazvalo na poziv za sistematski pregled.

Iako su branitelji u prosjeku bolesniji od ostatka populacije i imaju češće zdravstvene tegobe, pa se rezultati ovih pregleda nešto drukčiji od prosjeka, preventivni sistematski pregledi u tom dijelu populacije svojevrsni su lakmus papir za sistematske preglede koje ministar zdravstva Vili Beroš uskoro namjerava uvesti u opću populaciju.

Promjena života

Odlazak na sistematski pregled u dobi iznad 50 godina u velikom postotku slučajeva rezultira pozivom na promjenu životnog stila ili uputnicama za daljnje dijagnostičke i specijalističke preglede, a na samoj osobi je da se nakon toga pobrine za vlastito zdravlje.

Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), svaki drugi branitelj koji se odazvao na sistematski pregled (njih 45 posto) dobio je preporuku za neku dijagnostičku pretragu, a 50 posto ih je upućeno na pregled ili kontrolu specijalista zbog sumnje u neku bolest.

Preporuke o promjeni životnog stila dobilo je 53 posto branitelja koji su se odazvali na sistematski pregled, dok samo oko devet posto pregledanih nije dobilo uputnicu za daljnji pregled. U većini slučajeva na sistematske su preglede pozvane osobe starije od 50 godina, dok je samo šest posto pregledanih bilo ispod te dobne granice.

Koliko se nakon preventivnog sistematskog pregleda čekalo na dijagnostiku ili specijalistički pregled nema podataka, no poznato je da su liste čekanja u hrvatskim bolnicama zadnjih godina sve dulje pa se i na prvi pregled ili pretragu čeka mjesecima.

Među braniteljima koji su se odazvali na sistematski pregled, zabilježeno je 22.118 pušača, odnosno 32,4 posto, dok alkohol konzumira tek svaki četvrti branitelj, njih 26,4 posto.

Najčešće patološko odstupanje u zdravstvenom statusu je pretjerana tjelesna težina, odnosno pretilost. Idealnu tjelesnu težinu ima samo 17,4 posto branitelja, kod svakog drugog (njih 46,2 posto) utvrđena je prekomjerna tjelesna težina s indeksom tjelesne mase (BMI) od 25 do 30, dok u kategoriju pretilih osoba s BMI većim od 30 ulazi 22.900 branitelja ili njih 36,4 posto.

Posljedično, kod svakog četvrtog utvrđena je i povišena vrijednost glukoze u krvi, što ukazuje na povećani rizik od razvoja šećerne bolesti ili da je dijabetes već nastupio. Kod 35 posto branitelja koji su prošli sistematski pregled, odnosno kod svakog trećeg, nije zabilježeno odstupanje u zdravstvenom statusu.

Uzroci bolesti

Kako i u ukupnoj populaciji, tako i kod branitelja, najčešći su uzrok bolesti i smrtnosti kardiovaskularne bolesti i rak. Među onima koji su se lani liječili od cerebrovaskularnih bolesti i ishemijske bolesti srca, a to je bio gotovo svaki drugi branitelj, najviše ih je bilo u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji u kojima je zabilježena trećina ukupnog broja oboljelih.

U ostalim kroničnim bolestima koje pogađaju braniteljsku populaciju, kao što su dijabetes, PTSP, depresivni poremećaji, bolesti dišnog sustava i bolesti bubrega, prednjače Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranjska županija.

Vodeći uzrok smrti u braniteljskoj populaciji bile su lani zloćudne bolesti, zatim kardiovaskularne bolesti, a na trećem su mjestu lani bile zarazne bolesti, odnosno COVID-19. Od 6.730 umrlih branitelja u 2021. godini, 48 posto bilo je u dobi od 40 do 64 godine, a 52 posto starije od 65.