Osobe s invaliditetom osam mjeseci čekaju inkluzivni dodatak. Gdje je zapelo?

Iako je Zakon o inkluzivnom dodatku u okviru kojega je određeno i pravo na inkluzivni dodatak kojim se objedinjuju četiri naknade, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, doplatak za djecu koji se ostvaruje u uvećanom iznosu radi oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta te novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, na snagu stupio prvog siječnja ove godine, osobe s invaliditetom i dalje, dakle više od osam mjeseci, čekaju na rješenje, a samim time i na svoja prijeko potrebna novčana sredstva.

S obzirom na to da će korisnici prava na inkluzivni dodatak ostvariti znatno veći iznos novčane naknade u odnosu na zbroj pojedinačnih naknada koje su prethodno ostvarivali, a riječ je o povećanju od 50 posto do više od 100 posto, ovisno o razini, odnosno vrsti i stupnju oštećenja-funkcionalnoj sposobnosti, za očekivati je silno nezadovoljstvo zbog tromosti birokracije.

Rješenja kasne

Potvrđuju to brojna pisma naših čitatelja koji se pitaju »gdje je zapelo«, u lipnju je, podsjetimo, na ovu problematiku ukazala i saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić naglasivši da se kasni s rješenjima i da se dugo čeka na vještačenja, a da je situacija itekako alarmantna, kazao nam je i Željko Županović, predsjednik Udruge tjelesnih invalida Zadarske županije.

– Rješenja za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak dobilo je tek oko 10 do 15 posto članova naše udruge koja broji oko 750 članova. No, napominjem da nemaju svi članovi pravo na inkluzivni dodatak, ali ovaj podatak ipak govori dovoljno o trenutnoj situaciji. Rješenja i novac uglavnom su dobila djeca, maloljetnici. A što se tiče Barthelovog indeksa, mnogi su bili pozvani još u siječnju i veljači, dobili su stupnjevanje, ali još nitko, osim ovih nekoliko koji su dobili rješenje, nije dobio novac. Nažalost, ni ne očekujemo rješenje prije rujna, sada je vrijeme godišnjih odmora, teško da će se sada to riješiti, no očekujemo da će svi, kad dobiju rješenja, dobiti i zaostatke od početka godine, kazao je Županović te dodao da će nekim osobama s invaliditetom ovaj dodatak omogućiti povećanje primanja od 300 posto.

Korisnici prve razine inkluzivnog dodatka primat će 720 eura, korisnici druge razine 480 eura, treće 432 eura, dok će korisnici četvrte razine inkluzivnog dodatka dobivati 162 eura, a pete 138 eura.

– Moram priznati da sam bio itekako ugodno iznenađen kad je prošle godine izglasana ova odluka, gledano s financijske strane. Sad je tako kako jest, moramo biti strpljivi, poručio je rezignirano Županović.

Postupak priznavanja

Iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad na upit o razlozima kašnjenja, odgovorili su da je u tijeku utvrđivanje razina potpore što će se provoditi čak do kraja ove godine.

– Hrvatski zavod za socijalni rad u postupku priznavanja prava na inkluzivni dodatak utvrđuje razinu potpore na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuju vještačenje i metodologija vještačenja, a o pravu na inkluzivni dodatak odlučuje rješenjem. Isplata inkluzivnog dodatka slijedi nakon donošenja rješenja kojem prethodi postupak utvrđivanja stupnja oštećenja, odnosno razine potpore. Korisnicima četiriju dosadašnjih naknada koje zamjenjuje inkluzivni dodatak – osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu, uvećanog doplatka za djecu s težim ili teškim invaliditetom i naknade za nezaposlene osobe s invaliditetom – pravo na inkluzivni dodatak bit će preispitano po službenoj dužnosti u područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, dok novi korisnici moraju podnijeti zahtjev nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Postupak po službenoj dužnosti za inkluzivni dodatak provodit će se do kraja ove godine, a nakon priznanja prava na inkluzivni dodatak korisnicima će biti isplaćena razlika u iznosu od datuma stupanja zakona na snagu, dakle od 1. siječnja 2024. godine. Novim korisnicima prava će se priznati od datuma predaje zahtjeva. Trenutno je prema Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom po službenoj dužnosti upućeno 47.596 zahtjeva, naveli su iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Iako su dakle osobe s invaliditetom uglavnom pozdravljale novi zakon, iščekujući povoljnije materijalne uvjete, lakšu svakodnevicu, velik je broj osam mjeseci kasnije ostao, po tko zna koji put, u raljama birokracije, nezadovoljan jer, razumije se, račune i troškove ne mogu plaćati naknadno, a mnogi su ogorčeni i opetovanim vještačenjima.

– Cijeli sam život u kolicima, a oni mi dolaze svakih nekoliko godina iznova i iznova vještačiti, kamo sreće da sam ustao iz njih, sutra bih se odrekao svih potpora, napisao nam je jedan od čitatelja.