Foto: Luka Jeličić
Problem s agresivnim galebovima koji prekopavaju kante sa smećem u potrazi za hranom, a nerijetko u »sačekuši« otimaju ljudima ispred pekara i fast foodova iz ruku komade pizze ili sendviče, sveprisustan je već niz godina. Ne bi li smanjili broj galebova, već nekoliko godina se provodi projekt kontrole i suzbijanja populacije galeba klaukavca i procjena rizika prekomjerne populacije za zdravlje ljudi, a riječ je o projektu koji financiraju gradovi Poreč, Rovinj, Novigrad i Pula. Tu su i sve velike hotelske kuće poput Plave lagune, Riviere, Maistre i Arene hospitality grupe. Svi oni uključeni su u ovaj projekt jer ga financiraju.
Plastična jaja
O problematici suzbijanja brojnosti galebova u urbanim sredinama, njihovom hranjenju, pa i napadima na ljude razgovarali smo s pokretačem tog projekta u Hrvatskoj, mr. sc. Brankom Jurićem iz Veterinarske bolnice u Poreču.
– U Poreču smo s projektom krenuli 2011. godine i to na inicijativu samih građana Poreča. Zatim su se 2016. projektu pridružili Rovinj i Novigrad, a 2019. godine radili smo monitoring za grad Pulu. Sam projekt u tom najvećem istarskom gradu počeo je 2020. godine. Dakle, uvijek prije početka provođenja projekta obavimo svojevrstan monitoring. Moramo vidjeti kakva je situacija na tom području. Mi smo tim projektom praktički pokrili cijelu zapadnu Istru. Tu smo zabilježili i najviše problema. Cijeli se projekt zasniva na tome da se galebovi koji su došli u gradove, a došli su zbog hrane, vrate na njihovo prirodno stanište. Galebovi žive na otocima i hridima, rekao je mr. sc. Branko Jurić te nastavio o tome zbog čega sve više njih dolazi u gradove.
– Nisu došli u grad jer im se tu sviđa, već zbog hrane, a inače se gnijezde što bliže izvoru hrane. Ovaj projekt obuhvaća samo urbana područja gdje galebovima inače nije prirodno stanište. Radimo po principu da se prava jaja u gnijezdima mijenjaju umjetnim, plastičnim jajima. To nije ništa novo. Taj smo model preuzeli od Ujedinjenog Kraljevstva gdje su slični problemi čak i veći. Svi mediteranski gradovi imaju taj problem. Galebovi se doseljavaju u gradove i stvaraju svoja gnijezda pored nekog izvora hrane. U projekt je uključena organizacija Zdravi grad iz Poreča koja ima edukativnu funkciju. Ljude moramo educirati kako da se od malih nogu ponašaju na tu pojavu. Moramo se naučiti da te životinje ne smijemo hraniti.
Potrebno je znati i kako se od njih zaštititi jer, vidjeli smo u zadnje vrijeme da napadaju ljude. Galebovi su vrlo inteligentni, a valja znati da je to ptica koja neće daleko letjeti do svog izvora hrane, te uvijek žele napraviti gnijezdo što bliže hrani. Žive do 30, 35 godina i reproduktivni su oko 25 godina. Tipičan primjer je u Puli na predjelu tamošnjih nebodera, pored kojih je supermarket, a blizu je i škola. Galeb sjedi na neboderu i gleda prema hrani. Ljudi znaju baciti svoje smeće kroz prozor zgrade i naravno da će te vreće potom rastrgati i razvući po cesti. Njima nije problem otvoriti vrećicu i tako doći o hrane, kaže Jurić.
Kroz projekt stručnjaci na terenu uzimaju izmet ptica i šalju ga na analizu.
– Dosad smo imali pozitivne rezultate na salmonelu koja se može prenijeti na ljude. Izmet galebova sadrži neke patogene bakterije koje mogu biti patogene za ljude, a mogu prenositi i neke viruse. U sklopu projekta kontroliramo i zdravstveno stanje galebova.
Posljednjih godina sve više se bilježe napadi tih ptica na ljude. Napadaju one koji nisu oprezni. Sam sam imao prilike vidjeti napad galebova na turiste. Nije to baš bezazleno jer galebovi imaju vrlo oštar kljun i mogu ozlijediti čovjeka. Rezultati projekta i promjene jaja vide se nakon dvije ili tri godine. Najbolje rezultate imamo u Poreču. U tom gradu imamo 60 do 70 posto smanjenja broja gnijezda. U Puli, nakon četiri godine provedbe projekta, imamo 25-postotno smanjenje. U Rovinju je ta brojka došla do 50 posto. Dokazali smo da galebovi nakon nekoliko godina napuštaju krovove, odnosno svoja gnijezda, jer više im se ne izlegnu novi ptići, ističe Jurić.
Gradski problem
S tim problemom suočavaju se u Splitu, Zadru i Rijeci.
– Kontaktirali su nas iz tamošnjih gradskih uprava i po njihovom sam pozivu održao predavanja. Nisu se još uključili. Imali smo upite iz tih gradova, a budući da ljudi u novinama čitaju o tim problemima, znaju nas nazvati stanovnici Zadra i Rijeke, ali odluku o uključivanju u projekt mora donijeti gradska uprava. Kad lociramo gnijezda galebova svake ih godine promatramo. Uvijek napravimo monitoring i mapiramo lokacije pa tijekom cijelog tog petogodišnjeg procesa promatramo što se s tim gnijezdom događa, kada će ptica to svoje gnijezdo napustiti.
Najbitniji saveznici u cijeloj toj priči su nam ljudi koji sami dojave lokaciju gnijezda, pa smo tako u Puli recimo obradili negdje 450 poziva. Svaki poziv obradimo i idemo vidjeti što se događa na terenu. Galebovi se gnijezde od ožujka do svibnja, a kada ptica sjedi na jajima, ona šuti. Ljudi se obično počnu javljati kada počinje njihovo graktanje, ali onda je kasno jer su ptići izlegli. Valja istaknuti da se galebovi ne smiju dirati.
I ono što je vrlo važno – još jednom apeliramo na ljude da ne bacaju hranu, a Grad Pula je to regulirao i odlukom o zabrani hranjenja ptica. Jedan od dodatnih problema je i zatvaranje odlagališta otpada, pa galebovi u potrazi za hranom čak napadaju kućne ljubimce, vjeverice, pa i druge ptice, poput goluba kojeg uhvate i rastrgaju.
To nije normalno jer to nisu životinje iz njihovog hranidbenog lanca. Velika zahvala ide hotelijerima jer se ta umjetna jaja stavljaju na njihovim hotelima, a imaju i natpise i plakate kojima upozoravaju svoje goste kako je zabranjeno hraniti galebove. Hotelima smo populaciju galebova smanjili za 80 do 90 posto. Oni nam na vrijeme jave, kaže mr. sc. Branko Jurić.
Iako se mnogi žale na brojnost galebova, valja napomenuti da je rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, ozljeđivanje, ubijanje te oštećivanje galebovih gnijezda ili legla zakonski kažnjivo, te predviđa novčanu kaznu.
O filmu »Ptice« Alfreda Hitchcocka
Mediji su prenijeli o napadu galeba na ženu koji se dogodio u Splitu. Prizor je bio hičkokovski.
– Hitchcock je te prizore iz filma stvarno doživio. Interesantno je reći da je boravio na nekom otoku gdje se dogodio napad ptica na ljude. O tome su nam govorili i tijekom studija. Razlog napada bio je taj što su galebovi jeli nekakve alge koje su u njima izazivale agresivnost. To je bio povod za stvaranje tog povijesnog filma, kazao je na kraju mr. sc. Branko Jurić, dr. vet. med.
najnovije
najčitanije
Nogomet
EGIPATSKA ZVIJEZDA
Salah razočaran Liverpoolom i bliže je odlasku nego ostanku
Hrvatska
BIVŠI MINISTAR
Beroš pušten iz istražnog zatvora! ‘Na nikog nisam ljut, zahvaljujem institucijama što rade svoj posao’
Zadar
10. GODIŠNJICA
Uz izložbu dječjih radova i pjesmu proslavljena 10. godišnjica rada centra EUROPE DIRECT Zadar
Košarka
U SVOM STILU
Pogledajte kako se Joško Jeličić narugao košarkašima nakon velikog debakla: ‘Pitam za strica iz Neorića’
Hrvatska
SUĐENJE
Na ponovljenom suđenju Kalmeti svjedočio vlasnik “Remorkera” Igor Premilovac
Crna Kronika
strava u slavoniji
Nasred ulice izboden muškarac, preminuo u bolnici
Zadar
U OBJEKTIVU
MODNA ANALIZA Gradske ulice i ove su subote bile pune odličnih street style komada
Županija
kupnja
I ovu nedjelju otvoren određen broj trgovina u Zadru i županiji, donosimo popis
Zadar
glazbena diva
[FOTO] Doris Dragović napravila pravi spektakl na Višnjiku
Zadarski prsten
odzvonilo neodgovornima