Direktor zadarskog Vodovoda o radovima, staroj mreži, lopovima: 'Teško je naći vodoinstalatera...'

Radovi na aglomeraciji Zadar-Petrčane već mjesecima stvaraju probleme stanovnicima zapadnog dijela županije, a osim nesnosnih prometnih gužvi, jedan od većih problema je i vodoopskrba, pa građani spojeni na zapadni magistralni cjevovod bez vode ostaju usred toplinskog vala i na vrhuncu turističke sezone. No, kako potvrđuje direktor Vodovoda Zadar, Tomislav Matek, materijal za sanaciju uskog grla na Žmirićima već je naručen, a rješenje tog problema može se očekivati do kraja sljedećeg tjedna.

Pucaju cijevi, nestaje vode

– Stalno se spominje da je ugrađena kriva cijev na Žmirićima, ali to nije istina. Naime, u sklopu projekta rekonstrukcije raskrižja Žmirići treba rekonstruirati naš cjevovod, koji je na tom području jednim dijelom promjera fi 700, a drugim fi 500. Izvođač Strabag napravio je rekonstrukciju istočno i zapadno od križanja, ali je projekt zaustavljen od strane investitora Hrvatskih cesta, i oni nisu prešli preko križanja. Dakle, od iza Hey parka pa do ispod Plodina ostao je naš stari cjevovod i oni su na kraju redukcijama došli s promjera fi 700 na fi 200. Zbog tog suženja mi dajemo vodu s naših izvora na Bokanjačkom blatu jer jednostavno ne možemo vodu iz pravca Zrmanje dati prema zapadu, tumači Matek.

No, izvori na Bokanjačkom blatu uskoro će, kao i svako ljeto, presušiti. Matek s obzirom na potrošnju procjenjuje da bi se to moglo dogoditi za otprilike dva tjedna. Zbog toga treba dovesti vodu sa Zrmanje, s glavnog vodocrpilišta Dolac, za što je, pak, preduvjet rekonstrukcija na križanju Žmirići.

– Jedan dio opreme već je došao, a ostatak bi iz Turske trebao stići početkom sljedećeg tjedna, pa ćemo to moći odraditi, ja se nadam do kraja drugog tjedna, kazuje Matek.

Doduše, i kada se ukloni taj problem, ostaje ih mnogo neriješenih. S jedne strane, stare azbest-cementne cijevi s godinama su postale krhke, pa je za očekivati da će i dalje pucati pod teškom mehanizacijom, kao što se dogodilo prošli tjedan kada je zbog puknuća cijevi vode nestalo od Žmirića do Vira.

Osim toga, sustav počet prije više od sto godina nije bio predviđen za višestruko povećanje broja stanovnika u ljetnim mjesecima, pa jednostavno ne može isporučiti traženu količinu vode. Taj se problem proteklih tjedana ponovno snažno manifestira u Vrsima – mještani i gosti najprije su skoro tjedan dana bili bez vode, a onda su još više od tjedan dan trpjeli svakodnevne prekide u opskrbi.

Višednevni prekid u opskrbi vodom u Vrsima prouzročila je, kako tumači Matek, ispražnjena precrpna stanica koja pumpa vodu u područja visoke zone. Uvidom u potrošnju ispostavilo se da je netko otvorio hidrant i ilegalno uzimao vodu.

– Evo pogledajte crpnu stanicu Vrsi, u visoku zonu sada ide 7,25 litara u sekundi. Mi imamo točno stanje, sada je potrošnja 1,27 litara u sekundi, govori Matek pokazujući podatke u nadzorno-upravljačkom sustavu.

Mali profil, velika potrošnja

– Kada oni dođu i u visokoj zoni otvore hidrant, mi sve vidimo na grafu potrošnje. Točno se vidi po satu kad potrošnja skoči. Mi sve to pratimo. Pogledajte potrošnju u dva sata noći, devet litara u sekundi. Mi točno znamo kad nama netko upadne u sustav, i to se desilo u Vrsima, kad su ljudi ostali bez vode, netko je očito punio bazene. Jednostavno su ispraznili taj rezervoar crpne stanice i to je to, pumpa ne može pumpati jer nema vode, objašnjava Matek.

U Vodovodu su se već pokušali na razne načine obračunati s lopovima – prije su imali svoje patrole, znali su predavati podatke o lopovima policiji, angažirali su bili čak i privatnog detektiva – ali sve je na koncu ispala borba s vjetrenjačama jer pred sudom treba dokazati koliko je vode točno lopov ukrao, a Vodovod takav podatak nema.

– Nemamo mi na svakom hidrantu brojilo! A to je važno jer ako je šteta manja od dvije tisuće kuna, treba privatnu tužbu, ne ide kaznena prijava, objašnjava Matek.

Dodatan problem u Vrsima je predstavljalo to što je na crpnu stanicu potom umjesto osam litara u sekundi ulazilo samo četiri litre.

– Uspjeli smo nekako to iskombinirati i sada ulazi devet litara. Ali Vrsi imaju jedan drugi problem koji će se i dalje pojavljivati – ako mi pumpe upalimo na veću količinu, tako da sve kuće do zadnjih imaju dobar tlak, taj bazen crpne stanice će se isprazniti i onda nitko gore u selu neće imati vodu. Tako da smo išli na to da te gornje kuće bar u prizemlju imaju vode. Cjevovod je napravljen prije 40-ak godina i dimenzioniran je za potrošnju koja je tada bila, a narasla je svugdje potrošnja. Jednostavno treba ići u rekonstrukciju mreže, jer ne možete vi kroz mali profil isporučiti potrebnu količinu vode. A ljeti je puno veća potrošnja, osim što je više ljudi, svi imaju vile i bazene i zalijevaju okućnice, govori Matek.

No, vode u Vrsima nestaje i usred zime, pa se zbog toga izgradnja hidrostanice i vodoopskrbnog cjevovoda na relaciji Duševića mlin-Vrsi planira već godinama. Iako je krivnju za nerealizaciju tog projekta načelnik Općine Vrsi svalio na Vodovod, Matek ističe da Vodovod i dalje nije investitor na tom projektu.

Pripajanje Vodovodu

– Načelnik je rekao da su oni napravili sve i nama predali prije dvije godine i da mi nismo napravili ništa, ali to nije točno. Oni su ishodili lokacijsku dozvolu, ali još uvijek je Općina Vrsi investitor tog projekta i dozvola je na Uredu za prostorno planiranje, tumači Matek.

U osvrtu na cjelokupnu situaciju na terenu, direktor zadarskog Vodovoda ocjenjuje da stanje nije kritično.

– Nama su najveći problemi ljeto i krađe vode. Svi kažu, ma, ima vode, je, ali s njom treba gospodariti jer ako se ne bude radilo kako treba, vode neće biti. Sad se vidjelo na zapadnom pravcu da vode nema neograničeno. Mi gubimo oko 65 posto vode, a ja odgovorno tvrdim da su pola tih gubitaka krađe.

Vodovod Zadar pitkom vodom opskrbljuje potrošače na području triju gradova – Zadra, Obrovca i Nina te 16 općina – Posedarja, Poličnika, Zemunika Donjeg, Bibinja, Sukošana, Starigrada, Jasenica, Galovca, Ražanca, Kali, Kukljice, Preka, Privlake, Škabrnje, Novigrada i Sali. No, do kraja godine taj će se popis ponešto produžiti. Naime, pripajanje komunalnih tvrtki zakonska je obveza koja je stupila na snagu sredinom 2019. godine, a Zakonom o vodnim uslugama propisano je da vodne usluge na uslužnom području može pružati samo jedan javni isporučitelj. Zbog toga će Vodovod Zadar najprije najesen pripojiti Odvodnju Zadar, a potom i Vodovod Vir, Gračac vodovod i odvodnju, Komunalno društvo Dugi otok i Zverinac, Sabušu, Odvodnju Bibinje-Sukošan, Zemunik odvodnju, Odvodnju Novigrad, Odvodnju Poličnik, Otok Ugljan te Odvodnju Kali.

Privolu za pripajanje Vodovodu Zadar do sad su dali svi osim Vira, potvrđuje Matek.

– Svi su ostali iskazali interes i čekaju da ih što prije pripojimo, ali trebamo provesti sve procedure i pripreme. Vodovod Zadar postat će tako mega firma, bit će lakše koordinirati i raditi veće i složenije infrastrukturne projekte poput aglomeracije.

Na čitavom tom području prilikom spajanja bit će potrebno ujednačiti cijene vode, što znači da će cijena vode jednima rasti, a drugima padati.

Jedinstvena cijena

– Mi moramo po zakonu imati jedinstvenu cijenu na čitavom tom području, tako da treba vidjeti kakve su cijene i kako će biti. Nekome će biti jeftinije, nekome skuplje, ali mi cijenu ne možemo formirati kako mi želimo, nego je točno sve propisano zakonom, i cijena po zakonu mora pokrivati troškove. To vam je pravilo potpunog povrata troška i mi kad napravimo cijenu, mi ne smijemo zarađivati, nego samo moramo pokriti troškove, ističe Matek.

U nizu novosti u Vodovodu ne treba zaboraviti ni vodne redare. Doduše, Zakon o vodnim uslugama prema kojem su isporučitelji vodnih usluga dužni ustrojiti vodno redarstvo datira još iz 2019. godine. No, konačno je krajem srpnja Odluka o vodnom redarstvu stavljena na javno savjetovanje, koje je i zaključeno 24. srpnja. Kada se ustroji vodno redarstvo, počet će se s provođenjem nadzora nad priključenjem objekata na sustav vodoopskrbe i odvodnje i ispustima otpadnih voda iz objekata fizičkih i pravnih osoba te s nadzorom nad sabirnim jamama, posebno kad je riječ o njihovom pražnjenju i nepropusnosti.

– Planirano je da troje vodnih redara pokriva čitavo naše vodouslužno područje. Oni će imati svoje iskaznice i odore te ovlasti za pokretanje upravnih postupaka i izricanje kazni. Ideja je prije svega na neki način ljude prisili da se priključe na vodu, jer kad mi napravimo infrastrukturu i izdamo obavijest da se moguće priključiti, svatko je dužan u roku od godinu dana podnijeti zahtjev za priključak. Ubuduće će redari onima koji se ne priključe naplaćivati kaznu. Jednako tako i septičke jame, to je zasad doduše još problem Odvodnje, ali uskoro ćemo se fuzirati – ljudi rade svakakve jame, ne priključuju se, ispuštaju se svugdje fekalije po šumama i okolo – sve će to biti u njihovom djelokrugu. Nadamo se da će se uvesti reda, naravno da će biti u početku otpora, kao sa svim novim, ali kad zaživi sve će biti dobro, zaključuje Matek.

Nedostaje vodoinstalatera

– U uredima smo kompletirani, ali tehnički sektor ima problem, teško je naći vodoinstalatera i pomoćne radnike. Fali oko 15-ak vodoinstalatera i isto tako pomoćnih radnika. A dizali smo plaće, pa sada pomoćni radnik ima otprilike između 900 i 1000 eura za normalno radno vrijeme. Dođu nam pojedinačne prijave, ali sve je to malo, ocjenjuje Matek.

– Radimo svojim kapacitetima, ali zbog manjka radne snage sporije radimo priključke i rješavamo gubitke. Ljudi vide da curi pa se tuže jer nitko nije došao, ali nitko nije došao jer nam je, naprimjer, prioritet bio dati Vrsima vodu. Jednostavno gubitaka ima dosta, a dnevno krpamo na pet, šest, ali i do deset mjesta.